preskoči na sadržaj

Životinje oko nas: Jadransko more (prvi dio)

Autor: Marko Tomašek

Jadransko more se odlikuje velikom biološkom raznolikošću i smatra se jednim od najčišćih i po količini mineralnih spojeva najbogatijih morskih ekosustava na svijetu. Današnji ekosustav Jadranskog mora posljedica je mnogobrojnih geografskih, geoloških, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u dalekoj prošlosti sudjelovali u stvaranju ovoga mora.


Jadransko more je nastalo od prastarog mora Tetis, koje je u razdoblju od paleozoika do tercijara imalo karakteristike tropskog mora. Obala Jadranskog mora ukupne je dužine od četiri tisuće i pedeset kilometara, s ukupno tisuću dvjesto četrdeset i šest otoka, otočića i hridi. Zbog svega toga, obala Jadranskog mora jedna je od najrazvedenijih obala u Europi.

Prema neslužbenim podacima, danas u Jadranu živi između šest i sedam tisuća biljnih i životinjskih vrsta. Od životinjskog svijeta u Jadranu obitava preko 300 vrsta riba, 240 vrsta školjaka, 800 vrsta puževa te velik broj rakova, bodljikaša i drugih životinja.

Živi organizmi svih mora svijeta, pa tako i Jadranskog, sve su ugroženiji. Svakodnevna onečišćenja mora naftom i teškim metalima, otpadnim vodama, neracionalnim iskorištavanjem živih resursa, odlaganjem otpada, umjetnim uzgojem morskih organizama i uništavanjem prirodnih područja dovela su do potpunog nestanka velikog broja morskih životinja. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićeni svi morski sisavci, morske kornjače, školjkaš plemenita periska te neke vrste puževa.

U ovom tekstu pobliže ću predstaviti tri stanovnika Jadranskog mora, a to su riba murina žutošarka, školjka danja te rak kamena kozica.

 

MURINA ŽUTOŠARKA (Muraena helena Linnaeus)

Murina žutošarka je riba iz porodice Muraenidae, razreda zrakoperki. Karakterističnog je zmijolikog oblika tijela dužine do 150 centimetara, težine od pola do osam kilograma. Sprijeda je tijelo valjkastog oblika, a straga bočno spljošteno. Jedna od karakteristika ove ribe je i ta što joj je površina kože prekrivena otrovnom sluzi, bez ljusaka. Tijelo je sivo do sivo smeđe boje, prošarano žutim šarama, nepravilnog oblika i veličine. Duž leđa ima razvijenu usku kožastu peraju koja zapravo predstavlja sraslu leđnu, repnu i analnu peraju u jednu.

Prsne i trbušne peraje kod murine nisu razvijene. Na glavi ima relativno velike oči te dva para nosnih otvora. Prednji nosni otvori su cjevastog oblika, dok su stražnji smješteni između očiju. U čeljustima, na nepcu i ždrijelu ima razvijene snažne, šiljaste i oštre zube. Hrani se različitim vrstama riba, glavonošcima i rakovima.

Ova životinja dan najčešće provede odmarajući u pukotinama kamenja i stijena morskog dna, dok za vrijeme mraka izlazi iz svog skloništa i kreće u lov. Odličan je predator, žrtve munjevito napada hvatajući ih ubojitim zubima. Živi na dubinama od pet do 100 metara. Naseljava mora istočnog Atlantika, Azorskih i Kanarskih otoka te Sredozemlja. Na području Jadranskog mora najčešće živi u srednjoj i južnoj Dalmaciji, južno od otoka Hvara.

Svaki ronilac koji dođe u kontakt s murinom mora biti i više nego oprezan. Murina će širokim otvaranjem usta i pokazivanjem strašnog zubala dati do znanja da je opasna i da ju se ostavi na miru. Ukoliko se osjeti ugroženom i ne pobjegne iz svog skrovišta već ugrize čovjeka, ugriz može uzrokovati bolnu i dugotrajnu povredu.

 

DAGNJA ( Mytilus galloprovincialis)

Dagnja je najraširenija i najpoznatija školjka Jadranskog mora. Poznata je i pod nazivima datul, denga, kućica, mušula, crnogorka, pajić. Dužina odrasle školjke iznosi do 15 centimetara, težine od četiri do 20 grama. Građena je od bilateralno simetričnih ovalnih ljuštura oštrih bridova. Ljušture su zrcalno simetrične. Na šiljastom dijelu školjke nalaze se karakteristične bisusne niti pomoću kojih se školjka pričvršćuje za kamenu podlogu. Izvana je boja školjke tamnoplava do crna, dok joj je unutrašnjost blijedo sedefaste boje. Mlade školjke su uglavnom glatke površine, dok se po odraslim i starijim primjercima hvataju alge i niži beskralješnjaci.

Unutrašnjost je građena od jakih mišića, škrga koje služe za disanje i filtriranje vode, usnog otvora, srca, kratkog probavnog sustava, spolnih organa i mišićne tvorevine koja se naziva stopalo (pomaže dagnji da se lakše prihvati za čvrstu podlogu). Dagnja raste u grozdovima (na jednom mjestu nalazi se velik broj dagnji). Sakuplja se ronjenjem tako da se grozdovi čupaju, hvataju rukama ili posebnim alatima kojima se stružu s kamenog dna ili okomitih obala.

Kao i druge školjke, i dagnja se hrani sitnim organizmima (planktonima) filtrirajući vodu. Dnevno može profiltrirati do čak 70 litara vode. Dagnja se mrijesti dva puta godišnje kada ženka u vodu ispusti od pet do 25 milijuna jajašaca. Nakon stadija larve koji traje dva do četiri tjedna, dolazi do metamorfoze gdje dagnja iz larvalnog oblika prelazi u školjku.

Dagnja raste na kamenim podlogama, ali i na drugim čvrstim predmetima kao što su brodski oplati, plutače, sidreni konopi i slično. U Jadranskom moru najbrojnije kolonije dagnji rastu u Limskom kanalu, Šibenskom, Malostonskom i Pulskom zaljevu, te u moru oko Novigrada (bilo da se radi o uzgajalištima dagnji ili divljim kolonijama).

 

KAMENA KOZICA (Palaemon elegans)

Kozica je maleni rak iz porodice Decapoda. U Jadranu živi desetak vrsta od kojih je najpoznatija kamena kozica. Ona ima duguljasto, nježno, gotovo prozirno (slabo pigmentirano) tijelo s vertikalnim tamnosmeđim prugama. Dobro razvijen rep i repna peraja omogućuju joj brzo kretanje kroz vodu u svim smjerovima.

Kamena kozica ima deset pari dobro razvijenih nogu, a prilikom brzog plivanja (kada se nađe u opasnosti ili prilikom lova), uvlači rep pod glavopršnjak (gornji dio tijela građen od glave i prsa).

Jedan od znakova raspoznavanja kamene kozice od drugim vrsta koje žive u Jadranu jest žuta obojanost zglobova nogu, te broj tzv. leđnih zubaca.

Neke vrste kozica imaju sposobnost mimikrije, mijenjaju boju tijela ovisno o boji okoliša u kojoj se nalaze. Kamena kozica ima jako izbočene oči, a na bočnoj strani glave dugačke pipke, takozvane antene.

Dužina tijela odrasle kozice iznosi do sedam centimetara (ženke su u pravilu veće od mužjaka). Kamena kozica se hrani sitnim beskralješnjacima, algama i organskim otpacima.

U Jadranu je se može naći uzduž cijele obale, najčešće uz stjenovite hridi dobro obrasle algama.

 

Autor teksta:

Marko Tomašek, dr. vet. med.

Izvori:

www.enciklopedija.hr

www.hrsvijet.net

www.itsnature.org

www.naudici.com

www.scublife.hr

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

| 23. 1. 2019. u 13:40 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1931. - umro Thomas Alva Edison, jedan od najvećih tehničkih genija. U...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr