preskoči na sadržaj
| 17. 6. 2020. u 11:32 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ako želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) i unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?

 

Vijest će biti odobrena i objavljena u roku od 4 radna dana.

Istraživanje na školskoj razini: Jesu li nam potrebne domaće zadaće?

Domaća zadaća je važan dio odgojno-obrazovnog procesa. Osim utvrđivanja znanja, ponavljanja i vježbanja naučenog, ima i odgojnu komponentu. Prilika je za stjecanje radnih navika i preuzimanje obaveza. 


Objavljeni su brojni stručni radovi s temom trebaju li učenici pisati zadaće ili ne. Neki stručnjaci smatraju da je ona korisna, dok drugi zagovaraju njezino ukidanje. Bez obzira na brojne rasprave, domaća zadaća se u većini škola zadaje kao obavezan rad. Budući da se često razmišlja kako optimizirati proces učenja i njihov utjecaj na postignuća učenika, istraživanjem se pokušalo prikupiti konkretne podatke iz percepcije učenika, roditelja i profesora.

Za i protiv

Učenici unutar jednog razreda mogu biti vrlo heterogeni s obzirom na njihove sposobnosti i mogućnosti. Isti zadatak kod jednog učenika može izazvati dosadu, a kod drugog frustraciju (Kohn, 2006.). Zadaci koji se zadaju učenicima za zadaću trebali bi potaknuti razvoj njihovih kompetencija. Prema Marzano i Pickering (2007.) zadaća bi trebala bi koncipirana tako da učenicima omogući samostalan rad kroz istraživanje tema koje ih  zanimaju kako bi se pobudio njihov interes i motivacija. Važno je ne pretjerivati s količinom domaće zadaće. Kako bi učenici zadržali interes za pisanje domaće zadaće, obavezno je da ona bude provjerena od strane nastavnika uz ispravak netočno riješenih zadataka.

Canter (2002.) smatra da djeca koja su nesigurna u sebe i svoju sposobnost da postignu uspjeh, nemaju motivacije za pisanje domaće zadaće. Takvoj je djeci potrebno ohrabrenje i podrška. Uloga je roditelja da pomognu svojoj djeci i da im objasne što ne razumiju, ali nikako da ju rade umjesto njih (Di Pietro, 2009.). Radeći domaću zadaću, učenici se koriste literaturom ili pretraživanjem informacija na internetu pazeći pri tome na razlikovanje netočnih i točnih izvora informacija. Zbog preopširnih nastavnih programa, nastavnicima nedostaje vremena za ponavljanje i vježbanje na nastavnom satu pa učenici moraju nastaviti svoj rad kod kuće. Mijatović (1999.) navodi da domaća zadaća čini učenike pretrpanima s obvezama i prelazi njihove psihofizičke sposobnosti. Učenici su prisiljeni dio slobodnog vremena potrošiti na rješavanje domaće zadaće. Kohn (2006.) se u „Mitu o domaćoj zadaći“ pita: „Zašto bi od djece trebalo biti zatraženo da rade druge smjenu?“ Učenici imaju preopširne zadaće i potrebno im je dosta vremena za njihovo rješavanje.

Mijatović (1999.) sugerira da bi učenici trebali biti motivirani da nauče i učine što je više moguće u školi. Domaća zadaća često zna biti preteška za većinu učenika i kada roditelji nisu dovoljno kompetentni da pomognu svojoj djeci dolazi do frustracija i osjećaja nemoći.  Što se tiče domaće zadaće tijekom vikenda ili praznika, djeca su umorna i nemotivirana, a svakodnevni se ritam gubi i rasteže. Domaća zadaća se doživljava kao nepravda jer im uskraćuje osjećaj cjelovitosti vikenda ili praznika (Di Pietro, 2009.). Zadaća često nema svrhu jer učenici prepisuju jedni od drugih ili im zadaću rješavaju odrasli. Cooper (2001.) sugerira da je domaća zadaća korisna samo ako učitelji koriste svoje saznanje o različitim sposobnostima svojih učenika kako bi znali što očekivati od svakoga od njih.

Ciljevi istraživanja

  • Ispitati mišljenja i stavove učenika, profesora i roditelja o domaćim zadaćama:
  • Povećati efikasnost domaće zadaće kao strategije učenja.

Metodologija istraživanja

Istraživanje je provedeno tijekom školske godine 2019./2020. u Srednjoj školi Petrinja među učenicima strukovnih odjeljenja i Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na tri razine. Prva razina je predstavljala 103 učenika prvih i trećih razreda za koje je formiran upitnik od 11 pitanja (Prilog 1), otvorenog i zatvorenog tipa. Druga razina se odnosila na anketiranje 41 profesora. U tu svrhu je korišten upitnik od 16 pitanja (Prilog 2) u obliku Likertove skale od pet stupnjeva (1 = uopće ne slažem, 2 = uglavnom se ne slažem, 3 = niti se slažem, niti se ne slažem, 4 = uglavnom se slažem, 5 = u potpunosti se slažem). Treća razina odnosila se na informativni razgovor s 48 roditelja na roditeljskim sastancima. Ispitanicima su prije popunjavanja upitnika (Microsoft Forms) dane upute i objašnjena je svrha samog istraživanja. Učenici i profesori su upitnicima pristupili dobrovoljno i anonimno. Ispunjavanje upitnika je trajalo 10ak minuta.

1. Učenici

Za potrebe istraživanja anketirano je ukupno 103 učenika. Među anketiranim učenicima je bilo 70,5 % učenika iz prvih i 29,5 % iz trećih razreda. Prema općem uspjehu ih je 62,8 % dobrih, 15,2 %, vrlo dobrih, 12 % odličnih i 10 % dovoljnih. Većina  učenika, njih 90,6 %, je zadržala uspjeh od prošle školske godine.

U Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti 69,7 % učenika se izjasnilo da zadaću piše redovito, a 30,3 % povremeno. Slični podaci su dobiveni u Srednjoj školi Petrinja gdje se 64,3 % učenika izjasnilo da piše zadaću redovito, a 35,7 % povremeno.

                     

 Slika 1. Učestalost pisanja domaćih zadaća u Srednjoj školi Petrinja i Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica

U obje škole, kod pisanja zadaća učenici se služe uglavnom udžbenikom, bilješkama i internetom. Traže pomoć od profesora, prijatelja i roditelja.

                                      

Slika 2. Izvori koje učenici koriste prilikom pisanja zadaća

U Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica 38 % učenika smatra da su zadaće teške, a 17 % da su nerazumljive i dosadne. 45 % učenika smatra da su zadaće zanimljive i lagane. U strukovnoj školi u Petrinji najveći broj anketiranih učenika, 64 %, smatra zadaće zanimljivim i laganim. 22% učenika se izjasnilo da su zadaće teške, a 14 % da su nerazumljive ili dosadne. 

               

Slika 3. Stav učenika o težini domaćih zadaća u Srednjoj školi Petrinja i Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica

Na pisanje zadaće 72 % učenika potroši više od 60 minuta, a 28 % učenika između 30 i 45 minuta. 58 % učenika uopće ne prepisuje zadaću, 15,4 % rijetko, a 26,6 % ih često prepisuje zadaću.

 

                                                      Slika 4. Prepisuju li učenici domaću zadaću?

65 % učenika tvrdi da prepisuju zadaću jer je nisu znali napisati, 11,5 % jer nisu imali vremena, 12,8 % jer su zaboravili, a 10,3 % ih ne prepisuje zadaću. 74,6 % učenika smatra da su zadaće korisne, 15,3 % nužno zlo, a 10,1 % gubljenje vremena.

2. Roditelji

Poput većine učenika, i roditelji smatraju da je domaća zadaća potrebna (87,6 %), a 12,4 % smatra da je nepotrebna.

                                                 

        Slika 5. Stav roditelja prema pisanju domaćih zadaća

Roditelji smatraju da je zadaća bitna u smislu ponavljanja i utvrđivanja gradiva i da utječe na razvoj radnih navika. Manji broj roditelja ističe da je zadaća nastavak nedovršenog gradiva na školskom satu. Većina roditelja se slaže da zadaću ne bi trebalo zadavati na svakom nastavnom satu, a pogotovo ne tijekom vikenda i praznika. Pojedini roditelji naglašavaju da su učenici preopterećeni nastavnim sadržajima, prevelikim brojem sati na nastavi i prevelikom količinom zadaće iz pojedinih predmeta. Neki roditelji predlažu da bi uspješniji učenici trebali imati zahtjevniju zadaću u odnosu na manje uspješne učenike. Većina roditelja smatra da bi svakako trebalo evidentirati nenapisanu zadaću.

3. Profesori

2/3 anketiranih profesora zadaje domaću zadaću na svakom školskom satu jer im pomaže u usvajanju obrazovnih ishoda. Smatraju da učenici pisanjem zadaće stječu radne navike i postižu bolji uspjeh. Većina ih se uopće ne slaže s tvrdnjom da učenici redovito rješavaju zadaću. Trećina ispitanika se u potpunosti slaže da učenici rješavaju zadaću samo zbog ocjene. Uglavnom se slažu da učenici ne pišu zadaću zbog nemara, da imaju pomoć prilikom pisanja zadaće ili da učenici često prepisuju zadaću jedni od drugih. Podijeljenog su mišljenja da bi zadaće trebalo sumativno vrednovati. Čak 69 profesora smatra da zadaću ne treba sumativno vrednovati.

                      Slika 6. Mišljenje profesora o sumativnom vrednovanju domaćih zadaća

Većina profesora za više nenapisanih zadaća daje negativnu ocjenu. Niti jedan profesor se nije složio da bi trebalo ukinuti domaće zadaće.

Rasprava

Istraživanjem su ispitani stavovi učenika, roditelja i profesora o domaćoj zadaći. Roditelji i profesori smatraju da domaća zadaća potiče razvijanje radnih navika i odgovornosti kod učenika. Rješavanje domaće zadaće vodi boljem usvajanju obrazovnih ishoda. Domaća zadaća pozitivno utječe na uspjeh učenika (Juričić i Klasnić 2014.). Zadaća nema smisla ukoliko nije samostalno riješena. Oko 40 % učenika u školama gotovo uvijek prepisuje zadaću (Jokić i Dedić 2014.). Većina roditelja redovito kontrolira školske obveze djece. Učenici, roditelji i profesori smatraju kako domaću zadaću ne treba ukinuti. To je dokazao (Sokol 2005.) u svom istraživanju. Zadaća je problem jer su učenici preopterećeni gradivom ili izvanškolskim aktivnostima. Osim toga, učenici zanemaruju svoje obaveze ili nisu organizirani pa im zadaća postaje problem kada dobiju negativnu ocjenu. Roditelji bi trebali pomoći djeci u organizaciji vremena, ali nikako ne bi trebali pisati zadaće umjesto njih. U današnje vrijeme domaća zadaća ima jaku konkurenciju, poput igrica i društvenih mreža u borbi za  pažnju djece. Većina učenika shvaća važnost zadaće, a samo neki smatraju da je zadaća gubitak vremena.

Zaključak

Prednosti domaće zadaće

Potiče učenike na razvijanje radnih navika, samostalno rješavanje problema, korištenje različitih izvora informacija i primjenu naučenih vještina u stvarnom životu. Profesori dobivaju  bolju povratnu informaciju. Roditeljima omogućavaju uvid u učenikov rad u školi.

Nedostaci domaće zadaće

Ukoliko nije dobro koncipirana, oduzima previše vremena. Nema smisla ukoliko nije produkt samostalnog rada. Kod trećine učenika nema nikakvog utjecaja na poboljšanje školskog uspjeha.

Izvori

1. Canter, L. (2002). Domaća zadaća bez suza-priručnik za roditelje: kako motivirati dijete da piše domaću zadaću i postigne uspjeh u školi. Zagreb: Kosinj.

2. Cooper, H. (2001). Homework for all – in moderation. Educational Leadership, 58, str. 34-38.

3. Di Pietro, P. (2009). Kako preživjeti djetetovu školu: poticaji za uspješno bavljenje domaćim zadacima, odnosima s učiteljicom, razrednim okupljanjima i izletima. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.

4. Jokić, B., Ristić Dedić Z. (2014). O učenju 2014. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

5. Jurčić, M., Klasnić, I. (2014). Domaća zadaća - dopuna školskom učenju i odgojnosti učenika. M. Orel (Ur.), Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij. Ljubljana: EDUvision, str. 231-247.

6. Kohn, A. (2006). The homework myth: Why our kids get too much of a bad thing. Cambridge, MA: Da Capo Press.

7. Marzano, J. R., Pickering, J. D. i Pollack, E. J. (2006). Nastavne strategije. Zagreb: Educa.

7. Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.

8. Poljak J. (2011). Kako učenici pišu domaću zadaću? Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje

9. Sokol, S. (2005). Svrha domaćih zadaća u osnovnoj školi. Život i škola, LI (13), str. 106-117.

10. https://hr.histoire-ucad.org/zemlje-koje-najvise-vremena-provode-radeci-domacu-zadacu

 

 

 

| 7. 8. 2020. u 11:17 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

1863. - umro Jacob Grimm, njemački filolog i književnik, zajedno s...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr