preskoči na sadržaj

Alergije

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.
Alergija je pojam koji označava preosjetljivost na tvar koja je inače kod zdravih ljudi potpuno bezopasna. Upravo zbog tog svojstva, alergija je bolest koja uključuje neuobičajen i neprimjeren odgovor našeg imunološkog (obrambenog) sustava.

Općenito

Mnoge tvari u prirodi, neki lijekovi, velik broj kukaca, razna hrana, pa čak i obična fizička aktivnost kod većine populacije ne uzrokuje nikakvu reakciju, ali kod nekih ljudi izaziva simptome alergije.

Uzrok alergije je, sada se zna, nasljedna sklonost istima. Takva sklonost se naziva atopija. To znači, da je u našem genetskom kodu zapisano hoćemo li imati alergiju ili ne. Usprkos tome, osoba s takvim kodom se ne mora nikada razboljeti ukoliko ne dođe u kontakt s antigenom.

Antigen je svaka tvar koju organizam prepoznaje kao stranu i potencijalno štetnu. Protiv takvih tvari tijelo stvara karakterističnu vrstu obrane, tako da stvara tzv. antitijela. Antitijela se stvaraju iz bijelih krvnih stanica (leukocita), i napadaju svaku tvar stranu organizmu.

Problem kod alergije je ta da antitijela stvaraju naglu lančanu reakciju kod koje dolazi do oslobađanja mikročestica tzv. medijatora histamina koji stvaraju  simptome alergija. Inače, samo stvaranje antitijela koristan je obrambeni mehanizam koji nas štiti od štetnih čimbenika okoliša, bakterija, virusa i sl. U alergijskim bolestima antigen nazivamo alergenom. Alergeni su najčešće proteini, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela obično klase IgE.

Dakle ne nasljeđuje se sama bolest, već samo sklonost alergiji. Alergijske bolesti za čiji su nastanak važne IgE protutijela nazivamo atopijskim bolestima. Obično je za nastanak bolesti u atopične bolesti važna dugotrajna izloženost nekom alergenu. Znatno je veća mogućnost nastanka bolesti ako su oba roditelja atopičari. Važno je znati da se alergija neće javiti nakon prvog kontakta s alergenom, nego tek kada su protutijela već stvorena, tj. nakon najmanje drugog kontakta.

Podjela

Nekakva opće prihvaćena podjela ne postoji, ali uzima se ona koja objedinjuje uzročnike i organske sustave. To su:

  1. kožne alergije
  2. alergije na lijekove i cjepiva
  3. alergije na ubod insekta
  4. alergijske bolesti dišnog sustava
  5. alergijske reakcije na hranu

Ostale reakcije organizma kao što su alergijski konjuktivitis, probavne alergijske bolesti te kao krajnja anafilaktička reakcija samo su zapravo simptomi prethodno navedene probave.

Kožne alegrije

Najčešće su kožne alergije. Promjene na koži su obično u vidu urtike, gdje koža izgleda kao nakon kontakta sa koprivom, dakle izdignute, crvenkaste ili blijede promjene različitih veličina i oblika. Od ostalih promjena to su ekcemi u djetinjstvu, svrbež, oticanje zglobova te promjene na koži kod izlaganja suncu i hladnoći. Najvažnija bolest kod kožnih alergija je urtikarija (koprivnjača) odnosno njene dvije varijante akutna i kronična. Druga je angioedem (Quieck-ov edem), gdje dolazi do oteklina kože i sluznice, ali prolazi za par sati do tri dana. Najčešće se javlja kod mladih žena, a uzročnici mogu biti prehrambeni proizvodi, te lijekovi. Od ostalih bolesti kože česti su atopijski dermatitis, te alergijski fotodermatitis gdje je oštećenje kože uzrokovano djelovanjem UV svijetla.

Alergije na lijekove i cjepiva

Alergije na lijekove i cjepiva spadaju među najčešće i najvažnije imunopatološke procese u novijoj kliničkoj medicini. Javlja se oko 5% hospitaliziranih, te u velikom broju ambulantnih bolesnika. Ovakve reakcije se najčešće javljaju kao kožne promjene (urtikarije, angioedem, te sitan osip nalik ospicama). Osip se nikada ne javlja na dlanovima i tabanima. Mogu se javiti i simptomi ostalih organskih sustava, najviše dišnog (kašalj, astma), probavnog (upala želuca ili crijeva), te mokraćnog (upala bubrega). Od cjepiva su alergijske reakcije obično smo lokalna (oteklina i crvenilo) te  porast temperature. Jako je važno razlikovati radi li se o alergijskoj ili nealergijskoj nuspojavi lijeka. Razlike mogu biti u količini lijeka koja mora, kod alergijskih bolesti biti mala, sličnih simptoma kod davanja drugih lijekova koja je kod alergijskih bolesti česta, te tipične kliničke slike kod nealergijske reakcije.

Alergije na ubod insekta

Alergije na ubod insekta se javlja kod skoro 1% opće populacije. Insekti koji ih uzrokuju su pčela, bumbar, osa, stršljen i mrav. Na mjestu uboda dolazi do različito velike lokalne reakcije (oteklina, bol, crvenilo) koja je ipak reakcija na otrov, a ne alergija. Tek kasnije se javlja urtikarija, oteklina te eventualno mučnina, povraćanje, proljev i smetenost. Za prevenciju uboda kukaca treba izbjegavati brze pokrete, jake mirise (parfemi, pa čak i znoj), ne ostavljati neotkrivene dijelove tijela kod npr. osinjaka te izbjegavati široku odjeću. Kod uboda treba odmah izvaditi žalac ako ga ima, staviti hladan oblog na ranu te imati lijekove u pripravnosti.

Alergijske bolesti dišnog sustava

Alergijske bolesti dišnog sustava se manifestiraju u gornjim (nos, sinusi), te donjim dišnim putevima (bronhi i pluća). Tada dolazi do rinitisa, konjuktivitisa ili čak alergijske astme. Najčešći alergeni su pelud bilja, spore gljiva, prhut životinja, te različite zrakom nošene čestice u vanjskoj i unutarnjoj atmosferi. Među stablima su najčešći uzročnici breza, lijeska, bagrem, lipa, čempres i bor. Od peluda trava najčešći uzročnici alergija su mirisavka, vlasnjača, zob, repak i raž. Od korova su najčešći uzročnici zlatnica, pelin, trputac i crkvina. Kod grinja je količina je potrebna za reakciju oko 100 grinja u 1 gramu prašine. Najznačajnije bolesti kod alergija dišnog sustava su peludna groznica i astma.

Alergijske reakcije na hranu

Alergije reakcije na hranu je važno razlikovati od onih toksičnih kada je mala količina hrane s toksinom dovoljna za simptome. Najčešća klinička slika na koži (urtikarija, angioedem). Nerijetko se alergija na hranu očituju tzv. oralnim alergijskim sindromom odnosno osjećajem pečenja i svrbeža jezika, te oteklinom jezika, usnica, nepca i ždrijela. Zahvaćenost dišnog sustava može se očitovati simptomima astme i alergijskog rinitisa.Problemi u probavnom sustavu se očituju sa boli u trbuhu pretežno grčevitog tipa, mučnina, povraćanje proljev. U težim slučajevima može doći do anafilaktičkog šoka. Najčešće alergijske reakcije na hranu su u prvim godinama života. Alergeni u hrani su u pravilu spojevi koji sadrže šećer i masnoću (glikoproteini). U 90% slučajeva je kod djece uzrokuje kravlje mlijeko, jaja, soja i brašno, a kod odraslih kikiriki, orasi, ribe, školjke, te konzervansi i aditivi hrani. Važno je reći da antitijelo odgovorno u ovim slučajevima je uglavnom tipa IgA, a ne IgE kao kod drugih alergija.

Najčešće bolesti vezane uz alergiju  

Peludna groznica

To je zapravo obična hunjavica kombinirana s konjuktivitisom odnosno bolest gornjih dišnih putova koja se javlja sezonski. Uzrokuju je pelud sa stabala, trave ili korova. Koncentracija im se povećava u sunčanih i vjetrovitih dana obično u veljači do kraja svibnja. Interesantno je da djeca rođena tijekom cvjetanja odgovarajuće biljke imaju veću mogućnost kasnije biti alergičnu na istu. Simptomi su svrbež, pečenje i suzenje očiju, neprohodnost nosa kihanje i svrbež vrška nosa, te smanjenje osjeta njuha. U djece je često udružena sa upalama uha.

Astma

Astma je kronična upalna bolest bronha, čiji se simptomi očituju s napadajima suhog kašlja, osjećaja nedostatka zraka sa ili bez fenomena fućkanja, pritiska u prsnom košu uz osjećaj neprohodnosti pluća te noćnog ili ranojutarnjeg buđenja. Uzrok je obično alergija koji dovodi do stezanja glatkih mišića bronha ispod sluznica pa se blokira prolaz zraka. Upala stvara sluz koja dodatno blokira zrak. Postoje mnogi nealergijski uzročnici astme kao što su fizički napor, udisanje hladnog zraka te virusne infekcije.

Neurodermatitis

Naziva se još i atopijski dermatitis ili atopijski ekcem. Najčešći uzročnici su kućna prašina te neka hrana (riba, lješnjaci). To je najčešća kronična bolest u ranom djetinjstvu. Javlja se u 10 – 15% dojenčadi učestalost je u porastu, ali nakon desete godine 90% djece više nema smetnji. Simptomi su crveni plikovi iz kojih katkada curi bezbojna tekućina, jako suha koža, te intenzivan svrbež. Najveći problem su sekundarne infekcije koje nastanu ako se rana otvori pa se tada mora liječiti antibioticima.

Urtikarija

Urtikarija osim simptoma klasificira se i kao bolest. Zove se još i koprivnjača jer promjene na koži odgovaraju onima nakon kontakta sa koprivom. 15 – 25% cjelokupne populacije jednom u životu dobiju urtikariju. Uzročnici su sastojci hrane: ribe, školjke, jagode, sir, jaja, konzervansi te lijekovi (naročito penicilin, acetilsalicilna kiselina, inzulin). Zatim razni fizički podražaji kao pritisak, hladnoća, toplina te sunčeve zrake. Simptomi su oticanje jezika, edem grkljana, napad astme, povraćanje, proljev te oticanje zglobova.

Anafilaktički šok

To je zapravo najgori mogući scenarij koji se može desiti kod osobe koja ima alergiju.Tu dolazi unutar jednog sata nakon drugog kontakta sa određenim alergenom do simptoma. Prvo se vide promjene na koži poput crvenila. Nakon toga dolazi do oticanja usana i jezika što dovodi do otežanog gutanja.Kasnije dolazi do pada tlaka, oblijevanja hladnog znoja, ubrzanog rada srca, povraćanja, grčeva, proljeva te eventualno i poremećaja svijesti. Kada se primijeti šok treba odmah potražiti liječničku pomoć te mjeriti puls i disanje do dolaska liječnika koji mora trenutno dati injekciju adrenalina te eventualno  kasnije kortikosteroide i antihistaminike. Osobe sa sklonošću takvom šoku često imaju sa sobom već sistem šprice sa adrenalinom koje se daju u mišić.

Dijagnostika

Kod dijagnoze alergije najvažnije je uzeti dobru anamnezu tj. iskaz bolesnika ili eventualno osobe koja je bila uz nju (heteroanamneza) nakon čega se utvrđuje što je uzrok ili alergen. Važna je i obiteljska anamneza da se vidi od čega je u prošlosti bolovala ili od čega boluje bolesnikova obitelj. Od testova se najčešće rade kožni tekstovi (Prick, scratch, intradermalni od kojih se na ili pod kožu pod kontrolom liječnika unosi mala količina, te se promatra reakcija. Takav provokacijski test se koristi i na sluznici nosa, bronhija, očiju i želuca. Osim toga se može određivati i količina ili čak podtip IgE koji je specifičan za pojedini alergen. Povećan broj eozinofilnih leukocita u krvi obično karakterizira kroničnu upalnu reakciju.

Terapija

Najvažniji korak kod terapije je promptno korištenje adrenalina ako je došlo do anafilaktičkog šoka. Kod ostalih stanja prije terapije važno je ustanoviti da li se uopće radi i da li je uopće riječ o alergiji ili je posrijedi neka intoksikacija organizma te pomoću iskaza bolesnika i testova odrediti alergen. Tada je najvažnije izbjegavati provocirajuće tvari. Ako simptomi potraju koriste se dvije osnovne vrste lijekova, to su kortikosteroidi i antihistaminici. Kortikosteroidi se mogu koristiti lokalno (kožne promjene), udisati (za dišni sustav), te u težim slučajevima per os (oralno) ili intramuskularno. Antihistaminici su danas najrašireniji lijekovi koji se koriste lokalno ili per os kod najslabijih, ali na sreću najčešćih alergija. Njihova generička imena su loratadin, feksofenadin i citirizin.

Zanimljivosti

Alergijske su bolesti koje pogađaju gledajući sve organske sustave oko 5 – 10% populacije. Češće su kod mlađeg stanovništva u razvijenim zemljama, te ekonomskih i dobrostojećih država. Što se tiče prevencije alergije važno je već prije rođenja djeteta preduhitriti ju i izbjegavati određenu hranu tijekom trudnoće. Ako se već dijete senzibiliziralo mora se smanjiti izloženost određenom alergenu i po potrebi prevenirati pojavu simptoma. Alergija na kravlje mlijeko se javlja kod 2.5% dojenčadi i djece do kraja druge godine života, te je to tada najčešća alergijska reakcija. Dobro je što se u dojenčadi alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka dokazuje i kožnim testom. Simptome treba razlikovati od obične prehlade ili gripe.
Na kraju moram reći da su alergije bolesti od kojih pati i sa kojima živi desetina cjelokupnog svjetskog stanovništva i koje djeluju bezazleno, ali ukoliko se anafilaktički šok ne prepozna i ne reagira na vrijeme alergije mogu biti smrtonosne.


Dinko Kolarić, dr.med.

Literatura:
1.    Vrhovac B. i sur., Interna medicina, Naprijed, Zagreb, 1997.
2.    Čulo T., Dekaris F., Pulmologija, Naprijed, Zagreb, 1990.
 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 23. 4. 2007. u 12:00 sati | RSS | print | pošalji link |


| 22. 3. 2016. u 15:29 sati | pošalji link
Riječ stručnjaka - Alergije
Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čistoća okoliša

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1832. - umro Sir Walter Scott, škotski pjesnik i romanopisac,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr