preskoči na sadržaj

Doručak je najvažniji obrok u danu

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.
Doručak, kako mu samo ime i govori, obrok je koji bi nam trebao opskrbljivati tijelo energijom sve do ručka. O samoj znanstvenoj i praktičnoj tezi korisnosti doručka napisani su mnogi radovi. U većini njih apostrofira se važnost doručka upravo kod mlađe populacije.

Tako je npr. dokazano da osobe koje redovito konzumiraju doručak rade brže, manje griješe, te imaju bolje pamćenje u odnosu na osobe koje preskaču doručak. Interesantno je da su istraživanja u doba prehlada pokazala da tijekom svih tih 10 tjedana najveće infektivnosti, osobe koje su preskakale doručak, obolijevale su i po nekoliko puta u tom relativno kratkom periodu.

To je samo još jedan od dokaza u kojoj mjeri je doručak važan za podizanje imunosti. Dokazano je, nadalje, da osobe koje redovno doručkuju često imaju općenito zdraviji stil života, rjeđe su u depresiji, manje su izloženi emotivnom stresu, te se bolje nose sa stresom. Čak je potvrđeno i značajno smanjenje menstrualnih bolova u djevojaka koje redovno doručkuju.

Gledajući sa stajališta roditelja, vrlo je važno kako će se naše dijete nositi sa intelektualnim izazovima današnjice. Djeca koja ne doručkuju, slabije funkcioniraju ujutro i imaju manje uspjeha u rješavanju problema koji se postave pred njih. Nekonzumiranje doručka sličan utjecaj ima i na verbalne sposobnosti, kreativnost, te sposobnost usvajanja novih zvanja.

Količinski gledano, doručak bi trebao osigurati četvrtinu ukupne dnevne potrošnje energije. Zapravo preskakanje doručka znači, nepotrebno gladovanje organizma minimalno 14 sati. Tu je uzeto u obzir prosječno vrijeme od večere do sna, zatim noći, te na kraju, ali i najvažnije, period od jutra do ručka, kada nam «životnog goriva» - hrane, najviše treba za normalno funkcioniranje.

Poražavajući su rezultati istraživanja da u svijetu oko trećina sveukupne populacije ne doručkuje.Obzirom na opće poznatu povezanost doručka s ojačanjem imunosti, stvarno nije čudna visoka stopa oboljenja od naoko običnih bolesti kakva je npr.prehlada.

Sastav doručka

  • Ugljikohidrati tj.šećeri, najvažniji su sastav doručka, jer se neposredno nakon konzumacije rastavljaju na manje dijelove koje mozak i mišići direktno koriste za funkcioniranje. Razlikujemo dvije vrste šećera. Jedni su jednostavni ugljikohidrati kojih ima npr u čokoladi, i od koje se energija stvara jako kratko, a neiskorišteni dio se odlaže u masno tkivo. Takvi šećeri su dobri za konzumaciju neposredno pred ili za vrijeme kratkotrajnih sportskih natjecanja, ali nikako za višesatni intelektualni rad kakav je većinom potreban, naročito djeci. Za tu većinu ljudi preporučuje se uzimanje kompleksnih ugljikohidrata kao što je škrob kojeg nalazimo u kruhu, riži ili krumpiru, te se od njega stvara energija na duže vrijeme, kao i osjećaj sitosti. Ugljikohidrati bi trebali biti sastav 60-70% svakog doručka.
  • Masti su manje važnije kod djece, a više kod odraslih kada je potreban osjećaj sitosti kroz dulje vrijeme. Za doručak je preporučljivo uzimati masti preko namaza biljnog podrijetla(npr.margarin), punih nezasićenim masnim kiselinama, a manje onih životinjskog podrijetla.
  • Proteini se nalaze kao i masti najviše u mesu, ali za doručak ih je najbolje uzimati preko mlijeka. Kod ostalih obroka proteine je bolje uzimati preko puretine ili piletine nego preko crvenog mesa (svinjetina, govedina) jer niže navedene sadrže dosta zasićenih masnih kiselina, koje uz dugotrajnije uzimanje može postati problem kada dijete odraste.
  • Željezo je kemijski element, sastojak crvenih krvnih zrnaca. KOd nedostatka željeza u organizmu javlja se anemija. Za doručak ga je najbolje uzeti preko salama, a za ostale obroke preko cikle, zelja i jetrica.
  • Kalcij je glavni sastojak kostiju, koje nam omogućuju stabilnost tijela, a najviše ga trebamo uzimati preko mlijeka.
  • Od vitamina bih izdvojio sve tipove vitamina B, osnovne poveznice svih stanica u tijelu, te vitamin D, prijenosnik kalcija u organizmu, koji se stvara i u koži. Sve tipove vitamina najbolje bi bilo uzeti za doručak preko ocijeđenog svježeg voća.

Pretilost i doručak

Bojazan je svakog roditelja da će obilniji doručak koji se daje djetetu kroz dulji period naposljetku dovesti do pretilosti koje će se u kasnijim godinama teško riješiti. Mnogim studijama je dokazano da se pravilnim doručkom koji uključuje konzumaciju žitarice i peciva, stvara populacija djece koja će u budućnosti imati niži indeks tjelesne mase u odnosu na one koji jedu mesne prerađevine ili jaja, ili još gore, uopće ne doručkuju. Može se dakle zaključiti da djeca koja konzumiraju doručak bogat kompleksnim ugljikohidratima, za ručak jedu znatno manje količine hrane. Takvi rezultati sugeriraju da je to jedan od načina da već u mladosti stvaramo prevenciju pretilosti, te kontroliramo tjelesnu masu.

Vrste doručka

  • Školski doručak je naziv za onaj tip doručka koji bih svima predložio, bez obzira na godine. Sastoji se od voćnog soka, bogat je žitaricama (najbolje integralno pecivo), te ima skroz malo masti i soli. Ne opterećuje probavni sustav, te pridonosi visokoj koncentraciji i adekvatnom praćenju nastave.
  • Rudarski doručak - naziv mu dolazi od rudara, koji su za svoju aktivnost, a to je ekstra težak fizički rad, trebali veliki dnevni energetski unos. To je značilo da su u nekoliko velikih obroka dnevno, kao i za doručak, u organizam unosili visoke energetske vrijednosti kao što su naresci, salame, te punomasni sirevi.

Kako potaknuti dijete da redovno doručkuje

Da bi promijenili djetetove stavove, i želju za doručkom, prvo trebate promijeniti sebe. Trebate u svome ubrzanom jutru pred posao pronaći mjesta barem za još dodatnih 10-ak minuta, koliko bi doručak najmanje trebao trajati, za npr. pojesti žitarice uz mlijeko.

Dijete će pritom, učiti prema vašem modelu, te će početi redovno doručkovati. Ako dijete izričito odbija doručak, razmislite o tome da npr. poslužujete jelo na drugačiji način, uz više dekoracija, uz kombinaciju jela u raznim bojama. Mogli biste, recimo, ponekad servirati švedski stol s nekim novim jelom. Važno je tada i da sam pribor bude raznobojan jer je djeci vizualizacija hrane jako važna. Ako određenu hranu imenujete nekim imenom koje će se djetetu svidjeti, automatski jelo postaje interesantno.

Postoji mogućnost određenu hranu, npr. jogurt zasladiti medom ili pekmezom, ili u isti ubaciti komadiće sušenog ili svježeg voća. Kako god pokušavali potaknuti dijete da doručkuje, važno je ustrajati u tome, jer će vam se zasigurno višestruko isplatiti.


Dinko Kolarić, dr.med.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 17. 12. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Čistoća okoliša

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

1832. - umro Sir Walter Scott, škotski pjesnik i romanopisac,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr