preskoči na sadržaj

Kako se nekad brojilo

Autor: Robert Majetić

Danas možemo samo pretpostavljati kako su ljudi nekad u davna vremena brojili i kako su nazivali brojeve prije nego što su naučili pisati. U prethistoriji se čovjek u brojanju vjerojatno oslanajao na svoje zapažanje, a neka papuanska plememena još se i danas kod brojenja služe prstima na rukama i na nogama. Takav način brojenja prenijeli su i na nazive brojeva pa tako 5 doslovno prevedeno znači "ruka" dok 20 znači "dvije ruke i dvije noge".


Prebrojavanje počinje od palca desne ruke, a za prebrojavanje od 20 Papuanac će koristiti ruke i noge od još jednog Papuanca. Stare Maye su razvili jedinstveni matematički sustav brojeva prema kojemu se jedinice označavaju točkama, a crte se koriste za pet jedinica. Brojeve su zapisivali vodoravno, ali i okomito. Poznavali su i upotrebljavali nulu, a njihova je pozicijska vrijednost brojeva bila veoma slična dekadskoj.

Brojevni sustav Maya

Kod starih Egipćana stvari stoje donekle drugačije. Oni su vrlo rano imali znakove kojima su obilježavali brojeve, a u tu su svrhu koristili svoje slikovno pismo – hijeroglife. Nije doduše sigurno što su predstavljale pojedine slike kojima su označavali brojeve, ali pretpostavljamo da je slika užeta za mjerenje značila 100, slika lotosova cvijeta 1000, slika savijenog prsta prema gore 10 000, slika krokodila 100 000, slika čovjeka s uzdignutim rukama milijun, a znak za cijeli svemir je označavao 10 milijuna.

Babilonci su poznavali pozicijski sistem pisanja brojeva kakav upotrebljavamo i danas. Razlika je u tome što je naš sistem decimalan, (što znači da je baza tog sistema deset), dok je njihov sistem bio seksadecimalan s bazom šezdeset. Tragove tog sistema možemo pronaći i danas i to u mjerenju vremena (sat ima šezdeset minuta) i kutova (1 kutni stupanj ima 60 minuta). Babilonci su imali samo dva znaka za pisanje brojeva: upravni klin za broj jedan i položeni klin za broj deset, pa su ostale brojeve pisali kombinacijama ovih dvaju znakova.

Daljnja faza u razvoju brojeva je pisanje brojeva s pomoću slova abecede kod starih Grka. Prvih devet brojeva označavali su s prvih devet slova abecede, a nad svakim slovom su pisali crtu. Sljedećih devet slova označavali su 10, 20… 90, a daljnjih devet slova označavali su 100, 200… 900. Poput Grka, i stari Slaveni su označavali brojeve slovima svojih najstarijih pisama.

Grčki brojevni sustav

Rimljani su razvili brojevni sustav koji je imao veliki utjecaj na sve europske i svjetske kulture pa se još i danas koristi u neke svrhe. Taj je sustav vrlo sličan egipatskom brojevnom sustavu jer kod njega također jedan znak predstavlja jednu vrijednost bez obzira gdje se u broju nalazio, ali su pravila za povezivanje tih znamenki u cjelinu mnogo složenija.

Osnovne znamenke u rimskom brojevnom sustavu su I, V, X, L, C, D, M od kojih svaka predstavlja neku vrijednost.

Indijci i Arapi su usavršili označavanje brojeva. Kod Indijaca se prvi put pojavljuje naziv na nulu (bindu – točka).

Od Indijaca su Arapi preuzeli cifre (arapski «al sifra»), usavršili pisanje znamenki od 0 do 9 i predali ih Europljanima («arapski brojevi»), bilježeći 0 posebnim znakom, što je omogućilo da se svaki broj ispiše ciframa, koristeći pozicijski dekadski sistem kojim se služimo.

| 12. 3. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čišćenje ornitološkog parka

U utorak, 11. lipnja 2019. godine Pticoljupci iz 4.b pristupili su jednom od čišćenja ornitološkog parka. Puno su radili, ali se i odlično zabavili.

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

1819. - rođen Jacques Offenbach, njemačko-francuski skladatelj. Svojim...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr