preskoči na sadržaj
| 21. 5. 2015. u 13:07 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ukoliko želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) te unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?.

Metodika odrastanja kroz nastavu biologije

Autor: Leo Šamanić

Pedagoške ideje i koncepti alternativnih škola masovno oživljavaju u 20. stoljeću odnosno javljaju se kao kritika državnim školama. Cilj svakog pojedinačnog alternativnog odgojnog koncepta je ponuditi nova originalna rješenja za poboljšanje odgojno-obrazovnog procesa.


Upravo ti koncepti stvaraju nove modele pristupa pojedincu koji odgovaraju njegovim individualnim potrebama. Alternativne  škole su tzv.  slobodne  škole, eksperimentalni  modeli,  građanske  odgojne inicijative,  reformni  pedagoški  pokušaji, odgojni  internati,  zavodi  i  sl.  Neki od danas najzastupljenijih modela alternativnih škola temelje na idejama Rudolfa Steinera, Marie Montessori, Alexandera Sutherlanda Neilla i Celestina Freineta.

U svom radu stavit ću naglasak na Montessori odgojni koncept odnosno primjenu elemenata ovog odgojnog koncepta u gimnazijskom obrazovanju i radu sa srednjoškolcima. Iako mi je ovo druga godina rada u našem odgojno-obrazovnom sustavu i druga godina rada u eksperimentalnom programu Škola za život, skupilo se već podosta iskustva iz prakse. Upravo ta iskustva pomažu mi u svakodnevnom radu i interakciji sa srednjoškolskom populacijom te pronalaženju inovativnih pedagoških rješenja za nove izazove u školskoj svakodnevnici i u nadogradnji već postojećih modela. Kroz svoj rad prikazat ću izradu didaktičkih materijala za Montessori pedagogiju i posjet učenika gimnazije dječjem vrtiću te rad s djecom pomoću unaprijed pripremljenog didaktičkog materijala. Navedene aktivnosti pod nazivom „ Gimnazijalci za najmlađe“ imale su za cilj popularizirati pedagogiju i biologiju kod učenika gimnazijske dobi te zanimanje za živi svijet i prirodu i društvo kod djece predškolske dobi. Učenici 2. i 3. razreda gimnazije imali su priliku pomoću hospitacijskog lista i izrađenog didaktičkog materijala promatrati aktivnosti djece te ih usporediti sa fazama razvoja djeteta i kritički se osvrnuti na pojedine faze. Također, u ovom radu je kroz interdisciplinaran pristup prikazan i primjer obrade teme puberteta i promjena koje se odvijaju u pubertetu s aspekta biologije i književnosti u 3. razredu gimnazije.

 

1.1 Posjet Montessori dječjem vrtiću

Maria Montessori bila je prva žena liječnica u Italiji, a osim medicine studirala je psihologiju, filozofiju i antropologiju – što je na prijelazu stoljeća bio zaista velik uspjeh. Svoju je odgojnu metodu razvila promatrajući djecu i uključujući znanja svih znanosti koje je studirala. Suvremeni znanstvenici sada, cijelo stoljeće poslije, svojim istraživanjima potvrđuju njezina otkrića. Maria Montessori isticala je da su rani odgoj i obrazovanje od iznimne važnosti za razvoj mozga. Također, poseban je naglask stavila na poštovanje djeteta, njegove slobode samoizražavanja te odgoja i obrazovanja putem osjetila i pokreta. Vjerovala je da je za dobar odgoj djeteta jednako važna i brižljivo pripremljena okolina, didaktički materijali i aktivnosti koje razvijaju sve dječje sposobnosti, kreativnost, neprestano istraživanje, stjecanje novih znanja i prilagođavanje promjenama. Glavni je moto Montessori pedagogije:„Pomozi mi da to učinim sam“. Kod svakog se djeteta nastoji postići da na temelju vlastitih pokušaja i pogrešaka dođe do određenih spoznaja. Maria Montessori poštovala je jedinstvene karakteristike razvoja djeteta neovisno o mjestu rođenja, jeziku, kulturi i naciji kojoj djete pripada. Potrebno je naglasiti da navedeni pedagoški koncept počiva na znanstvenom pristupu koji je nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada i istraživanja Marie Montessori. Didaktički materijali Montessori pedagogije svrstavaju se u nekoliko kategorija, a to su :

1. Materijal za praktični život

2. Senzorički materijal

3. Materijal za jezik

4. Materijal za matematiku

5. Materijal za zemljopis i botaniku

6. Materijal za glazbu.

 

Učenice 2. i 3. razreda su nakon upoznavanja sa konceptom Montessori pedagogije same osmislile didaktički materijal za rad s djecom vrtićke dobi i uz pomoć predmetnog nastavnika biologije i Montessori odgajateljica provele svoju zamisao u djelo. Naime, učenice su uz pomoć unaprijed pripremljenog hospitacijskog lista koji je izradio nastavnik biologije promatrale odnos dijete-didaktički materijal i na taj način prikupile sve potrebne povratne informacije koje su im kasnije pomogle da se kritički osvrnu na vlastiti rad s djecom i kvalitetu izrađenog didaktičkog materijala.

Slika 1. Posjet Montessori dječjem vrtiću