preskoči na sadržaj

Divovske biljke

Autor: Robert Majetić

Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.


Najimpresivniji su golemi mamutovci Kalifornije koji mogu doseći visinu i do stotinu metara. Najkrupnije, ali ne i najviše, drvo na svijetu je golemi mamutovac iz Nacionalnog parka Sekvoja u Kaliforniji, poznato pod imenom „general Sherman“. Visok je 83 metra, promjera 25 metara, i vjeruje se da bi se od tako velikog stabla moglo izraditi 5 bilijuna šibica!

Sekvoja nikada ne doseže opseg i veličinu golemog mamutovca, pa ipak visinom i impresivnošću za njime ne zaostaje. Sekvoje i golemi mamutovci su četinjače, ali i među ostalim skupinama drveća nalazimo visoke primjerke. Jedan od njih je eukaliptus. Najviše ikad izmjereno drvo bio je golemi eukaliptus kojemu je visina 1885. godine iznosila 143 metra.

Osim visinom, drveće nas može zadiviti i širinom krošnje ili debla. Poželimo li pronaći stablo koje svojom krošnjom zaklanja najviše neba iznad naših glava, pronaći ćemo ga u Indijskom botaničkom vrtu u Kalkuti. Krošnja tamošnjeg bengalskog gumijevca zasađenog prije 1787. godine zaklanja tlo u površini od 1,2 hektara.

Ponekad najmanje biljke imaju najveće listove, a jedna takva vrsta čest je stanovnik botaničkih vrtova. Ogromni listovi kraljevskog lopoča promjera 2,4 metra prekrivaju mnoge tropske vodene površine. Te velike, okrugle ploče teške 22,5 kilograma s lakoćom će izdržati težinu djeteta. Građa lista kraljevskog lopoča izuzetno je zanimljiva. Lisne žile na naličju lista ojačane su mnoštvom oštrih bodljika. One služe kao zaštita od riba i sisavaca biljojeda. Okomite lisne žile pružaju se od sredine lista. Međusobno su povezane poprečnim lisnim žilama čineći prsten. Ovakva građa lista daje izuzetnu čvrstoću.

Biljke-paraziti žive na tkivu svog domaćina cijeli svoj vijek. Neke od njih odlikuju se jednim od najvećih cvjetova. Cvijet smrdljivog ljiljana koji parazitira na korijenu kukuruza promjera je 91 centimetar i teži čak 7 kilograma! Prekrasni crvenosmeđi cvjetovi odbojna su mirisa baš kako nam to sugerira samo ime biljke.

Neke biljke odlikuju se golemim cvatovima (skup cvjetova). Puya raimondii je rijetka biljka koja raste visoko u planinama Perua. Cvjetišta izrastu više od deset metara u visinu, prostiru se 2,4 metra uokolo, a nose po 8000 cvjetova. Ukoliko se nađu u povoljnim životnim uvjetima i neke poznatije biljke proizvest će vrlo visoka cvjetišta. Agave ponekad držimo i kao kućne biljke, ali uzgajane od čovjeka rijetko cvatu; da bi procvala, agava mora biti stara 50 i više godina. Odlikuje se izrazito dugim i lijepim cvjetnim stapkama te debelim, mesnatim listovima oštrih rubova. Domovina agave je Meksiko, ali se udomaćila i u Sredozemlju, pa i na obali Jadranskoga mora.

Kaktuse svakodnevno gledamo uzgajane poput malih lončanica. Mnogi od nas ne znaju da u svojim domovinama kaktusi izrastaju izuzetno veliki, čak i do 17 metara! Tako ogromni kaktusi impresivan su, ali i zastrašujući prizor.

Što se sjemenki tiče, najveće pripadaju golemim lepezastim palmama koje rastu na Sejšelima u Indijskom oceanu. Plod im teži do 20 kilograma, iako sadrži samo jednu sjemenku. Svima nama dobro poznati kokos također je sjemenka. Ponekad u trgovinama možemo kupiti male kokosove palme na kojima je velika sjemenka još uvijek jasno vidljiva.

Da ne biste pomislili da velike biljke rastu samo na kopnu, morate znati da su i mora i oceani prepuni algi raznih veličina, od najsitnijih struktura pa sve do pravih divova. Svatko od nas je vidio nakon oluje na plažama, vjetrom i morem nanesene alge. Iako ćemo među njima naići na velike primjerke, ne mogu se mjeriti s algama iz Tihog oceana gdje smeđa alga naraste i do stotinu metara u duljinu. Zabilježeno je da dnevno naraste po 45 centimetara!

Impresivno, zar ne?

| 8. 9. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čišćenje ornitološkog parka

U utorak, 11. lipnja 2019. godine Pticoljupci iz 4.b pristupili su jednom od čišćenja ornitološkog parka. Puno su radili, ali se i odlično zabavili.

Audio&video

1978. - na današnji je dan objavljen prvi broj stripa Garfield....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr