2019-02-07 15:44:05

Sjećanje na Ksavera Šandora Gjalskoga

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.

Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je završio pravo. Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku te je 1891. godine bio konačno dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Gjalski se i politički uključio pa je tako 1906. godine izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Godine 1917. biran je za velikoga župana Zagrebačke županije. Od 1909. do 1918. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Godine 1919. član je Privremenoga narodnog predstavništva u novoutemeljenoj državi Kraljevini SHS u Beogradu. Razočaran u novu državu i umirovljen povlači se iz javnoga života na svoje imanje u Gredicama.

U književnosti se prvi put javio 1884. godine pripovijetkom Illustrissimus Battorych te nastavlja književni rad u razdoblju moderne i međuratne književnosti. Glavna je tema njegovih djela život i propadanje zagorskoga plemenitaškog sloja pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, no pisao je on i o suvremenim društvenim prilikama, političkim i povijesnim temama, filozofskim i općeljudskim, a dotaknuo se i mističnih i okultnih tema. U mnoštvu Gjalskijevih djela ističu se zbirke pripovijedaka s motivima iz plemenitaškoga života Pod starimi krovovi, Iz varmeđinskih dana, zatim povijesni romani Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata, filozofski romani Janko Borislavić i Radmilović te politički romani U noći i Pronevjereni ideali.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starimi krovovi (1886.) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Temi pod starim krovovima vraća se on čitavoga svojeg života, pa se može reći da je to djelo pisano tijekom čitavoga njegova stvaralačkog vijeka.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, na kojoj se dodjeljuje i istoimena književna nagrada, nagrada Ksaver Šandor Gjalski.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 175 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski preminuo je 6. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskoga, suvremeni i kasniji kritičari zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.


www.skole.hr