preskoči na sadržaj

Vodene kornjače

Autor: Marko Tomašek

Znanstveno je dokazano da su kornjače jedna od najdugovječnijih životinjskih vrsta na našoj planeti jer na Zemlji žive više od 250 milijuna godina.  One su gmazovi, a velika mogućnost prilagodbe na uvjete života, građa tijela, kao i dugovječnost, osigurala im je rasprostranjenost na gotovo svim kontinentima i morima.  Danas na Zemlji živi otprilike 300 vrsta kornjača, od čega njih 180 su slatkovodne kornjače koje nastanjuju vode stajačice, jezera i močvare diljem svijeta, a najviše u Sjevernoj Americi i Aziji. 


Ono što kornjače čini toliko specifičnima i drugačijima od ostalih životinjskih vrsta jest njihov  oklop. On se sastoji od leđnog i trbušnog dijela međusobno spojenih na bočnom dijelu tzv. mostom. Unutarnji dio se sastoji od kostiju kralježnice i rebara, dok je gornji dio u nekih vrsta mekan i izgrađen od kožnog dijela, a kod ostalih od keratina. Površinski sloj oklopa podijeljen je na ploče karakterističnog oblika i veličine, ovisno o vrsti kornjače.

Tijekom posljednjih par desetljeća, vodene su kornjače postale izrazito traženi i popularni kućni ljubimci. Što zbog pristupačne cijene, što zbog svog simpatičnog izgleda, živahnih boja i minijaturne veličine, milijuni ljudi diljem svijeta odlučili su se nabaviti vodene kornjače za svoje kućne ljubimce.

U tom razdoblju najtraženija i najpopularnija vrsta bila je crvenouha kornjača, no danas to više nije. Štoviše, danas su njen uvoz i prodaja zabranjeni jer je uvrštena u popis stotinu najgorih stranih invazivnih vrsta u Europi i svijetu.

Crvenouha kornjača

Crvenouha kornjača (lat. Trachemis srypta elegans) poluvodena je kornjača podrijetlom iz mirnih voda stajačica jugozapadnog dijela Sjeverne Amerike. Kod nas je dugo bila prodavana pod nazivom kalifornijska kornjača, što je bio totalno pogrešan i nestručan naziv. Tu vrstu kornjače karakteriziraju crvene mrlje na bočnim dijelovima glave, na mjestu gdje su joj smještene uši.

U vrlo kratkom vremenskom razdoblju crvenouha kornjača postala je najprodavanija vrsta kornjača na svijetu. U razdoblju od 1990. do 2000. godine više od 60 milijuna crvenouhih kornjača izvezeno je iz Sjeverne Amerike i prodano diljem svijeta. U trgovinama kućnih ljubimaca znalo je biti u malim terarijama nagomilano stotine malih beba kornjača, starih svega par mjeseci i velikih svega par centimetara. Cijena im je bila pristupačna, a izgled neodoljiv, pa su milijuni ljudi željeli baš crvenouhu kornjaču za svog kućnog ljubimca. Trgovci su na ovim kornjačama godinama dobro zarađivali jer kupci se nisu dovoljno informirali o njihovim uvjetima držanja, veličini odraslih jedinki i prehrani.

Najčešće su bile prodavane u malim i nefunkcionalnim plastičnim terarijima s plastičnim otokom i palmicom u kojima su kornjače brzo ugibale ili bi ih brzo prerasle. Shvativši da njihov kućni ljubimac više nije onako malen i sladak, da mu je plastični terarij premalen te da bi ih trebalo preseliti u puno veće i znatno skuplje terarije, razočarani su se vlasnici pod svaku cijenu željeli riješiti svog kućnog ljubimca. Zbog toga su tisuće crvenouhih kornjača završavale u obližnjim jezerima i potocima. I kod nas je to bio čest slučaj pa ih se i danas za toplog vremena u velikom broju može vidjeti u jezerima zagrebačkog parka Maksimir, na Jarunu ili Botaničkom vrtu.

Crvenouhe kornjače su se brzo adaptirale na život u našim jezerima, no pri tome su počele opasno ugrožavati domaću, autohtonu floru i faunu. Dok su mlade one se hrane isključivo mesom, a odrasle postaju svejedi. U prirodi se hrane velikim brojem biljaka i životinja: od malih bezkralježaka, riba i vodozemaca do manjih ptica i sisavaca. U Europi je puštanje crvenouhih kornjača u prirodu dovelo do ugrožavanja staništa već ugrožene barske kornjače (lat. Emys Orbicularis), na način da su joj crvenouhe preotele stanište i hranu. Problem je uistinu velik, što dokazuju i podaci koji govore da se crvenouha kornjača počela razmnožavati i u našim krajevima. Dodatan je problem činjenica da mogu narasti do 40 cm u dužinu oklopa te da u prirodi dožive i 40 godina. Sve je to dovelo do donošenja zakona o zabrani uvoza i prodaje crvenouhih kornjača.

Nabavka kornjače

Iako postoji zakon o zabrani uvoza, to ne znači da se one ne mogu nabaviti. Naime, u oglasnicima se često mogu pronaći oglasi u kojima se te zanimljive životinjice različtih veličina i starosti – poklanjaju. Prije nego se odlučite uzeti takvu životinjicu, dobro razmislite o svemu što se u ovom tekstu mogli pročitati. Pogotovo ih nemojte za poklon djeci jer one nisu kućni ljubimci s kojima bi se djeca mogla igrati. One se ne vole maziti i svaki kontakt s nama ljudima za njih je izuzetno stresan. Djeca ih često vole držati u rukama, no one su brze i lako se može dogoditi im ispadnu iz ruke i padnu. Takvi padovi dovode do kobnih oštećenja oklopa pa i uginuća same kornjače. Stoga dobro promislite o njenom udomljavanju!

Ukoliko se ipak na to odlučite, svakako obratite pozornost na njen izgled. Ukoliko joj je oklop mekan, oči zatvorene, ukolike nije živahna ili primijetite da joj se guli koža – kornjača nije zdrava. Ovi simptomi bolesti nažalost su karakteristični za kornjače držane u malim terarijima te hranjenih lošom hranom s manjkom vitamina.

Dom za kornjaču

Za crvenouhe kornjače nabavite što je moguće veći terarij. Idealan bi bio terarij od najmanje stotinu litara, podijeljen na dva dijela: vodeni i suhi. Suhi dio je obavezan jer na njemu kornjače odmaraju, ljenčare i sunčaju se. Kao izvor svjetlosti terarij mora imati ugrađenu UV lampu, koja će – osim kao izvor topline i svjetlosti – kornjači biti važan izvor vitamina D3 neophodnog za pravilan rast i razvoj oklopa te skeletnog sustava.

Terarij obvezno mora imati grijač za vodu, namješten na oko 25 stupnjeva Celzijevih te filter koji pročišćava vodu. Kornjače su hladnokrve životinje, što znači da njihova temperatura tijela ovisi o temperaturi okoliša. Filter će održavati terarij čistim te ćete tako uštedjeti dosta slobodnog vremena jer čišćenje terarija velikih dimenzija zna biti naporan i dugotrajan posao. Dno akvarija ukrasite šljunkom i krupnijim kamenjem (na koje će se kornjače penjati), te umjetnim biljem koje kornjače – za razliku od pravih biljaka – neće pojesti.

 

Prehrana i zdravlje kornjače

Vodene kornjače su svejedi. Prvih par godina života hranite ih kupljenom dehidriranom hranom (tzv. račići i briketi), uz obavezan dodatak sirovog mesa par puta tjedno (pileće  meso, svježa riba, iznutrice). Sirovo meso bogato je bjelančevinama neophodnim za normalan i zdrav razvoj malih kornjačica. Nakon par godina, kornjače će početi uzimati i biljnu hranu (zelena salata, radić, jabuka, tikvica, mrkva, lišće maslačka). Kornjače znaju prepoznati vrijeme hranjenja pa će brzo naučiti doplivati do prednjeg dijela terarija i radosno plivati čim shvate da će uskoro jesti. S hranom ne pretjerujte, radi se o gmazovima koji u prirodi danima mogu preživjeti bez hrane.

Pravilna prehrana i idealni zoohigijenski uvjeti držanja od ključnog su značenja za zdravlje i dugovječnost vodenih kornjača. U suprotnom, kornjačice znaju oboljeti od bakterijskih upala očiju, ušiju te plućnih oboljenja. Ukoliko primjetite da vaša kornjačica često spava i nije živahna, da ne uzima hranu ili pokazuje neke od vidljivih znakova bolesti, svakako zatražite stručnu pomoć i posjetite veterinara.

 

Iako je prodaja crvenouhih kornjača zabranjena, danas trgovine kućnih ljubimaca u prodaji imaju različite vrste drugih vodenih kornjača pa evo nekoliko riječi i o njima:

Žutouha kornjača (lat. Trachemys scripta scripta)

Ova je kornjača srodna crvenouhoj kornjači. Veličina, način prehrane i držanja identični su crvenouhoj kornjači. Osnovna razlika ove dvije podvrste jest u boji mrlja na bočnoj strani glave. Naime, kod ove kornjače te su mrlje izrazito žute boje.

Crvenotrbušna emidura (lat. Emidura subglobosa)

Crvenotrbušna emidura obitava područja Nove Gvineje i Australije. U zatočeništvu živi i do 60 godina. Odrasle ženke narastu do 30 cm u dužini oklopa, dok su mužjaci nešto manji. Za razliku od većine vodenih kornjača koje u strahu uvuku glavu u oklop, ova vrsta zbog dužine vrata to ne može učiniti. Uzgoj i držanje su relativno jednostavni i slični kao i kod većine vodenih kornjača. Najbitnije im je osigurati dovoljno velik terarij i temperaturu vode od oko 25 stupnjeva Celzijevih.

Mošusna kornjača (lat. Sternotherus odoratus)

Ova vrsta kornjače u prirodi živi u sjevernim dijelovima Sjeverne Amerike te u Kanadi. Danas je zbog svoje veličine vrlo popularna kao kućni ljubimac (odrasle jedinke velike su oko 10 do 14 cm). Sivozelenkaste je boje s bijeložutim šarama po glavi i vratu. Voli plivati i roniti, a osnovna joj je karakteristika što u slučajevima straha i opasnosti ispušta karakterističan mošusni miris. Spomenimo i to da je ova kornjača mesožder. Terarij nije potrebno osvjetljavati jer ove kornjače – za razliku od ostalih vodenih kornjača – ne vole puno svjetlosti.

Vodene kornjače su dugovječni kućni ljubimci. Odlučite li ih nabaviti, dugi će vas niz godina uveseljavati svojom živahnošću i radoznalošću. Ali nemojte zaboraviti da je puštanje kućnih ljubimaca u prirodu zabranjeno i kao takvo se smatra kaznenim djelom.

 

Literatura:

Carr, A. : Handbook of Turtles: The turtles of the United States, Canada, and Baja California;

 A.C.Highfield: Practical Encyclopedia of Keeping and Breeding Tortoises and Freshwater Turtles 

www.wikipedia.org

 

Autor teksta: Marko Tomašek, dr.vet.med.

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

 

| 4. 3. 2014. u 08:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1887. -prva od četiri irske 'krvave nedjelje' odigrala se na...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr