preskoči na sadržaj

Sajam stipendija i visokog obrazovanja: povećanje pristupa visokom obrazovanju kao ekonomska nužnost

Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) 13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilišta u Rijeci, zagovara već 11. godinu za redom potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine.  


Ne mora se pristupati pitanju jednakih prilika u obrazovanju samo iz perspektive solidarnosti, jednakosti i društvene pravde. I ekonomskom logikom se lako može doći do zaključka da je nužno osigurati jednakost pristupa obrazovanju želimo li izaći iz ekonomske krize te razviti ekonomiju utemeljenu na znanju. Prema podacima OECD-a*, država bi trebala ulagati u povećanje pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine jer je prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje po studentu 300-400%, s ukupnim neto profitom za državu od 60.000 EUR, za vrijeme trajanja životnog vijeka pojedinca.

Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je 2014. bilo 32,2 % visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina starosti, dok je prosjek EU-28 iznosio 37,9%. Europska unija postavila je za cilj da se do 2020. zemlje članice EU približe cilju od 40% visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina starosti. Kreatori politika visokog obrazovanja suočavaju se s izazovom kako proširiti pristup visokom obrazovanju. „Ako se uzme u obzir negativan demografski trend u Hrvatskoj, evidentno je da Hrvatska morati mora nastaviti s implementacijom konkretnih mjera kojima se aktivno potiče širenje pristupa visokom obrazovanju za društvene skupine koje tradicionalno ne sudjeluju ili koje pak imaju otežan pristup visokom obrazovanju“ - ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a. 

Pristup i uspjeh u studiju ne ovise samo o akademskim sposobnostima, već i o uvjetima za studiranje koji se razlikuju između različitih društvenih skupina pojedinaca, pa su tako mogućnosti za uspješan upis i tijek studija veće za neke pojedince u odnosu na druge. To se posebno odnosi na studente čiji su roditelji završili samo osnovnoškolsko obrazovanje ili trogodišnje srednje škole te na studente čiji su roditelji nižeg imovinskog statusa.

Briga za socijalnu dimenziju studiranja važna je i kako bi se studentima pomoglo u pokrivanju značajnih ukupnih troškova studiranja. Ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.755 kn, odnosno 31.510 kn godišnje, prema podacima istraživanja EUROSTUDENT iz 2011. godine.  Prema tom istraživanju, četiri od pet hrvatskih studenata oslanjalo se na obitelj za pokrivanje tih troškova, dok je oko 28% studenata primalo stipendiju. Prosječni iznos stipendije u Hrvatskoj je bio 807 kn mjesečno (4.035 kn po semestru), što je premalo za pokrivanje ukupnih troškova studija. U prosjeku semestralni troškovi školarina i upisnina iznosili su 2.816 kn, dok su troškovi života iznosili gotovo pet puta više: 12.939 kn. Više od polovice troškova života otpadalo je na smještaj studenata (3.992 kn) te hranu i odjeću (3.763 kn).

U zemljama OECD-a osoba s visokim obrazovanjem je u 2010. zaradila u prosjeku 67% više od osobe sa završenom srednjom školom.* Država ostvaruje povrat uloženih sredstava kroz veći porez na dohodak visokoobrazovanih građana te kroz druge uštede. Visokoobrazovani žive dulje, vjerojatnije je da će glasati i skloniji su većoj podršci za ostvarivanje jednakih prava manjina.* Visoko obrazovanje pomaže pojedincima da zadrže ili lakše promijene posao tijekom recesije te imaju pristup bolje plaćenim poslovima.* Visoko obrazovanje stoga stvara dobrobit, i za zajednicu i za pojedinca. Spomenute teme bit će predmet izlaganja i diskusija na brojnim događanjima u okviru programa Sajma stipendija i visokog obrazovanja na kojima će sudjelovati nosioci politika, studenti, zaposlenici visokih učilišta i šira javnost. Detaljnije informacije o Sajmu i program događanja dostupni su na web stranici Stipendije.info i na Facebook stranici Tražim stipendiju.

* Izvor podataka: Education at a Glance 2012: OECD Indicators

 

Organizaciju ovogodišnjeg Sajma omogućile su potpore brojnih partnera: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Primorsko Goranska županija te Grad Rijeka (Donatori i pokrovitelji), Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije, Centar Republike Slovenije za mobilnost i europske programe obrazovanja i usavršavanja (CMEPIUS) i Veleposlanstvo Republike Slovenije (Zemlja partner), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci (Glavni Partneri) te RIT Croatia, UniWorld i slovenska sveučilišta Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište u Mariboru, Sveučilište u Primorskoj (Srebrni sponzori). 

| 23. 9. 2015. u 09:36 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čistoća okoliša

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

1828. - ubijen je Shaka , vladar i vojskovođa koji je od plemena Zulu...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr