preskoči na sadržaj

Cigarete - ovisnost današnjice

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.

Dok sam još kao student viših godina medicine obilazio klinike, svakako jedan od najupečatljivijih prizora koji sam vidio bio je pacijent sa Zavoda za uho, nos i grlo, tzv. otorinolaringologije, koji je nakon operacije odstranjivanja grkljana u dušniku imao ugrađenu kanilu da bi mogao disati dok rana od operacije ne zacijeli. Operacija odstranjivanja grkljana bila je neophodna uslijed karcinoma uzrokovanog pušenjem.


Uglavnom, navedenog pacijenta sam uočio dok se iskradao s odijela kako bi uvukao nekoliko  dimova cigarete kroz kanilu. Taj me prizor i  dan danas potiče da pokušam shvatiti što ljude tjera na postupke za koje su svjesni da kobno utječu na njihovo zdravlje, a imaju i  negativan utjecaj na psihičko zdravlje.

Pušenje se smatra društveno prihvatljivim oblikom ovisnosti, i tako već 500 godina, a u Americi od kuda potječe duhan i dulje.

Činjenica je da pušenje u usporedbi s ilegalnim drogama vjerojatno neće dovesti do veće ekonomske propasti, ali novčani iznos od 6000 kuna koji pravi pušač utroši na cigarete u godini dana ipak nije zanemariva. Isto tako pušenje neće dovesti do agresivnog ili drugih oblika antisocijalnog ponašanja kakav se viđa kod konzumacija ilegalnih droga, međutim cigarete ipak sadrže nikotin, sastojak koji stvara ovisnost.

Opasan utjecaj cigareta na zdravlje

Osim što izaziva ovisnost, nikotin u količini već od 5mg kod nepušača može izazvati akutno gušenje. Ta količina nikotina nalazi se u otprilike tri cigarete. Da je nikotin kemijski sastojak koji dovodi do ovisnosti vidljivo je po klasičnim znakovima koje pokazuju pušači u apstinencijskoj krizi. Tada se javlja nervoza, pretjerano znojenje, drhtanje, poremećaj sna, pa čak i mučnine nakon duljeg vremena.

Još jedan opasan sastojak cigareta je katran koji se kondenzira iz dima u plućima, a ima dokazano kancerogeno djelovanje. Mnogi iritansi iz cigareta dovode do pojačanog lučenja sluzi iz bronha, te suzuju dišne putove na svim razinama radi preosjetljivosti sluznice. Na taj način dovode u prvom redu do upalne reakcije i oštećenja, iz čega može nastati kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), koja  se s vremenom može transformirati u kancerogenu bolest.

Ugljikov-monoksid je još jedan sastojak cigareta, koji negativno utječe na čovjekovo zdravlje, onečišćava krv i onemogućuje prijenos kisika, a pokazuje izuzetan afinitet za eritrocite. Zbog toga čak i osoba s velikim plućnim kapacitetom može ostati bez zraka.

Pušenje loše utječe i na kardiovaskularni sustav jer oštećuje unutarnji sloj žile (endotel), sužuje ju, te u konačnici može dovesti do infarkta, ali npr. i do impotencije. Ovo zadnje je itekako važno za hrvatsko društvo u kojem je čak 25% parova neplodno, od čega je u 70% slučajeva razlog neplodnosti, loša kvaliteta sjemena kod muškarca. Međutim još uvijek nema podataka u kojem postotku je za to odgovoran upravo duhan, ali evidentno je da je brojka velika.

I neurološki sustav je zahvaćen kod otrovanja cigaretama. Slobodni radikali nastali iz oštećene stanice sprječavaju prolazak signala kroz živac, a to može dovesti do blokade centra za motoriku, disanja, pa i do gubitka svijesti, što u akutnim otrovanjima konačno dovodi do kome i smrti.

Mislim da je opće poznato kancerogeno djelovanje dima cigarete na dušnik, grlo, pluća, ždrijelo, ušnu šupljinu, jednjak, bubreg, mokraćni mjehur, gušteraču i vrat maternice. Manje poznato je da s prestankom aktivnog, ali i pasivnog pušenja, u prosijeku možemo smanjiti čak 80% svih novo stvorenih karcinoma u navedenim organima. To je nevjerojatno velika brojka koja opterećuje današnje društvo, a koje je tek zadnjih 50-tak godina uvidjelo pravu štetnost cigareta, ali nedovoljno dosljedno provodi zakone koji su sami po sebi logični.

Zabrana prodaje cigareta maloljetnim osobama još uvijek je samo teorija, koja do sada službeno nije bila niti jednom prekršena u Hrvatskoj. Zabrana pušenja u zatvorenom prostoru bez dozvole  također je tek par puta kažnjena, i to najblažom mogućom novčanom kaznom.

Zabranom  reklamiranja cigareta više se ne pokazuju osobe koje uživaju dok puše, ali i dalje se sugerira da ljudi koji puše dolaze iz visokog društva i pokazuju avanturistički duh.

U zapadnim zemljama svijest o pušenju je u velikoj mjeri dospjela do ljudskog uma, tako da su tamo pušači sve više izolirani od društva u posebnim malim, skučenim prostorima u kojima je dozvoljeno pušiti.

Statistike

Statistike u Hrvatskoj pokazuju da većina pušača prvi put zapali cigaretu u dobi između 11. i 15. godine. Najčešće započinju s 13 godina (7.razred), a čak njih 30% nastavi pušiti više ili manje redovito.

Najveći broj djece počinje pušiti zbog potreba za dokazivanjem pred vršnjacima ili zbog osobnih problema koji su produkt loših međuljudskih odnosa bilo s prijateljima ili u obitelji. U velikoj anketi provedenoj među dugogodišnjim pušačima, koji puše i do 20 cigareta dnevno, postavljeno je pitanje koliko cigareta dnevno im predstavlja istinski užitak, a koliko cigareta popuše iz navike. Rezultati ankete su pokazali da pušači istinski uživaju u 4 cigarete dnevno, a da je sve više od toga samo navika.

Opasnostima pasivnog pušenja u prilog govori podatak da se kod svakodnevnog boravka u zadimljenim prostorijama rizik kardiovaskularnih bolesti kod pasivnih pušača povećava za 25%, astme za 20%, a karcinoma dišnih putova za 30%. Sve navedene bolesti su naravno višestruko potencirane kod dojenčadi i male djece, naročito alergijske bolesti poput astme, jer dojenčad i mala djeca nemaju dovoljno kvalitetno razvijen imunološki sustav.

Pušenje dovodi do istrošenosti svih organskih sustava organizma, pa tako i kože, stoga dugogodišnji pušači izgledaju i do 10-15 godina stariji nego što jesu, te su i manje otporni na sve druge bolesti od kojih bi se inače s lakoćom obranili.

Zbog svega što pušenje donosi sa sobom Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) označila je 31.05. kao svjetski dan nepušenja.

Najveća zadaća kako zdravstvenih djelatnika, tako i obitelji je edukacija pušača i potencijalnih pušača, te širenje znanja o jednom od najvećih ubojica razvijenog svijeta.

Razgovor s djetetom o cigaretama treba biti otvoren i obostran, uz poticanje djetetove samo svjesnosti i samopoštovanja, što u konačnici dovodi do minimalne potrebe za samodokazivanjem među vršnjacima.

Kod kratkoročnih, ali i dugoročnih okorjelih pušaća, najlakši način za prestati pušiti nisu niti flasteri niti žvakače gume pune nikotina, niti postepeno smanjivanje broja cigareta, već odlučna odluka o trenutačnom prekidu pušenja. Možda zvuči preradikalno, ali i dan danas se ta metoda ipak pokazala kao najučinkovitija.

 

Dinko Kolarić. dr.med.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 2. 2. 2011. u 13:30 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1840. - rođen Auguste Rodin, francuski kipar, jedan od najvećih...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr