Održan VI. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika
Uz obvezno poučavanje standardnog hrvatskoga jezika treba poticati stvaralačko poučavanje učenika na materinskom jeziku i razvijati pozitivan odnos mladih generacija prema važnosti očuvanja zavičajnih govora koji čine naš jezik posebnim. U normiranju standardnoga hrvatskoga jezika potrebno je u većoj mjeri uzimati jezičnu praksu i jezični osjećaj, zaključne su poruke VI. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika.
Gdje je granica između nestandardnoga i standardnoga hrvatskog jezika, kakav je to jezik adolescenata i što se događa kada sleng postane standardni govor, kakva je uloga žargonizama i dijalekata te kako se nestandardni jezični elementi upotrebljavaju i mogu upotrebljavati u publicistici i dramskoj umjetnosti, samo su neka od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti na VI. simpoziju učitelja i nastavnika hrvatskog jezika koji je od 6. do 8. studenoga 2014. održan u Puli.
Zaključci VI. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika:
- U normiranju standardnoga hrvatskog jezika potrebno je u većoj mjeri uzimati jezičnu praksu i jezični osjećaj.
- Standardni jezik treba poučavati, a zavičajni idiom njegovati te poticati stvaralačko poučavanje učenika na materinskom jeziku.
- U poučavanju hrvatskoga jezika polaziti od imanentne gramatike koja je temelj za bolje učenje standardnoga hrvatskog jezika.
- U udžbeničku literaturu treba uvrstiti više tekstova pisanih regionalnim dijalektima.
- Standardni i nestandardni jezik treba funkcionalno rabiti prema kriteriju javnosti i privatnosti.
- Uporabom slenga mladi se kreativno prilagođavaju sebi i svojim komunikacijskim, identifikacijskim i referencijalnim potrebama.
- Bogatstvo hrvatskoga jezika jest u različitim idiomima, ali treba osvješćivati da je hrvatski jezik kao standardni i jedan od europskih jezika.
Kompletan izvješatj sa simpozija pročitajte na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.
