preskoči na sadržaj

Položaj i popularnost među vršnjacima

Autor: Ana Plazonić Fabian, prof.

Osim članova obitelji, vrlo važnu ulogu u životu svake mlade osobe imaju upravo njihovi vršnjaci. Različite teorije i opsežna istraživanja na području psihologije djetinjstva i mladenaštva potvrdila su da komunikacija i socijalni odnosi s vršnjacima značajno pridonose razvoju moralnog rasuđivanja i tzv. „socijalne inteligencije“.


Iza 12. godine života, intelektualni razvoj mlade osobe omogućuje bolje razumijevanje odnosa s drugim ljudima, što predstavlja osnovu razvoja prijateljstva.

Razdoblje adolescencije dijeli se na ranu, srednju i kasnu adolescenciju, što otprilike obuhvaća razdoblje kad mlada osoba pohađa više razrede osnovne škole, srednju školu te fakultet. Tijekom razdoblja adolescencije važno je da mlada osoba izgradi i razvije zadovoljavajuće odnose sa svojim vršnjacima. U toj dobi, interakcija i društveni odnosi s vršnjacima neizmjerno su važni za zdrav intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj, predstavljaju osnovu za izgradnju identiteta mlade osobe, te služe mladima u stjecanju iskustva o tome kako će, kad odrastu, kontrolirati svoje ponašanje, koji oblici ponašanja su prihvatljivi a koji ne, te na koji će način rješavati pitanje svog društvenog položaja u grupama u kojima će u životu pripadati.

Drugim riječima, pripadanje nekoj grupi vršnjaka jedan je od načina za rješavanje univerzalnog životnog pitanja „tko sam ja?“.

Jedna od najvažnijih vršnjačkih grupa kojoj će mlada osoba pripadati tijekom svog mladenaštva je njen razred, kao i cjelokupno školsko okruženje. Tijekom razdoblja adolescencije, mlada osoba će doživjeti najmanje jednu veliku promjenu školske okoline; najčešće je to prelazak iz osnovne u srednju školu. Prelaskom u srednju školu mijenja se i širi krug vršnjaka koje mlada osoba upoznaje. Upoznaju se mladi iz različitih obitelji i okruženja, etničkih i vjerskih zajednica, a u odnosima s različitim ljudima obogaćuje se njihova iskustva.

Naravno, mladima oba spola jako je važno biti prihvaćen u grupama svojih vršnjaka. Neka istraživanja pokazuju kako je status u grupi vršnjaka ipak važniji mladićima, dok djevojke više teže pripadati manjoj grupi vršnjaka i unutar nje imati bliske prijateljske odnose. Mlada osoba želi biti popularna, odnosno prihvaćena i željena u grupi svojih vršnjaka, te postaje vrlo osjetljiva na negativne reakcije drugih vršnjaka.

Položaj mlade osobe u grupi vršnjaka može se definirati kroz to koliko je u grupi prihvaćena ili odbijena, odnosno koliko je popularna. Ovisno o tome, neka istraživanja izdvojila su različite osobine mladih koje dovode do njihove (manje ili veće) popularnosti u grupi vršnjaka.
Tako se mlade osobe prihvaćene među svojim vršnjacima najčešće opisuje kao druželjubive, živahne, pune inicijative, optimistične, sa smislom za humor, koji dobro komuniciraju s drugima te imaju visoko samopoštovanje. Odbijeni (odnosno odbačeni) mladi opisuju se kao vrlo usredotočeni na sebe i egoistični, koji snažno teže za pažnjom drugih, skloni precjenjivanju vlastitih osobina i sposobnosti, agresivni, te skloni zanemarivanju potreba drugih. Zanemareni vršnjaci se pak opisuju kao pasivni u društvu, niskog samopouzdanja, skloni slabijem zauzimanju za sebe i uzmicanju pred teškoćama.

Mlada osoba u grupi vršnjaka svoj položaj najčešće stječe kroz proces koji se naziva konformiranje, i odnosi se na nastojanje mlade osobe da bude čim sličnija svojim vršnjacima, njihovim interesima i vrijednostima, što se zatim odražava na položaj u manjim grupama kojoj pripadaju (razred, klub u kojem trenira ...). Ono što mlada osoba tada nastoji postići je sklad i sličnost s ostalim članovima grupe vršnjaka kojoj želi pripadati. Ukoliko joj to ne uspije, postoji realna mogućnost da neće imati dobar položaj u grupi vršnjaka, čak i da će iz nje biti isključena. Istraživanja pokazuju da, po mišljenju mladih, konformizam po pitanjima odijevanja, sudjelovanja u jednakim aktivnostima i životnih interesa najviše pridonosi popularnosti mlade osobe u grupi vršnjaka. Mlada osoba će se više priklanjati vršnjačkim vrijednostima kada njihovi roditelji ne iskazuju interes za njima važne vrijednosti, ili kad vršnjaci podržavaju te vrijednosti a roditelji ne. Konformiranje s vršnjacima također ovisi i o osobinama ličnosti mlade osobe (npr. o autonomiji, emocionalnoj stabilnosti, sramežljivosti, otvorenosti, i sl.).

Popularnost u grupi se pozitivno odražava na samopoštovanje i društvenost mlade osobe. Osjećaji odbačenosti i zanemarenosti ostavljaju posljedice u smislu osjećaja emocionalne i socijalne usamljenosti te socijalne uznemirenosti. Nepovoljan položaj u vršnjačkoj grupi, osim što može biti posljedica sramežljivosti mlade osobe, može i stvoriti ili pak pojačati sramežljivost. Intenzivan osjećaj odbačenosti može dovesti i do razvoja tjelesnih simptoma (znojenje, crvenjenje, nesanica, poremećaj srčanog ritma, glavobolja, trbobolja ...).

Svatko se u svom životu nađe u situaciji u kojoj jako želi biti prihvaćen od strane grupe vršnjaka kojoj pripada. Bez obzira koliko pametno biraš svoje prijatelje ili koliko dobro misliš da ih poznaješ, prije ili kasnije morati ćeš donijeti teške odluke koje će te možda učiniti nepopularnim. To može biti nešto jednostavno, poput odluke da ne potrošiš svoj džeparac na preskupe traperice koje „sve cure imaju“, ili možda tvoja odluka da se držiš svog stava i principa bez obzira na to što među svojim vršnjacima ne ispadaš „cool“.

Za neke od tih odluka trebat će ti dosta hrabrosti. Evo par savjeta kako lakše „preživjeti“.

  • Upoznaj sebe. Adolescencija je vrijeme upoznavanja sebe, svojeg sustava vrijednosti, interesa i vjerovanja. Zapitaj se, želiš li biti član te vršnjačke grupe zato jer se želiš osjećati prihvaćeno ili zato jer zaista dijelite zajedničke vrijednosti? Je li se tvoja grupa prijatelja pretvorila u nešto što se tebi ne dopada? Kako tvoji prijatelji utječu na način na koji drugi ljudi misle o tebi? Osjećaš li se zbog toga dobro ili loše?
  • Slušaj svoj instinkt. Ako se u određenoj situaciji osjećaš neugodno, bez obzira na to što se tvoji prijatelji ugodno, to jednostavno znači da ti u toj situaciji nešto ne odgovara i da je za tebe pogrešno. Ovakva vrsta donošenja odluka je važna u razvoja oslanjanja na samu sebe i vlastite procjene, te u procesu učenja o samome sebi.
  • Uključi se u aktivnosti i grupe vršnjaka u kojima se dobro osjećaš. Nemoj dozvoliti da te grupa u kojoj se nalaziš (bio to tvoj razred, društvo iz kvarta ili škole ...) prisili na odricanje od stvari koje su tebi važne ili na trošenje vremena i novca na stvari koje tebi nisu bitne. Ukoliko se osjećaš izolirano, zapostavljeno i usamljeno, uključi se u aktivnosti koje te interesiraju i u grupe u kojima se ugodno osjećaš. To će ti pomoći da se osjećaš prihvaćeno i važno, te će ti olakšati „kidanje veza“ s grupom u kojoj se osjećaš neugodno.
  • Ne ograničavaj se u mogućnostima druženja. Uske vršnjačke grupe mogu imati vrlo ograničavajući i kontrolirajući utjecaj na to kako njeni članovi izgledaju, razmišljaju, oblače se ili ponašaju. Ne dozvoli da ti to onemogući upoznavanje drugih zanimljivih ljudi izvan te uske grupe, ljudi koji imaju potencijala da ti postanu bliski prijatelji. Raznolikost ljudi koje upoznaješ i otvorenost u druženjima može ti pomoći u pronalaženju bliskog prijatelja ili grupe vršnjaka koji s tobom dijele tvoje životne vrijednosti, ciljeve i načine ponašanja.
  • Izrazi se. Budi spremna zauzeti se za svoja uvjerenja. Ukoliko ti nedostaje hrabrosti da se izraziš, uvijek možeš izabrati da ne sudjeluješ u stvarima koje su ti neugodne ili koje ti ne odgovaraju. Ukoliko nisi član grupe ali primjećuješ da članovi te grupe uznemiravaju (ili čak zlostavljaju) druge, daj to do znanja svojim profesorima ili školskim stručnim suradnicima (psihologu, pedagogu).
  • Imaj svoje mišljenje. Budi osjetljiva i pažljiva prema drugima, i ne pristaj sudjelovati u nečemu za što vjeruješ da nije ispravno, čak i ako drugi to rade. Ti si jedna i jedina osoba koja je odgovorna za svoje vlastito ponašanje. Pravi prijatelji će poštovati tvoje mišljenje, tvoja prava i tvoje odluke neovisne o njihovima. Ne daj se zastrašiti.
  • Budi dobar prijatelj. Kako biti popularan i imati prijatelje? Kreni od sebe, budi dobar prijatelj drugima. Ljudi koje drugi smatraju prihvaćenima i popularnima, ljudi s kojima drugi žele „na duže staze“ provoditi svoje vrijeme, su ljudi koji imaju sposobnosti i vrline biti pravi prijatelji. Biti prijatelj znači biti pun poštovanja prema drugima, pošten, zainteresiran, pouzdan, iskren, brižan i nježan. Ako želiš imati prijatelje, najbolji savjet je: budi onakav prijatelj kakve prijatelje želiš.

Korištena literatura:

 

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 10. 12. 2008. u 10:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Odgovorno ponašanje u domu

PID OŠ A.1.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje....

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1924. - rođen Ephraim Kishon , izraelski humorist, dramatičar,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr