preskoči na sadržaj

Divovski planeti

Autor: Robert Majetić

Iako se nama Zemlja čini velikom, ona je zapravo sićušna u usporedbi s četiri divovska planeta što leže u vanjskom dijelu Sunčeva sustava. Ti su planeti - gledano od Sunca - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Jupiter je pravi div i promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog. On je dvaput masivniji od svih ostalih planeta uzetih zajedno.


Saturn je malo manji, ali se zato odlikuje sustavom blistavih prstenova koji ga okružuju i koji se jasno vide kroz teleskop. Uran i Neptun su mnogo manji, ali im je promjer ipak skoro četiri puta veći od Zemljinog.

Divovski se planeti znatno razlikuju od četiri zemljolika unutarnja planeta (Merkura, Venere, Marsa i Plutona), i to ne samo veličinom nego i građom. Ti veliki planeti sazdani ponajviše od plinova, napose vodika i helija.

Stari su astronomi poznavali i Jupiter i Saturn zato što su oni jasno blistali na noćnom nebu i mogli se vidjeti prostim okom. Jupiter bi ponekad bio sjajniji od svih planeta, osim Venere. Uran i Neptun su, međutim, tako daleki da se mogu vidjeti samo teleskopom, pa se tako za njih nije znalo sve do 18. odnosno 19. stoljeća. Uran je 1781. otkrio William Herschel, a Neptun 1846. Johann Galle.

Četiri su divovska planeta suvremenim astronomima poznata koliko i četiri manja i Zemlji bliža.

Jupiter

Jupiter leži prosječno 778 milijuna kilometara daleko od Sunca i obiđe ga za malo manje od 12 godina. Njegova orijaška lopta ima promjer od 142.600  kilometara. Pogledamo li ga kroz teleskop, otkrit ćemo da mu je disk isprugan svijetlim i tamnim trakama. Svijetle zovemo zonama, a tamne pojasevima. Te šare nastaju zato što silovito okretanje planeta i njegove atmosfere razvlači oblake u pruge. Jupiter se okreće najbrže od svih planeta i za jedan mu okret treba manje od deset sati.

Pogledamo li ga iz blizine, učinit će nam se da je Jupiterov disk blistavo crven i narančast. U atmosferi se opažaju veliki virovi, i to u obliku bijelih i tamnih ovala i pjega. Najveći je među njima Velika crvena pjega koja se sa Zemlje vidi već stoljećima. Svemirske su sonde otkrile da je Velika crvena pjega golemi centar uraganske oluje.

Jupiter je središte svog vlastitog malog „Sunčevog sustava“ i oko njega se okreće bar 16 satelita. Jedan od njih, Ganimed, najveći je satelit u čitavu Sunčevu sustavu iako ne i najzanimljiviji. Za najinteresantnijeg satelita u Sunčevu sustavu obično držimo Io na čijoj se površini nalaze aktivni vulkani iz kojih se izlijeva rastaljeni sumpor.

Saturn

S promjerom od 120.000 kilometara Saturn je drugi planet po veličini. On je od Sunca dvaput dalji nego Jupiter, i za jedan mu obilazak oko njega treba skoro 30 godina. To je velika plinska kugla, vidno spljoštena na polovima, i tako je lagana da bi plivala na vodi. Saturnov je disk lagano isprugan paralelnim oblacima, ali je u usporedbi s Jupiterom prilično jednoličan.

Saturnov veličanstveni sustav prstenova ima promjer od preko 270.000 kilometara, što je dva puta više od promjera samog planeta. Svemirske su sonde otkrile da su njegovi prstenovi sastavljeni od tisuća pojedinačnih prstenčića. Oni obilježavaju putanje bujica kamenih i ledenih čestica što se velikom brzinom okreću oko planeta. Najveći od satelita je Titan, jedinstven u Sunčevu sustavu zbog svoje guste atmosfere sazdane od dušika i metana.

Uran

Uran je treći planet po veličini, s promjerom od oko 51.800 kilometara. On je dvaput dalji od Sunca nego Saturn i obilazi ga jednom u 84 godine. Kod njega je najneobičnija nagnutost osi. Kod većine planeta os rotacije je skoro okomita na ravninu u kojoj se okreću oko Sunca, a Uran je skoro polegnut. Uranov disk ima jednolično modrozelenu boju. Ona potječe od metana primiješanog atmosferi od vodika i helija. Čini se da na dnu atmosfere leži duboki ocean vode i amonijaka. Od njegovih satelita najzanimljivija je Miranda.

Njezina je površina pravi mozaik najneobičnijih pojava. Astronomi vjeruju da se taj satelit sudario s nekim drugim tijelom, nakon čega su se njegovi dijelovi ponovno složili i tako stvorili čudnu površinu kakvu vidimo danas.

Neptun

Neptun je veličinom skoro blizanac Uranu, jer mu je promjer manji za samo 2000 kilometara. Prosječna je udaljenost Neptuna od Sunca oko 4,5 milijarde kilometara. Njegovo putovanje oko Sunca traje skoro 165 godina.

Sonda Voyager 2 omogućila nam je prvi jasan pogled na taj planet i otkrio da mu je boja tamno plava. U atmosferi se opažaju oblaci i središta oluja. Ekvator mu opasuju dva svijetla i dva blijeda prstena. Osim dva satelita koja se vide sa Zemlje (Nereida i Triton), Neptun ih ima još najmanje šest. Triton je najhladnije poznato mjesto u Sunčevu sustavu jer mu je temperatura -236 ˚C. To je blijedoružičasti svijet posut vulkanima iz kojih se izlijeva tekući i plinoviti dušik koji se smrzava u čudan, snježni krajolik.

| 2. 10. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Slušaj kako zemlja diše

Emisija o zemlji i prirodi koja otkriva tajne biološkog uzgoja, novih tehnologija u poljoprivredi, važnosti recikliranja, upozorava na zagađenja koja proizvodimo, kao i...

1931. - umro Thomas Alva Edison, jedan od najvećih tehničkih genija. U...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr