preskoči na sadržaj

William Shakespeare

Autor: Robert Majetić

U cijeloj povijesti književnosti nitko nije stvorio tako velik broj djela trajne vrijednosti ni postao tako slavan kao William Shakespeare. Njegove su drame prevođene na mnoge jezike i izvođene na pozornicama cijelog svijeta. Postoje mnoge proturječne priče o Shakespeareu, a većina se temelji na legendama. Gradić Stratford-upon-Avon njegovo je rodno mjesto i s modernim kazalištem trajan spomenik „besmrtnom bardu“.


Općenito se smatra da se William Shakespeare rodio 23. travnja 1564. godine (u isto vrijeme kada je u Rimu umro Michelangelo) kao treće i najstarije muško dijete od osmero djece. Roditelji su mu čitav život živjeli u Warwickshireu, kao i njegovi preci pokoljenjima.

U Stratfordu je postojala javna osnovna škola koju je pohađao i mladi Shakespeare. Postoje pretpostavke da je napustio školu 1578. godine kada su poslovi njegovog oca pošli nagore, te je nazočnost četrnaestogodišnjeg sina u kući postala neophodna. No, njegova brojna djela pokazuju da je bio prijemljiva duha, jer pojedinosti o mnogim predmetima u njegovim dramama mogle su poteći samo od nekoga tko je sakupio i usvojio velik broj podataka.

Oko 1586. godine William Shakespeare je napustio Stratford i zaputio se u London. Na taj je put vjerojatno krenuo pješice. Kad je stigao u London, prvo je zarađivao za kruh radeći u kazalištu kao šaptačev pomoćnik, ali mu je nakon toga pošlo za rukom da dobije nekoliko manjih uloga u predstavama. Nikad nije postao veliki glumac, ali je zato uskoro i sam počeo pisati. Shakespeare je bio nadaren istančanim osjećajem za upotrebu riječi i odlično je vladao engleskim jezikom.

Među prvim djelima koje je napisao bili su „Tit Andronik“ i „Komedija zabluda“. Također je počeo pisati svoje velike povijesne drame kao što su „Henrik VI.“, „Rikard III.“, „Henrik IV.“ I „Henrik V.“ Vjeruje se da je Shakespeare kao mladi dramski pisac stvarao dvije drame godišnje. „Romeo i Julija“, drama napisana oko 1595. godine vjerojatno je prvo djelo u kojem se može nazreti njegov zreli genij i velika umjetnost.  Pretpostavlja se (jer se ne može sa sigurnošću utvrditi autorstvo svih njegovih drama) da je Shakespeare bio plodan pisac, jer je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama. Svojim je stvaralaštvom uskoro postao poznat u Londonu, pa je stekao skromno bogatstvo koje mu je omogućilo da lagodno živi do kraja života.

Shakespeare je kupio kuću blizu kazališta Blackfriars u Londonu i to je postalo njegovo sjedište, iako je za svoju obitelj stekao i drugu imovinu u Stratfordu. Kazališta su u vrijeme vladavine kraljice Elizabete bila vrlo jednostavna: kulise su se obično sastojale od kakvih zastora obješenih s balkona. Publika je mogla sjediti sa sve tri strane pozornice i nije bilo prednjeg zastora koji je uveden tek poslije. Jamesu Burbageu pripisujemo izradu prvog kazališta u Londonu u elizabetansko doba. Podignuto je u Shoreditchu 1576. godine.

Ostala kazališta gradila su se u Londonu i bila su modernija od onoga što ga je izradio Burbage. Imala su krovove i razna pomagala za stvaranje posebnih efekata na pozornici. Shakespeare je surađivao s oba kazališta, i s kazalištem Blackfriars i s kazalištem Globe. Oba ta kazališta bila su glasovite kazališne kuće onoga vremena. Shakespeareu su se divili i poštovali ga dramski pisci, njegovi suvremenici. Tako je Ben Jonson za svog prijatelja rekao da „ne pripada jednom dobu, nego svim vremenima“.

Jedna od najvećih kuća u Stratfordu zvala se New Place i Shakespeare ju je kupio 1597. godine. On je tada već bio značajna osoba u svom rodnom gradu i svoje je vrijeme provodio u rodnom mjestu Stratfordu i Londonu.

Na žalost, Shakespeare se nije pobrinuo za tiskanje i objavljivanje svojih drama, pa je tek 1623. godine, nakon njegove smrti, objavljeno cjelokupno izdanje njegovih djela. Glavni razlog tome je vjerojatno činjenica što su u ono doba dramski pisci čuvali rukopise kako nitko ne bi mogao iz njih prepisivati.

Shakespeare je umro u New Placeu 23. travnja 1616. godine gdje je i pokopan u crkvi sv. Trojstva u blizini oltara. Iznad groba postavljena je 1623. godine spomen bista s latinskim natpisom: Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima. Danas je njegova rodna kuća nacionalni muzej pun uspomena na slavnog dramatičara.

I u Hrvatskoj se njegova djela neprestano iznova javljaju na kazališnom repertoaru. Njegove velike tragedije („Hamlet“, Machbeth“ i druge) redovito su na programu čuvenih Dubrovačkih ljetnih igara, a jedva da postoji i koje veće kazalište gdje se Shakespeare ne pojavi godišnje barem s jednom predstavom.

| 3. 10. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1608. - Matija II. Habsburški okrunjen za hrvatsko-ugarskog...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr