2008-06-03 00:00:00

Povijest odjeće (završni dio)
U završnom dijelu šetnje kroz povijest odjeće predstaviti ćemo vam odjeću 19. i 20. stoljeća.
Prva polovica 19. st.

Rezultata primjene znanstvenih i tehničkih otkrića iz 18. st. je mehanizacija proizvodnje i bojanja tkanina u 19. stoljeću.

Novi mehanički tkalački stanovi i strojevi za bojenje tkanina gotovo su u cijelosti zamijenili stare drvene blokove za bojenje tkanine, što je dovelo do povećane proizvodnje pamučnih tkanina prekrasnih boja i uzoraka i njihovih nižih cijena. Naposljetku, obojene pamučne tkanine sad su bile dostupne svakom kupcu. Novi mehanički tkalački stanovi u Engleskoj i Francuskoj proizvodili su isto toliko prirodnog pamuka koliko ga je proizvodio i SAD.

Tkanine su pojeftinile, razvili su se veliki dućani, a tada se pojavljuje i standardiziranost veličina. U proizvodnom procesu postoji nulti model koji izrađuje dizajner, a na temelju nultog modela slijedi niz modela iste veličine. Tako je počelo industrijsko doba u modi.

Početkom 19. st. utjecaj francuske revolucije (1789-1799) proširio se po cijeloj Europi. Nestale su brokatne haljine i napudrane vlasulje 18.st., a zamijenile su ih lepršave haljine s visokim strukom koje su se nosile bez korzeta i donje haljine.

 

Prvi svjetski modni magazin bio je Vogue, a počeo je izlaziti davne 1902.

Nakon lepršavih haljina moda se okrenula ukočenijem izgledu. Struk je i dalje iznad prirodne visine struka no ponovno se nose korzeti i podsuknje. Rukavi su dugački, a haljina ima mnogo umjereniji izraz oko vrata.

Od godine 1827. haljine su već bile šire prema rubovima i krajevima rukava označavajući pomak prema haljini s krinolinom koja je uslijedila.

Stalne promjene mode u 19. st. imale su za posljedicu da su se žene u velikom broju zapošljavale u novim tvornicama koje su proizvodile gotovu odjeću. Često su satima radile u teškim uvjetima za vrlo malu nadnicu. 

Američki kauboji ovog razdoblja lutali su prerijama odjeveni u kožne jahače hlače i s rukavicama. Sjeverno-američki Indijanci nosili su bogato urešenu odjeću poput  košulje od jelenske kože k kosom, krznom, perima i metalnim zakovicama koje je pripadalo članu plemena Crne Noge.

Druga polovica 19. st.

Dvije stvari imale su dubok utjecaj na modu u drugoj polovici 19. st. To su rođenje modne kuće i izum stroja za šivanje.

Godine 1857. mladi Englez po imenu Charles Worth ustanovio je prvu modnu kuću u Parizu. Imao je potpuno novu zamisao o pripremanju kolekcija odjeće unaprijed i njenog prezentiranja na modelima pred svojim kupcima. Carica Eugenija (žena Napoleona III) bila je jedna od njegovih prvih klijentica, a kako su se sve ostale dame s dvora povele za njenim primjerom, njegov uspjeh bio je osiguran. Charles Worth je stvarao po fizionomiji, ukusu i životnom stilu svoga klijenta, a njegovo je ime trajno vezano za pojam haute couture (visoka moda) koju odlikuje ručno šivanje najfinijih tkanina i savršeno pristajanje oprave na tijelu mušterije.

Ipak, najveći utjecaj na modu imao je izum stroja za šivanje. Bez obzira na to što je Englezu Thomasu Saintu 1790. g. prvom pala na pamet ideja da pomoću stroja spaja komade tkanine, osoba koje je prva napravila stroj za šivanje kojim se moglo služiti bio je Amerikanac Isaac Merrit Singer. To je bilo 1851. Zahvaljujući stroju za šivanje nastao je potpuno novi koncept masovne proizvodnje odjeće.

Neke od prvih strojeva za šivanje uništila je radnička masa koje se osjećala ugroženo od njih.  Stroj za šivanje je baš naprotiv stvorio čitavu novu industriju koja je značila više posla za svakoga.

Krajem 19. st. ispijenije popodnevnog čaja postalo je omiljenom zabavom. Čajane su postajale mjesta gdje su se susretale dame koje su slijedile modu i ovdje mogle biti viđene u najnovijim haljinama.

U tom razdoblju u mnogim kućanstvima radile su sluškinje. Bez obzira na to što je morala raditi dugo i naporno, sluškinja koja je držala do svog odijevanja morala je provesti mnogo vremena u šivanju vlastite odjeće. Ona je gotovo uvijek znala napraviti vlastitu verziju podsuknje za krinolinu koja je naglašavala leđni dio haljine. 

Muško odijelo 19. st. pretvorilo se gotovo u uniformu. Do ranih 1850-tih gotovo su svi muškarci nosili crne, mornarsko plave ili tamnoplave kapute s kariranim, kockastim ili prugastim hlačama i prsluke u osnovnim bojama. 1860. prugasti tartan i kričave karirane tkanine postali su moda za prsluke.

Prva polovica 20. st.

U Engleskoj i Francuskoj, prve godine 20. st. bile su pune promjena, putovanja i uzbuđenje. Dok su bogate žene masovno odlazile u Pariz da bi kupile najmoderniju odjeću, mnogi od brojnih siromašnih su muku mučili da skupe dovoljno novaca da bi emigrirali u SAD – zemlju mogućosti. Kad su jednom stigli tamo, postajali bi radnici u tekstilnim tvornicama New Yorka koje su opskrbljivale tržište odjećom. Dok su se visoki slojevi šepirili u krznima, čipki i biserju, djevojka iz srednje klase zarađivala je za život u jednostavno krojenoj odjeći, sanjajući bez sumnje o crtežima Charlesa Dana Gibsona koji su prikazivali američke sestre Langhorne, poznate kao djevojke Gibson. Ove sestre su predstavljale glamur karakterističan za ovo razdoblje, a njihov je izgled postao poznat u čitavom svijetu.

Drugo desetljeće 20. st. donijelo je promjenu u ženskoj figuri. Postala je uspravnija, a mekane tkanine zamijenjene su čvrstim tkaninama.

Muškarci su crni jutarnji kaput zamijenili nešto kraćom jaknom koja je bila vrlo popularna komad dnevne odjeće u 19. st. Najveća promjena u muškom odijevanju došla je s odijelom za šetnju koje se sastojalo od kraće jakne, prsluka i hlača, sve od iste tkanine. Ono se često nosilo s pustenim šeširom.
Iako su prvi svjetski rat (1914-1918) i njegove posljedice donijele razočarenje i nemir, mlađe generacije su bile odlučne da počnu s izgradnjom novog svijeta. Možda je najveća promjena u modi uslijedila dolaskom novog, mekšeg donjeg rublja i odbacivanjem korzeta.

Rad, šport, ples, automobili i američki filmovi ostavili su svoj utjecaj na modu. Početkom 1920-ih silueta žena bila je izdužena i ravna, kao što se vidi na američkim modnim crtežima. Haljine su na prsima ravne, prirodni struk ignoriran, a pojas je spušten na bokove.

Dvadesete i tridesete godine 20. st. bit će najbolje zapamćene po razdoblju Gabrielle(Coco) Chanel, čije su jednostavne linije do ravno rezanog kroja ispod vrata i Else Schiaoarelli koja je 1930-ih uvela zavojite linije i jastučiće na ramenima. Chanel je promijenila žensku modu na način da im je skinula neudobne korzete te predstavila svakodnevnu, praktičnu odjeću koja je oslobodila žensko tijelo, a čiju je inspiraciju crpila iz materijala i čistih linija muške mode. Bila je prva koja je uvela u modu crnu boju, a njena mala crna haljina (koja se mogla nositi i danju i noću ovisno o modnim dodacima) postala je zaštitni znak i postojan modni standard. Chanel look preživio je sve promjene i modne diktate.

Za vrijeme drugog svjetskog rata (1939-1945) proizvodnja odjeće je bila strogo nadzirana jer je vladala nestašica tkanina, a mnogi radnici iz konfekcijske industrije bili su prebačeni u tvornice koje su proizvodile za ratne potrebe. Izrada ovratnika, manšeta i ostalih dodataka smatrala se luksuzom, a svilu se upotrebljavala samo za izradu padobrana. Odjeća je bila funkcionalna i izdržljiva tako da bi se mogla dugo nositi. Dominirali su kratki kutijasti oblici.

Zanimljiv je podatak da se najlon počeo koristiti tijekom drugog svjetskog rata – bio je proziran izdržljiv i mnogo jeftinije od svile.

Druga polovica 20. st.

U razdoblju nakon rata (1950. – 1959.) žene su nakon oskudnih ratnih godina bile spremne za ekstravaganciju i eleganciju. Htjele su ponovno biti razmažene, ne brinući se za ništa. To je bio način mišljenja koji je nastupio ustaljivanjem Diorovog New Looka koji je 12. veljače 1947. godi-ne u svojem salonu na Avenue Montaigne u Parizu predstavio Christian Dior. New look u ženskom odijevanju karakterizirali su usko prianjajući strukirani gornji dijelovi i duge voluminozne suknje uza što su se često nosile visoke tanke potpetice. Ovaj stil dominirao je modom do kraja 1940-ih i 1950-tih, iako su pedesetih tinejdžeri – pod pojačanim utjecajem američke glazbe i filmskih zvijezda – počeli nositi različitu odjeću od one koju su nosili njihovi roditelji.

Mnogi mladi ljudi provodili su večeri u novim i modernim cafe-barovima gdje su mogli slušati glazbu na juke-boxu i plesati. Djevojke su nosile suknje do listova, kratke sokne i cipele s ravnom potplatom, dok su mladići odijevali široke hlače i karirane košulje.

Rokabili stil pojavio se 1950-ih. Najekstremniji rokabili mladići nosili su odijela s dugim nabrani jaknama i plišanim ovratnicima, ukrašenim prslucima, kravatama tankim poput olovke, uske, cjevaste hlače i cipele s debelim potplatom. Frizure su se uljile.

Moda nikad nije bila raznovrsnija i mijenjala se brže nego pedesetih, kad su mladi počeli prihvaćati nove odvažne stilove. Ovo desetljeće donijelo je odjeću napravljenu od novih materijala: sjajne prozirne plastike, metala pa čak i papira. Odjeća za žene postala je kraća i otkrivala je više nego ikad prije.

Šesto desetljeće je pak najpoznatije po mini-suknji, iako se ona pojavila tek polovicom desetljeća. Njezina pojava pripisuje se Mary Quant, iako je prvu mini suknju u modu uveo André Courrèges, i to vec 1961.g. No, London, koji je bio centar pokreta mladih, u svojim buticima u King's Roadu i Carnaby Streetu nudio je kreacije M.Quant, koje su mlade djevojke, odmah prihvatile i pretvorile je u veliki hit. Quant je 1965. preuzela ideju iz Courrègesove kolekcije godinu prije, kombinirala je vuneni gabarden sa PVC-om, haljinice s malim bijelim "petar pan" ovratnikom.

Krajem 1960-ih pojajvio se i hippy pokret i, potpuno suprotno prethodnom, u modu uveo dugu lepršavu odjeću od prirodnih materijala.

Moda koja je uslijedila kombinirala je te stilove sve dok se oko 1976. nije pojavio potpuno suprotni dramatični pankerski stil. Taj stil karakterizirale su ekstravagantne frizure (npr. vrlo poznata catwomen hairstyle), bondage hlače, poderana odjeća, sprejem obojana, majice sa parolama, odjeća obrađena varikinom itd.

U drugoj polovici 20. st. moda je postala internacionalna – s Parizom, New Yorkom, Milanom i Londonom kao glavnim središtima.

Literatura

Rowald-Warne, Odjeća, Knjiga trgovina d.o.o., Zagreb, 1996.
Drvo znanja-enciklopedijski časopis za mlade, br. 105, Moda - boje i oblici, 2007.

Fotografije u tekstu su preuzete s:

http://www.metmuseum.org/toah/hd/wrth/hd_wrth.htm
http://www.gibson-girls.com/
http://www.historic-uk.com/CultureUK/Clothing-Victorians.htm
http://dalje.com/hr/zivot/index.php?id=10741
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,10,27,haute_couture%20,95836.jl


www.skole.hr