preskoči na sadržaj

Speleologija - znanost koja ne poznaje nadmetanje

Autor: Robert Majetić

Ljudi su još u prapovijesno doba odlazili u špilje i koristili ih kao skrovišta. Danas će se samo rijetki odvažiti na takvu avanturu. Za speleologiju se kaže da je znanstvena i sportska djelatnost. Znanstvena jer se bavi proučavanjem podzemlja koristeći se različitim znanjima iz geologije, meteorologije, biologije i drugih znanstvenih disciplina, a sportska jer ulaženje u speleološke objekte zahtijeva određenu psihofizičku spremnost i dobru kondiciju. Iako usko vezana za odlazak u podzemlje, speleologija je raznovrsna aktivnost te omogućuje bavljenje osobama različitih želja i sposobnosti.


Oni malo oprezniji, plašljiviji i manje pokretljivi zadovoljit će se „ravnim“ objektima, špiljama širih kanala, većih dvorana u ugodnom speleo-klimom. Oni pak hrabriji i fleksibilniji zavlačit će se u uske kanale – meandre, puzat će, migoljiti se par sati; oni još spretniji spustit će se uz pomoć užadi niz duge vertikale – u jame, a oni najzagriženiji sve će to moći doživjeti na puno većim dubinama, nižim temperaturama, u hladnim podzemnim jezerima i mračnim prostranstvima.

Ljeti, kad je sparno i kad su velike vrućine, u špiljama može biti jako ugodno, a na većim nadmorskim visinama i u dubokim jamama temperature su prilično niske. Zimi zna biti obrnuto, tako da se po lošem i hladnom vremenu u njima čovjek može skloniti i ugrijati.

Do speleološkog se odredišta često dolazi po neprohodnom terenu, pješačeći po nekoliko sati sa dvadesetak kilograma teškim ruksacima opreme. Nemojte da vas to obeshrabri, to je tek početak! U slučajevima kad se u špilji pronađu jako strmi i okomiti kanali – tzv. dimnjaci, speleolozi takve prepreke svladavaju tehničkim penjanjem i raznim alpinističkim tehnika te nastavljaju istraživanje. Nailaženjem na podzemne tokove, slapove i kaskade ispunjene vodom akcija se nastavlja korištenjem ronilačkih odijela i preplivavanjem do sušnih dijelova. Često se istraživanje privremeno zaustavi kada kanal završava sifonom – podzemnim jezerom – koji nastavlja u dubinu i za čije je svladavanje potrebna specijalizirana ronilačka oprema.

Speleologija, kao uzbudljiva i zabavna aktivnost, zahtjeva adekvatnu i kvalitetnu opremu. Da bi se uopće privirilo u tajanstveni svijet podzemlja i odškrinula vrata sigama i glatko-svjetlucavim stijenama, potreban vam je dobar izvor svijetlosti. Najčešće se koristi karabidno-acetilenska svjetiljka koju speleolozi popularno nazivaju karabitka. U njoj se nalazi kalcijev karbid koji u dodiru s vodom iz spremnika stvara zapaljivi plin acetilen, a on preko gumene cijevi spojene na kacigu speleologa gori plamenom. Uz kacigu se kao oprema koristi i električna rasvjeta za rezervu, zatim kombinezon, poželjno nepromočiv, pod-odijelo te gumene čizme i rukavice. Takva oprema nije dovoljna kad je potrebno savladati vertikalne, jamske dijelove. U tom slučaju špiljari upotrebljavaju užad, čija je nosivost i do par tona; sprave za spuštanje stop-descender i shunt; sprave za penjanje po užetu – bloker i croll; razne karabinere i koloture, transportne vreće, opremu za crtanje, opremu za postavljanje vertikala i sl.

Iako je sva oprema tvornički atestirana, kod početnika uvijek postoji strah pri svladavanju vertikala. Stariji speleolozi znaju reći da se to odvija u tri faze: u prvoj, kada se tek susrećete s opremom, drhtite i sve su vam te spravice neobične i djeluju nesigurno. U toj se fazi bojite već pri samom pomisli da ćete se negdje spuštati. U drugoj fazi ste već bolje upoznati s karakteristikama pojedinih sprava i tada ponavljate sami sebi kako je sve sigurno. U toj fazi jurite i razmišljate o tome kako ćete stići do dna. U trećoj fazi počinjete misliti i na druge, na one koji dolaze ili su ispod vas, proučavate mjesta gdje stajete, pazite na sebe i stijenu te započinjete uočavati okolinu. U ovoj se fazi divite malenom plamičku svjetla vašeg prijatelja koji je daleko gore, kapanju vode i svjetlosnom probijanju mraka u dubinu, dolje.

Vrijeme provedeno u jami poseban je doživljaj. Speleolozi često u iščekivanju ostalih koji dolaze iza njih ostaju na trenutke sami. Tada vlada mrak i tišina. Svjetla dopiru onoliko koliko to dopušta već pomalo istrošena karabitka. Gladni su i umorni. Nakon nekoliko trenutaka sjedenja na toploj transportnoj vreći s užetom te gledajući u hrpu stalaktita, padaju im na pamet najneobičnije ideje i zamisli.

Speleologija je znanost u kojoj nema natjecanja i međusobnog nadmetanja. Rezultati se mjere jedino u postignutoj dužini, dubini i broju istraženih objekata, načinu rukovanja speleološkim tehnikama te organiziranju ekspedicija i speleološkoj tradiciji. Danas se u svijetu među kvalitetnije speleologe ubrajaju Francuzi, Talijani, Nijemci, Englezi itd. Neki od njih su razvili vlastite tehnike rukovanja i korištenja speleološke opreme koja se uvelike razlikuje u pojedinim zemljama. Također, postoje države u kojima nema špilja ili su već sve istražene pa njihovi speleolozi putuju svijetom i organiziraju ekspedicije u obično egzotičnijim i špiljama bogatijim područjima. Hrvatska, kao mala zemlja s relativno dugom speleološkom tradicijom obiluje krškim i speleološki jako perspektivnim terenom. Lukina jama sa svojih 1392 metra dubine spada među deset najdubljih jama svijeta, a zajedno sa Slovačkom jamom (1301 metara) nalazi se na području NP Sjeverni Velebit, Hajdučki i Rožanski kukovi. Taj strogi rezervat prirode okrilje je naših najdubljih speleoloških objekata u kom se još nalazi i jama Patkov gušt (553 metra), druga po dubini najveća vertikala na svijetu.

Kao rezultat dugogodišnjeg bavljenja speleologijom i proučavanjem određenog područja ili objekta za čije istraživanje se zahtijeva angažiranje većeg broja ljudi, opreme, hrane i vremena, speleolozi organiziraju speleološku ekspediciju. Vođa ekspedicije određuje osobe za transport opreme i dogovara način i sredstva za komunikaciju. Kod istraživanja dubokih jama, speleolozi borave u objektu i po nekoliko dana. Višenoćni boravak u jami, stiskanje u vrećama za spavanje te blatno buđenje u mrklom mraku 1200 metara pod zemljom, osjećaj je koji se ne može doživjeti nigdje drugdje.

Osobama koje nikad nisu bile u špilji često se javljaju pitanja tipa: Ima li dolje dovoljno zraka? Što ako bude potres ili nas napadnu neke životinje? Samo ukratko: zraka ima dovoljno, potresi su rijetki a što se tiče životinja – one su toliko „strašne“ da vam treba povećalo da ih uočite. U ulaznom dijelu špilje obično borave puhovi, žabe i vanjski kukci dok u podzemlju možete naići na čovječju ribicu, šišmiše te špiljske kukce.

Unatoč gacanju po blatu, znojenju, mokrom provlačenju i višednevnim mučenjima daleko od očiju javnosti, speleolozi vole proučavati špilje. Zadovoljstvo je to koje vrijedi iskusiti, pa ukoliko ikada budete u prilici baviti se speleologijom – svakako je isprobajte.

| 18. 10. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr