preskoči na sadržaj

Par riječi o pasti i četkici za zube

Autor: Robert Majetić

Znate li čemu služi mješavina pepela volovskih kopita, mirte, spaljenih ljuski i jaja i vulkanskog kamenja? Ukoliko pomiješate navedene sastojke i pretvorite ih u prah, dobit ćete pastu za zube koju su prije 4000 godina koristili stari Egipćani. S obzirom da u to vrijeme nisu postojale četkice za pranje zuba, pretpostavlja se da su ovu smjesu stavljali na prst i tako trljali zube. Brrrrrrrr.


Možda vam se više sviđa recept za pastu koji uključuje sastojke poput spaljenih jelenjih rogova, samljevenih puževih kućica te spaljenih ljuska oštriga? To je naime recept starih Perzijanaca koji su uz ove dodatke u pastu često miješali i olovni prah, med i prah od kremena.

Povijest paste za zube bilježi i podatak da se prah za čišćenje zubiju prvi put pojavio krajem 18. stoljeća u Engleskoj, a stavljao se u keramičke posude kao prah ili pasta. Bogatiji su ga stavljali na četkice, a siromašniji na prste. Tadašnji je prah, kojeg su razvijali liječnici, zubari i kemičari, bio opasan po zube jer je sadržavao prah cigle, keramički prah te sušenu glinu.

Zanimljivo je  spomenuti da se u paste za zube sve do drugog svjetskog rata kao obavezni sastojak stavljao sapun, no kad se otkrila njegova štetnost – zamijenjen je fluorom. Zubima je potreban fluor, a osim njega trebaju im i vitamini i minerali koji se mogu naći u voću, povrću, žitnim pahuljicama, mesu, ribi, jajima, sjemenkama i lješnjaku. Ono što sigurno nije na ovom spisku je šećer jer njegova kisela komponenta napada zubnu caklinu te nagriza površinu zuba što dovodi do pojave karijesa. On počinje kao bijela mrlja na površini zuba, a kasnije ta mrlja potamni te se u zubu pojavljuje rupica koja booooooliiiii.

Karijes se može spriječiti redovitom higijenom zubiju i usne šupljine a za to nam je potreba dobra četkica. Jedan od prvih predaka današnje četkice (osim kažiprsta) je štapić omotan – nećete vjerovati – suhim lišćem! S obzirom da su takve «četkice» iritirale zubno meso i radile više štete nego koristi, ubrzo su zamijenjene četkicama koje nalikuju današnjim. Osim ovih običnih koje se razlikuju po tvrdoći, postoje i električne četkice i do danas nije dokazano koje su bolje. Bitno je da mogu doseći stražnje dijelove zubi i sve zakutke te da se svaka tri mjeseca zamijene novima.

Koliko se često upotrebljava četkica? Zube je najbolje prati ujutro i navečer, s time da je bi to trebala biti posljednja stvar koji radimo navečer i prva ujutro. Osim toga, dobro je i tijekom dana prati zube i to petnaestak minuta nakon jela.

Jeste li sigurni da znate pravilno prati zube? Pogledajte sljedeća pravila i otkrijte koristite li četkicu na pravilan način.

  • pasta se stavlja na suhu četkicu (mokra je razrijedi pa ne djeluje dovoljno dobro)
  • četkica se drži pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na zube
  • prvo se peru gornji kutnjaci i to kružnim pokretima (od zubnog mesa prema vrhu zuba)
  • pod jednakim kutom četkica se koristi i na unutrašnjoj strani zubi
  • nakon gornjih peru se zubi u donjoj čeljusti
  • zubi se peru najmanje tri minute!
| 13. 11. 2006. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1858. - rođena Selma Lagerlöf, švedska književnica....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr