preskoči na sadržaj
| 21. 5. 2015. u 13:07 sati | pošalji link
Iz prakse

Podijelite svoje primjere dobre prakse s kolegama

 

Ukoliko želite predložiti tekst za objavu ispunite formular 'Podaci o autoru' (ulogirajte se sa svojim elektroničkim identitetom u HUSO sustavu: ime.prezime@skole.hr) te unesite prijedlog teksta. Molimo da obratite pozornost na Pravila za pisanje i uputstva Kako objaviti tekst?.

Kemija okoliša: vizualizacija organskih i anorganskih kovalentnih spojeva i njihov negativni utjecaj na okoliš

Autor: Leo Šamanić

U ovom je tekstu predstavljen način obrade nastavnog sadržaja kovalentna veza po eksperimentalnom programu Škola za život u prvom razredu gimnazije. Nastavni sadržaj obrađen je ilustriranim primjerima i vizualizacijom uz pomoć modela atoma i molekula te aktivnu participaciju učenika uz pomoć metode forum teatar. Tema je odrađena u dva školska sata (blok sat).

 


Poseban je naglasak stavljen na kemiju okoliša i učinak izabranih organskih i anorganskih spojeva na okoliš koji nas okružuje. Nastavnim je sadržajem obrađena i međupredmetna tema održivi razvoj.

U nastavi kemije često se susrećemo s tri razine predstavljanja kemijskih pojmova: makro razina, submikro razina i simbolna razina. Makro razina temelji se na opažanju određenog kemijskog procesa (kemijski eksperiment). Submikro razina nastoji se objasniti učenicima putem različitih teorija koje temelje na čestičnoj građi tvari. Simbolna razina obuhvaća zapis kemijske formule, kemijske reakcije, elementa, agregacijskog stanja tvari i mnogih drugih koncepata unutar poučavanja kemije. Najzahtjevnija je i svakako vrlo abstraktna razina razumijevanja kemijskog pojma ona na submikro razini koja se temelji na čestičnoj građi tvari. Kako bih učenicima pojasnio čestičnu građu tvari, koristio sam se modelima atoma i molekula, programom za crtanje kemijskih struktura Chesmsketch i ilustriranim crtežima.

Nakon što smo definirali kovalentnu vezu i njene karakteristike, učenici su postavili stolce u krug unutar kojeg smo pustili prazan prostor za didaktičke materijale. Krenuli smo s primjerom anorganskog kovalentnog spoja arsenov trihidrid, AsH3. Uz pomoć modela molekule i 2D crteža opisali smo građu strukture, broj elektrona (vezni/nevezni), oblik molekule (trigonska piramidalna), definirali položaj svih atoma ovog spoja u periodnom sustavu elemenata te predstavili štetan utjecaj kemijskog spoja na živi organizam. Naime, arsenov trihidrid je otrov koji se veže na hemoglobin i uzrokuje prije svega hemolizu, odnosno raspadanje crvenih krvnih stanica (eritrociti). Povezali smo to s osnovnom funkcijom eritrocita u organizmu.

Sljedeći spoj bio je metan, CH4. Također, proučili smo njegovu građu (tetraedar), definirali broj valentnih elektrona u ugljiku i mogućnost stvaranja veza i spoj uvrstili u veliku skupinu spojeva koje zovemo ugljikovodici. Naglasili smo da je metan glavni sastojak prirodnog plina i da nastaje pri raspadanju organskih tvari bez dostupa kisika. Također, naglasili smo važnu činjenicu, količina se metana zbog ljudskog djelovanja u atmosferi svakim danom povećava i uzrokuje pojavu efekt staklenika. Učenici su nastojali svojim riječima objasniti ovu pojavu.

Nakon metana, prikazali smo i opisali još jedan spoj koji bitno utječe na ozonski omotač, a to je klorirani ugljikovodik triklormetan, CHCl3 ili drugim imenom freon 20. Opisali smo građu molekule i objasnili gdje sve možemo pronaći freone (rashladni strojevi). Dotakli smo se tematike uništavanja ozona (O3) i reakcija koje se odvijaju u stratosferi. Učenici su se susreli i s pojmom alotropska modifikacija.

Zadnji ilustrirani didaktički materijal opisivao je nastanak kiselih kiša. Na tom smo primjeru objasnili negativni utjecaj sumporovih i dušikovih oksida koji su glavni uzročnici kiselih kiša. Objasnili smo da je pojava najuočljivija u jesen i zimu zbog velike vlažnosti zraka i da je pH vrijednost te kiše manja od 5,6. Ova pojava negativno utječe na vegetaciju, poljoprivredna dobra i ugrožava život u kopnenim vodama.

U drugom smo se dijelu sata dotakli pojma održivi razvoj, kojeg smo definirali i nastojali povezati sa svime što smo taj sat naučili. Pitanja su bila sljedeća ?

1. Na koji način bi smanjili emisiju štetnih plinova u okoliš ?

2. Koji su to alternativni izvori energije ?

3. Da li biodizel u potpunosti smanjuje emisiju štetnih plinova u atmosferu ?

4. Koji dio hrvatske je najučinkovitiji za izgradnju vjetrenjača ?

5. Koja je razlika između ekološkog i industrijskog uzgoja hrane ?

Na kraju sata napravili smo i debatu na temu Bušenje nafte u Jadranskom moru. Naime, učenici su imali zadatak da unutar grupe pripreme debatu. Jedna je grupa učenika u debati morala koristiti argumente ZA bušenje nafte u Jadranskom moru dok je druga grupa učenika morala koristiti argumente PROTIV bušenja nafte u Jadranskom moru.

Primjeri sastavljanja argumenata su bili sljedeći :

  • Stav ekipe je da...
  • Ključni kriteriji jesu...
  • Mislimo da...
  • Iznijet ćemo slijedeće dokaze...
  • Stoga mislimo...

Napravljena je i kratka evaluacija blok sata. Učenici su bili zadovoljni sadržajem satova i naglasili važnost stalne interakcije te primjene didaktičkih materijala u nastavi. Također, naglasili su i važnost vizualizacije nastvnog gradiva pomoću modela atoma i molekula.

 

| 3. 2. 2019. u 11:58 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Osjetila

Prezentacija služi za detaljnije upoznavanje osjetila. Na kraju se prezentacije nalazi kviz. Prikladna za dodatnu nastavu.

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1819. - rođen Gottfried Keller, švicarski književnik. Jedan je...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr