Odjednom, gotovo preko noći, vaše dijete se promijenilo. Vaša 13-godišnja kćer tako sada provodi sate u kupaonici ili pred ogledalom u svojoj sobi, isprobavajući odjeću, šminku i različite frizure, a vi ste zabrinuti i pitate se, je li to normalno ponašanje?
Kako se približavaju tinejdžerskim (adolescentnim) godinama, uobičajeno je i normalno da djeca (neovisno o svom spolu) postaju sve više zainteresirana za vlastiti fizički izgled, kao i za izgled drugih ljudi. Kroz proces rasta i puberteta, njihova tijela doživljavaju ogromne promjene, a te promjene dovode do toga da dijete postaje sve više svjesno toga kako ono (i drugi) izgledaju. Osim vanjskog, fizičkog izgleda, rast i razvoj tijekom puberteta utječe i na unutarnju, mentalnu sliku djeteta o samome sebi. Imati zdravu sliku o sebi znači biti pozitivan u većini osjećaja, misli i stavova o vlastitom tijelu i izgledu. To također podrazumijeva prihvaćanje svog tijela, kao i zadovoljstvo svojim izgledom.
Većini roditelja adolescenata, takva promjena može se učiniti iznenadnom i intenzivnom (pogotovo ako se radi o djetetu koje, kad je bilo mlađe, nikako nije voljelo npr. prati kosu ili lice). Ta promjena na roditelje može djelovati vrlo frustrirajuće, jer počinju biti zabrinuti zbog toga što se njihovo dijete u tolikoj mjeri bavi nečim što se čini površnim i dugoročno gledano poprilično nevažnim. U mnogim roditeljima se, kao posljedica te frustracije, razvija osjećaj ljutnje prema svom djetetu, počinju ga kritizirati, opominjati, pa čak i kažnjavati zbog te novoprobuđene brige za vlastito tijelo i izgled, jer „treba učiti i brinuti se za budućnost, a ne za to kako izgleda“. Ipak, u takvim situacijama nužno je zapamtiti da se ispod takve (naoko površne) brige za vlastiti izgled događa puno dublji proces fizičkog, mentalnog, emocionalnog i socijalnog sazrijevanja mlade osobe. Kroz prihvaćanje promjena na svojem tijelu i izgledu, dijete u ranoj adolescenciji razvija nužan stupanj samosvijesti i individualnosti (odnosno osnova zdrave tranzicije u odraslu dob), te pokušava pronaći zadovoljavajuće mjesto među svojim vršnjacima. Može se, kako bi bilo prihvaćeno ili kako bi odrazilo razvoj svog osobnog identiteta, željeti drugačije oblačiti, šminkati i raditi drugačije frizure, odnosno drugačije se „nositi“. Kako postaje svjesno svojih unutarnjih kvaliteta, interesa i sposobnosti, te se s njima počinje identificirati, dijete (odnosno mlada osoba) može početi eksperimentirati s različitim izgledima koji će odgovarati tom razvoju osobnog identiteta. Procesom mentalnog i emocionalnog sazrijevanja, mlada osoba razvit će mnogo složeniju sliku o samome sebi, koja će uključivati njene interese, sposobnosti, talente, jedinstvene kvalitete, vrijednosti, težnje i odnose. Ali, tijekom ranijih adolescentnih godina, slika koju mlada osoba vidi u ogledalu čini veliki dio njene slike o samome sebi.
Nažalost, uobičajeno je da adolescenti stvore negativnu sliku o vlastitom tijelu te nezadovoljstvo nekim aspektima svog izgleda, što ih onda posljedično dovodi do stanja velike nesigurnosti u kontaktima s drugim ljudima. Dodatan pritisak u toj fazi svakako predstavlja utjecaj medija i vršnjačkih skupina, kao i kulturnog okruženja kojem mlada osoba pripada, koji svi odašilju snažne poruke o važnosti izgleda te o tome što je u tom izgledu prihvatljivo ili idealno, a s kojima se mlada osoba tada uspoređuje ili identificira. Taj period razvoja je za mladu osobu iznimno osjetljiv, jer prekritični osjećaji i stavovi spram vlastitog izgleda mogu značajno utjecati na razvoj negativne slike o svom tijelu, što pak može dovesti do razvoja sveukupne negativne slike o sebi (ne samo one fizičke).
U opisanom procesu promjene i „isprobavanja“ različitih izgleda, roditelji svojem djetetu mogu pomoći time da budu otvoreni za prihvaćanje i podržavajući, time da djetetu omoguće pozitivne poruke, kao i time da potiču djetetove druge kvalitete koje bi dugoročno mogle (osim izgleda) igrati značajnu ulogu u djetetovom životu. Što je važno u razvoju pozitivne slike o vlastitom tijelu?
Ana Plazonić Fabian, prof.
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
Izvor fotografije: Freedigitalphotos.net (autor: S. Miles)