preskoči na sadržaj

Roditeljska briga (drugi dio)

Nastavljamo s pričom o roditeljskoj brizi kod životinja. Zamjena uloga kod morskog konjica ide dotle da se može reći  kako mužjaci kote i othranjuju mlade. Iako partneri ostaju u dugotrajnoj vezi, uloga ženke je samo stvaranje jaja.


Nakon bučnog udvaranja, koje traje po nekoliko dana, ženka umetne svoj ovopozitor u vrećicu na mužjakovu abdomenu i odloži jaja. Mužjak će ih oploditi kada se smjeste u spužvasto tkivo u stijenki vrećice. Razvoj embrija omogućava tekućina koja se stvara na poticaj hormona prolaktina, a služi kao hrana. Nakon 14 do 28 dana mužjak dobiva trudove. Kontrakcije se nastavljaju naredna dva dana tijekom kojih okoti do 50 sićušnih morskih konjica. Tako mužjak ima ulogu majke jer njegovo stanje fiziološki nevjerojatno nalikuje pravoj trudnoći.

U ptičjem svijetu brigu o potomstvu uglavnom preuzima ženka ali uz partnerovu pomoć. Jedan od izuzetaka su mužjaci noja koji inkubiraju jaja nekoliko ženki položenih u zajedničko gnijezdo.

I kod liskonoga (mala ptica koja se zadržava uz vodu) sveukupnu brigu oko jaja i mladunaca preuzima mužjak. Ženka je pribjegla lukavoj taktici koja joj omogućava da uz minimalno zalaganje i zamor jaja nese nekoliko puta u sezoni. Za razliku od uobičajene podjele uloga prilikom udvaranja, kod ove se vrste ženka kiti blještavim perjem i potiče parenje.

Prije parenja mužjaka podvrgava maloj provjeri: ako ga uspije odvesti na dovoljnu udaljenost od mjesta susreta, uvjerit će se da je slobodan, nevezan obavezama prema jajima neke druge ženke. Kada položi jaja, inkubaciju i podizanje mladih prepušta mužjaku.

U međuvremenu, parit će se s još jednim mužjakom te položiti drugu, a ponekad i treću skupinu jaja.

Oba roditelja

Kada mužjak i ženka zajedno othranjuju mladunce, veza među njima ojača pa uglavnom s istim partnerom provedu cijeli život. Ždralovi podižu samo dva ptića ali na njihovo podizanje roditelji potroše najveći dio godine. Da bi mladunci do jeseni dovoljno narasli i ojačali te podnijeli seobu dugu 4500 kilometara, oba se roditelja moraju uključiti u nabavljanje hrane. Put seobe – sa sjevernog područja na kojem se razmnožavaju do južne Europe i Sjeverne Afrike – pun je opasnosti.

Za lošeg vremena, zbog jakog vjetra mogu skrenuti s pravog smjera. Odrasli ždralovi poznaju put pa bodre mladunce neprekidno ih zovući. Odrasle ptice poznaju sigurna mjesta na kojima se mogu odmoriti. Međutim, takva su odmorišta zbog isušivanja močvara radi stvaranja plodnih polja, u istočnoj Europi sve rjeđa.

Oponašajući roditelje, mladi ždralovi stječu znanja potrebna za dugotrajan let: kako iskoristiti struje toplog zraka koji se izdiže s tla i postići potrebnu visinu i kako letjeti s minimalnim utroškom energije. Obitelj ždralova provodi zajedno veći dio zime. Razdvojit će se tek kada nova sezona razmnožavanja potakne odrasle ptice na povratak prema sjeveru.

Kod nekih je vrsta roditeljska briga središnji dio složenih društvenih odnosa. Životinje koje, poput vukova, žive u većim zajednicama, uglavnom se okupljaju oko jednog jedinog para - "alfa" mužjaka i ženke koji se jedini razmnožavaju. Ovakav odnos snaga u čoporu može potrajati nekoliko godina, potpomognut prisutnošću mladunaca koji su odlučili ostati s roditeljima i pomoći u podizanju sljedeće generacije mladunaca.

Za samu je vrstu još uvijek isplatljivije da mladi vuk ostane pomoći roditeljima nego da svoj život dovodi u opasnost napuštajući čopor.

Njegov odlazak ili ostanak ovisit će i o veličini plijena o kojem ovisi opstanak grupe. Ako su los i mošusno govedo osnova njihove prehrane, čopor se mora održati na okupu jer samo bliskom suradnjom velikog broja jedinki mogu savladati tako krupan plijen.

Produljena briga

Kada se mladi mužjaci lisica osamostale, majke ohrabruju kćeri da ostanu i pomognu im othraniti iduće leglo. Njihov ostanak osigurao bi leglu mnoštvo hrane jer se uz njih u brigu za potomstvo uključuje i otac. Tako se roditeljstvo dijeli pa i "tete" ulažu svoju energiju u podizanje lisičića koji im genetički nalikuju. Kada i one napuste roditeljski brlog i počnu othranjivati vlastite mladunce, vjerojatno će im dotadašnje iskustvo uvelike koristiti.

Nisu sve životinje predodređene da postanu roditelji. U nekim se životinjskim zajednicama vrši odabir mužjaka pogodnih za parenje. Oni stupaju u međusobne borbe ili iskazuju agresivno ponašanje te se tako određuje koji od njih će prenijeti svoje gene na buduću generaciju. Evolucija ne trpi gubitnike pa uklanja neodgovarajuće mužjake dopuštajući parenje samo najsnažnijima.

Dok mužjaci mošusnog goveda ili europskog jelena dokazuju svoju nadmoć sudarajući se glavama, neke vrste iskazuju suparništvo na manje agresivan način: pauni i rajske ptice isticanjem kićenog perja, morž ogromnim kljovama, a morski slon velikim, visećim nosom.

 

Tekst je izvorno objavljen u 34. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 14. 12. 2017. u 11:34 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Politika Hrvatske pučke seljačke stranke

Video je uradak nastao kao aktivnost u sklopu obrade političkih stranaka početkom 20. stoljeća, na nastavi Povijesti. Učenice su Srednje škole Ban Josip Jelačić trebale prikazati osnovnu politiku Hrvatske pučke seljačke...

Nastavni materijali

La agricultura en España

Prezentacija o španjolskoj poljoprivredi studenta geografije, pripravnika sa Sveučilišta u Granadi.

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1680. - umro Samuel Butler , engleski književnik

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr