preskoči na sadržaj

Životinje oko nas: Rijeke (treći dio)

Autor: Marko Tomašek

Dobro je poznata činjenica da na našem planetu kopno zauzima tek jednu trećinu površine, a ostatak pripada vodenoj površini koja iznosi 1.4 milijarde kvadratnih kilometara. Vodena površina se dijeli na oceane i mora te kopnene vode. Oceani i mora sadrže 97.5 posto od ukupne površine vode, a preostalih 2.5 posto čine kopnene vode u koje spadaju i rijeke.


Rijekom se smatra veliki prirodni vodotok kojim teče slatka voda. Na kretanje rijeka djeluje gravitacijska sila pa se sukladno tome rijeke kreću od viših nadmorskih visina prema nižima. Tok rijeke se može podijeliti na gornji, srednji i donji tok. Svaka rijeka ima svoj izvor koji se nalazi u planinama te kraj ili ušće kod kojeg se ona ulijeva u drugu veću rijeku, jezero ili more.

Sve rijeke u Hrvatskoj dijele se na panonske i krške rijeke. Rijeke panonskog sliva završavaju u Crnom moru, dok krške rijeke završavaju u Jadranskom moru ili u ponorima, kao što je slučaj s rijekom Likom i Gackom.
Rijeke u Hrvatskoj bogato su nastanjene biljnim i životinjskim svijetom. Dok ribe, rakovi i puževi u rijekama žive stalno, sisavcima, pticama i gmazovima one najčešće služe samo kao izvor hrane.
U ovom tekstu pobliže ću vam predstaviti tri životinje a to su riba mladica, vodenog kukca pod nazivom veliki car te sivu čaplju, pticu koja živi uz riječna obalna područja.

MLADICA (Hucho hucho)

Mladica je jedna od naših najvećih slatkovodnih riba. Pripada porodici Salmonidae, u nas poznatoj kao porodica pastrmolikih riba. Odrasle jedinke mogu narasti do dužine od preko metra i pol i težiti do čak 60 kilograma. Mladica ima valjkasto izduženo tijelo koje joj omogućuje brzo plivanje kroz riječne brzace. Gornja strana tijela je zeleno smeđe do plavkasto sive obojanosti, dok je trbušni dio bijelo srebrne boje. Tijelo je prekriveno sitnim pjegama i mrljama. Površina kože sadrži sitne ljuskice. Peraje su joj relativno male. Ima veliku i spljoštenu glavu koja zauzima gotovo četvrtinu tijela ribe. Usta su joj snažna i ispunjena mnoštvom zubiju.

Mladica je odličan predator, a hrani se manjim ribama, vodozemcima i gmazovima, sisavcima i manjim pticama močvaricama. S obzirom na odličnu razvijenost osjetila vida, odlično uočava sve pokrete u vodi i na njih brzo i munjevito reagira ne bi li ulovila uočeni plijen.
Ova izgledom i veličinom pomalo zastrašujuća riba živi u brzim rijekama s kamenitim i šljunčanim dnom, slapovima, brzacima i dubljim virovima. Voli život u hladnijim vodama bogatim kisikom čija temperatura u pravilu ne prelazi 20 stupnjeva Celzijevih.

Danas je mladica vrlo rijetka riba. Izgradnjom hidroelektrana i brana uništena su joj mnoga staništa kao i mogućnost razmnožavanja (kod mrijesta mladica migrira uzvodno u gornje tokove rijeka i njihove pritoke gdje ženka repnom perajom na dnu kopa gnijezdo u koje polaže jajašca). Kod nas živi u Dunavu, Kupi i Uni. Danas je mladica endem crnomorskog sliva. Zanimljivo je spomenuti da je u nas poznata i pod nazivom dunavski losos.

VELIKI CAR (Anax imperator)

Veliki car pripada redu Odonata (vretenca), porodici Aeshnidae (kraljevska vretenca). Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj živi oko 70 vrsta vretenaca.

Odrasle jedinke dugačke su oko osam centimetara, s rasponom krila oko deset centimetara. Ženke su zelene boje, dok su mužjaci zeleni s plavom obojanošću zadnjeg dijela tijela koji se naziva zadak. Tijelo vretenca se sastoji od glave, trupa i zatka. Na glavi ima razvijena tri jednostavna oka smještena uz rub tjemena te velike i građom složene oči smještene postrance na glavi (oči su mu toliko velike da se na tjemenu dodiruju). Izrazito pokretnom glavom i izbočenim očima vretence ima mogućnost da istodobno gleda u svim smjerovima i na veliku udaljenost.

Veliki car živi uz vodena staništa sporo tekućih rijeka i voda stajačica (jezera, bare, kanali), no bitno je da ta staništa obiluju vodenom vegetacijom. Veliki car je grabežljivac te se hrani sitnim organizmima, praživotinjama, ličinkama i jajašcima riba, punoglavcima, puževima.

Razmnožava se po ljeti, kada ženka velikog cara polaže jajašca na lišće vodenog bilja uz rub površine vode, obasjanog sunčevim zrakama. Iz jajašca se nakon tri tjedna izlegnu ličinke. One se sporo razvijaju, nekoliko puta odbace svoju ovojnicu tj. presvuku se. U jesen ličinka prelazi u dijapauzu odnosno stadij hibernacije i kao takva prezimljuje. Odrasli kukac iz ličinke izlazi tek iduće godine u kasno proljeće ili rano ljeto ovisno o klimatskim uvjetima.

Uoči preobrazbe ličinka češće izviruje iz vode i počinje mijenjati način disanja, postepeno udišući kisik iz zraka. Nakon toga izlazi iz vode, pričvršćuje se za biljku, nadima prsa i otvara kožu na leđima. Kroz taj otvor izlazi odrasli oblik vretenca. Zanimljivo je spomenuti da kao odrasli oblik, vretence živi svega šest do osam tjedana.
S obzirom da im je za razvoj potrebno vodeno stanište, neke vrste vretenaca su u Hrvatskoj zakonom zaštićene. Na svu sreću, to još uvijek nije slučaj s  prekrasnim i čovjekovom oku zanimljivim velikim carom.

SIVA ČAPLJA (Ardea cinerea)

Siva čaplja je najveći predstavnik porodice čaplji s rasponom krila odrasle jedinke od metar i pol do dva metra, težine do dva kilograma. Boja perja joj je sivkasta s gornje strane i bjelkasta s donje. Glava je bijela, dok na vrhu ima prepoznatljivi crni čuperak ili kukmu. Hoda na karakterističnim dugačkim, žutim nogama. Vrat joj je također dugačak, a u letu savijen. Ima dugačak i šiljast kljun žućkaste boje.

Siva čaplja živi uz gotovo sve slatke vode u Hrvatskoj, od nizinskih rijeka, močvara i kanala do gorskih i krških rijeka te mediteranskih močvara.

Najčešće se hrani insektima, ribama i žabama, ali pojest će i zmiju, manjeg sisavca ili pticu. Hoda polagano u plitkoj vodi i kad uoči plijen, umiri se i onda ga naglo uhvati kljunom. Iako nije teritorijalna životinja i često se hrani u velikim skupinama, velik broj sivih čaplji na malom staništu s ograničenom količinom prehrane može dovesti do njihove agresivnosti.

Gnijezdi se u kolonijama najčešće u vodenom bilju, ali i u krošnjama stabala. Kao materijal za izradu gnijezda koristi grube nakupine granja i trske. Ženka u proljeće u gnijezdo polaže jedno do šest jaja svjetlo plave boje i ovalna oblika. Na jajima sjede oba roditelja. Nakon tri i pol tjedna inkubacije, iz jajašaca se izlegu mladi ptići.
Niti jedna europska zemlja se ne može pohvaliti tolikom raznolikošću i očuvanošću svojih rijeka kao Hrvatska.

Negativnim utjecajem čovjeka na prirodu industrijalizacijom i onečišćenjem danas su mnoga riječna područja u našoj zemlji zakonom zaštićena i dio su Nacionalne ekološke mreže. Ona predstavlja sustav povezanih ekološki značajnih područja koja su važna za očuvanje ugroženih staništa te biljnih i životinjskih vrsta.

 

Autor teksta:

Marko Tomašek, dr. vet. med.

 

Izvori:

www.prirodahrvatske.com

www.croatia.eu

www.wildcroatia.net

www.fao.org

www.birdlife.org

 

| 26. 3. 2020. u 12:47 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Izvan okvira

Emisija o osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju koja prati sve aktualne teme i ukazuje na probleme na području obrazovanja djece i mladih. Trajanje: 20 minuta

1789. - današnji dan Francuzi obilježavaju kao nacionalni...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr