preskoči na sadržaj

Svjetionici

Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.


Međutim, prave trajne konstrukcije bile su grčke, a među njima je najglasovitiji bio svjetionik far na otoku Farosu pred Aleksandrijom. Taj je svjetionik bio sagrađen negdje između 300. i 280. godine prije Krista.

Svi stari svjetionici, uključivši i one brojne koje su sagradili Rimljani, bili su kameni tornjevi na čijem je vrhu u željeznoj košari gorjela vatra od ugljena i drveta.

Tek su u 18. stoljeću svjetionici usavršeni. Tako je na primjer svjetionik na hridi Eddystone u Engleskoj izgrađen najprije od drveta i njega je 1703. godine srušila oluja. Zatim je godine 1708. ponovno sagrađen u boljem obliku od hrastovine i željeza, i konačno, nakon što je 1755. stradao u požaru, podignut je u obliku tornja od betona 1759. godine. Sva tri navedena svjetionika bila su osvijetljena svijećama čije se svjetlo održavalo od jednostavnih metalnih reflektora.

Godine 1784. Aime Argand izumio je plamenik na ulje prikladan za svjetionike koji nije bio premašen sve do kraja 19. stoljeća kad je uvedena rasvjeta pomoću acetilena. Danas svjetionici koriste lučne svjetiljke punjene ksenonom pod visokim tlakom.

Svjetionici se sastoje od kamenih zdanja s uočljivom svjetioničkom kulom. Svaki svjetionik ima svoju karakterističnu i stalnu boju svjetla — bijela, crvena ili zelena, te precizan vremenski slijed tame i svjetla, tako da pomorci mogu sigurno utvrditi s kojeg svjetionika dolazi svjetlo. S većim svjetionicima upravljaju svjetioničari koji žive u svjetioniku ili njegovoj blizini, dok su manji svjetionici u luci za označavanje mola danas uglavnom automatizirani.

Danas svjetionike uglavnom zamjenjuju moderniji navigacijski uređaji koji uz pomoć satelitske navigacije omogućuju još sigurniju plovidbu.

Popis svjetionika u Hrvatskoj možete pogledati ovdje.

| 12. 5. 2017. u 08:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Dan planeta Zemlje - kviz

odr A.1.2. Opisuje raznolikost u prirodi i razlike među ljudima. odr A.1.3. Uočava povezanost između prirode i zdravoga života. odr B.1.1. Prepoznaje važnost dobronamjernoga djelovanja prema ljudima i prirodi....

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

64. - veliki antički grad Rim iznenada se našao u plamenu....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr