preskoči na sadržaj

Poremećaji rasta

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.

Fizički rast ocjenjujemo najjednostavnije mjerenjem tijelesne duljine, odnosno nakon prve godine života i tjelesne visine. Fizički napredak u prvih godinu dana života djeteta možemo ocijeniti prema njegovoj tjelesnoj težini, dok poslije prve godine života, za dugoročno promatranje rasta djeteta služi tjelesna visina.


Pritom tjelesnu visinu ili težinu određenog djeteta uspoređujemo sa odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece, po  mogućnosti iz iste populacije, koje su dane u obliku tablica ili krivulja.

Krivulje rasta visine i težine konstruirane su na temelju statistički obrađenih podataka velikog broja zdrave dijece u koordinatnom sustavu u kojem je na apscisi kronološka dob djeteta, a na ordinati dosegnuta težina ili visina u toj dobi. Obično su na takvim grafikonima osim krivulje koja spaja točke prosječne visine odnosno težine djece određene dobi, dane i krivulje koje označavaju statističku varijacijsku širinu visine ili težine za dob. To su tzv. težinsko-dobne ili visinsko – dobne centilne krivulje.

Centilne krivulje rasta osobito su pogodne za dugoročno praćenje razvoja određenog djeteta, budući da većina djece slijedi jednu te istu centilnu krivulju visine i težine tijekom većeg dijela razvojne dobi. Vjeruje se da centilna krivulja dobrim dijelom održava njegov genski određen potencijal rasta. Svako pomicanje djetetove visine ili težine tijekom dugoročnog praćenja izvan svoje prvobitne centilne krivulje treba upozoriti na moguće patološke uzroke. 

Poremećaji rasta spadaju u jednu od ne pretjerano čestih, ali nažalost često krivo prepoznatih ili previđenih poremećaja u djece. Takvi poremećaji mogu biti premali (zaostao) ili preveliki (visok) rast.

Zaostao rast

Jako grubo možemo reći da je rast manje od četiri centimetara na godinu kod djeteta znak zaostatka rasta, i trebao bi potaknuti roditelje na posjet liječniku, koji će tada provesti detaljniju dijagnostičku obradu radi otkrivanja njegova uzroka. Lepeza uzroka zaostalog rasta stvarno je velika, a najčešći su:

  • Porodični zaostao rast je najčešći uzrok zaostajanja rasta. Riječ je o djeci čija visina odstupa od prosjeka za dob, ali je obično u skladu sa prosječnom visinom roditelja koji su  nižega rasta. Godišnji prirast visine je malo manji od prosjeka. Koštana dob odgovara kronološkoj, a pubertetski razvoj počinje na vrijeme. Budući da nikakvo liječenje ne utječe na dosegnutu visinu, svaki pokušaj davanja hormona rasta (koji je inače lijek izbora za zaostao rast) može biti samo štetan.
  • Konstitucionalno usporen rast sa zakasnjelim pubertetom je drugi po čestoti od svih uzroka zaostalog rasta djeteta, a zapravo je posrijedi normalna varijanta u kojoj prosječna visina odraslog bude dosegnuta nešto kasnije. Uz zaostatak u rastu postoji i zaostatak u dozrijevanju kostiju, a razvoj sekundarnih spolnih oznaka (npr. raspored masnog tkiva ili dlakavosti) i pubertetsko ubrzanje rasta također se javljaju kasnije (nerijetko nakon 15. godine života). Ova djeca, međutim, na kraju dosegnu uglavnom normalnu visinu te u njih također ne bi trebali provoditi hormonsku terapiju koja se nerijetko provodi. Koristan je razgovor roditelja i djece pretjerano zabrinutih za  privremeno  zaostao rast i spolni razvoj s liječnikom, jer ih on može sa stručne strane ohrabriti da će razvoj biti normalan iako će uslijediti nešto kasnije nego u vršnjaka.
  • Primordijalno zaostao rast je po uzrocima i po kliničkoj slici se javlja kod vrlo različite skupine djece malog rasta. Uzroci su mnogobrojni, uključujući u prvom redu razne oblike nefunkcionalne posteljice, infekciju djeteta u maternici (toksoplazmoza, citomegalija, rubeola) te razne poremećaje strukture organizma nazvane prema autorima koji su ih prvi opisali (Silverow-Russelov, Cornelia de Lange, Dubowitz, DeSanctis-Cocchione, Johansson-Blizard i brojne druge).
  • Zaostajanje u rastu počinje već u maternici, pa su porodna težina i dužina malene s obzirom na unutermaterničnu (gestacijsku) dob. Obično se uz to uočava i niz grubljih anomalija kao što su izrazita mršavost, malena čeljusna kost, spušteni kutevi usana, niže položene uške, kratak i zakrivljen peti prst, asimetrija lica, trupa i ekstremiteta. Zaostatak u rastu je obično jako izražen, dok koštana zrelost i spolni razvoj odgovaraju kronološkoj dobi. Bolesnici ostaju najčešće vrlo maleni, a uz to se nerijetko nalaze i znakovi oštećenja funkcije mozga. Nema terapije kojom bi se mogao pospješiti rast ove djece.
  • Zaostao rast zbog pothranjenosti ima svoj uzrok u nedostatnom uzimanju proteina u zemljama u razvoju. To je najčešći uzrok zaostatka rasta u djetinjstvu i eventualnog niskog rasta u odraslih. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da u gotovo 60% sve predškolske djece u svijetu postoji određeni stupanj pothranjenosti. Treba reći da loša prehrana ne utječe samo na rast već i na fizičku sposobnost i otpornost na infekcije, a nije posve jasno u kojoj mjeri utječe na intelektualni razvoj. Odnedavno je poznato da i nedostatak nekih elemenata u tragovima (oligoelemenata) u hrani, naročito cinka, može biti uzrokom zaostatka u rastu i razvoju.
  • Endokrinološki uzroci (poremećena funkcija žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) zaostalog rasta. Najčešći uzroci takvih bolesti su nedostatak hormona rasta, hormona štitne žljezde, inzulina, spolnih hormona i povećana produkcija glukokortikoida.
  • Od kromosomskih anomalija na prvom mjestu je Turnerov sindrom. Zbog relativno velikog broja rođenja djece s tim sindromom (1:2000 živorođenih), kod svake djevojčice niskog rasta treba odrediti kariogram (broj i izgled kromosoma) da se potvrdi ili isključi dijagnoza. Zaostali rast se vidi i u slučaju raznih drugih poremećaja kromosoma kao što su Downov, Edwardsov, ili Patauov sindrom.
  • Mendelski nasljedne metaboličke bolesti. Riječ je o rijetkim bolestima koje zahvaćaju metabolizam masti, šećera i proteina.
  • Prirođene sistemne bolesti kostura su nasljedne bolesti koštanog sustava koje dovode do uglavnom neproporcionalno zaostalog rasta. To su razni poremećaji razvoja hrskavice, kostiju itd.
  • Zaostao rast zbog pojedinih organskih sustava. Kronične bolesti pojedinih organskih sustava čest su uzrok zaostatka rasta djeteta. Ponekad će štoviše zaostao rast ili nedostatni prirast težine skrenuti pozornost na osnovnu bolest. Zaostatak u rastu često izazivaju  ove kronične bolest: kronična bubrežna insuficijencija, srčane mane, kronična respiratorna insuficijencija, astma, ciroza jetre, anemije, cerebralna paraliza.
  • Zaostatak rasta u visinu i težinu kod kronično bolesne djece pripisuje se mnogim faktorima kao što su anoreksija, povraćanje, nemogućnost probavljanja hrane (malapsorpcija), slabo iskorištavanje hrane, naročito proteina, minerala i elemenata u tragovima i to zbog oslabljenog optoka krvi,  manjka kisika, psiholoških fakora, kao i zbog moguće nereaktivnosti stanica na djelovanje hormona.

U svim kroničnim bolestima pored zaostatka u rastu obično je usporeno i dozrijevanje kostiju te spolni razvoj.

 

Visok rast

Povećan rast može se javiti kao jedan od simptoma u nizu bolesti dječje i asolescentne dobi (gigantizam, akromegalija, preuranjeni pubertet, povećana produkcija kore nadbubrežne žljezde, Marfanov sindrom, homocistinurija, generalizirana lipodistrofija, neurofibromatoza, Klinefelterov sindrom..).   To su primjeri sekundarnog visokog rasta jer isti nastaje kao samo jedan od simpotoma tih bolesti.

Primarni uzroci visokog rasta jesu:

  • Konstitucionalno visok rast
    Djeca koja dolaze na pregled zbog visoka rasta, najčešće su zapravo potpuno zdrava, normalnih su tjelesnih proporcija, a obično su im i roditelji visoki. Izlučivanje hormona rasta u ove djece je normalno. Konstitucionalno visok rast u dječaka rijetko zahtjeva liječenje, dok bi to u djevojčica zbog mogućih psihičkih posljedica ponekad bilo opravdano. Liječenje se može provoditi davanjem estrogena, što je vezano i uz određene nuspojave. Takvim se liječenjem u najboljem slučaju postigne smanjenje krajnje visine za samo 4-6 cm. Međutim budući da za određenu djevojčicu nije moguće unaprijed dovoljno procijeniti koju bi krajnju visinu dosegla bez liječenja, a niti uspijeh liječenja nije sigurno predvidiv, treba biti suzdržan u donošenju odluke o liječenju.
  • Cerebralni gigantizam (Sotosov sindrom)
    Djeca koja se rađaju s iznadprosječnom visinom i težinom pate od ovog sindroma. Rast je osobito ubrzan u prvih 4-5 godina života da bi se potom potpuno normalizirao. Kod njih se uočava povećani luk obrva i čeljusna kost, povećane kosti lubanje, široko čelo, približeni očni rasporci, zaostajanje u psihomotoričkom razvoju te smetnje u koordinaciji pokreta uz nespretan hod. Pored uznapredovalog koštanog dozrijevanja ponekad dolazi i do preuranjenog spolnog razvoja. Uzrok nije poznat, a lučenje hormona rasta je normalno.                       

Dinko Kolarić, dr.med.

Literatura: Mardešić D. i sur, Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
 

| 20. 11. 2009. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Savjete koje vam na ovim stranicama donosimo pišu stručnjaci na području medicine, psihologije i veterine:

 

Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

1694. - rođen Voltaire, francuski književnik, historičar, filozof,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr