2019-10-19 14:17:24

Interdisciplinarnost u nastavi biologije u 2. razredu gimnazije po programu Škola za život - primjeri iz prakse

Biologija je znanost koja je kroz povijest uvijek nudila određena rješenja za brojne probleme čovječanstva. Krenuvši od proučavanja evolucije i razotkrivanja karika koje nedostaju i pomažu nam da bolje razumijemo razvoj života na Zemlji pa sve do otkrića brojnih cjepiva i antbiotika koji su drastično smanjili ili u potpunosti iskorijenili brojne bolesti koje su kroz povijest odnijele mnoge ljudske živote. 

U rješavanju izazova u 21. stoljeću glavnu će ulogu kao dio biologije imati ekologija i molekularna biologija. Klimatske promjene i posljedice tih promjena u našem okolišu nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U posljednje dvije godine znanstvenici su ostvarili značajan uspjeh na području istraživanja mehanizama stanice i imunološkog sustava u obrani organizma od malignih bolesti. Upravo će se takvi važni problemi današnjice poput sve izraženijih ekoloških problema i obrane organizma od malignih bolesti rješavati interdisciplinarnim pristupom i suradnjom brojnih znanstvenih područja. 

Novi kurikulum iz nastavnog predmeta biologija u 2. razredu gimnazije po programu Škola za život daje mnogo prostora za interdisciplinarnost sadržaja i otvara mogućnosti i nastavniku i učeniku da određenim temama pristupe temeljito i sagledaju ih iz različitih perspektiva. Poseban naglasak u obradi sadržaja stavio bih na dobivanje novih znanja kroz kritičko čitanje i izmjenu stavova između nastavnika i učenika te između samih učenika. Glavna je zadaća nastavnika u navedenom pristupu osigurati materijale i ugodnu atmosferu za rad u učionici, poticanje učenika na suradnju u timskom radu i stavljanje u ulogu aktivnog promatrača i moderatora cijelog nastavnog procesa. Učenikova je uloga analiziranje dobivenog materijala i rješavanje problema interdisciplinarno, koristeći se znanjima iz biologije, kemije, geografije i antropologije. Takav pristup omogućuje učenicima snalaženje u realnim životnim situacijama i kako suradnjom dolaziti do rješenja određenog problema.

Prokarioti kao uzročnici bolesti u ljudi

U sklopu nastavne cijeline Prvi organizmi na Zemlji obrađuje se i tema mikroorganizmi kao uzročnici brojnih bolesti u ljudi i načini prevencije određenih bolesti. Nastavnik učenike podijeli u 4 grupe po slučajnom odabiru. Zadatak svake grupe je da prouče tekst i uz pomoć geografske karte odrede geografske koordinate mjesta u RH gdje je izbila epidemija ospica. Nakon što su učenici odredili koordinate (geografska dužina i širina), odnosno lokaciju mjesta, kreću u rješavanje problema. Sljedeći je korak postupanje u kriznim situacijama, odnosno poduzimanje potrebnih mjera zaštite kako bi spriječili daljnje širenje epidemije ospica. Učenici istražuju načine prijenosa virusa ospica i u skladu s mogućnostima predlažu konkretne mjere zaštite kako bi smanjili širenje epidemije ospica među ljudima na zadanoj lokaciji. Također, predlažu moguće načine liječenja oboljelih i daljnje preventivne radnje koje imaju za cilj informirati širu javnost o problemu epidemije.(Slika 1. i 2.).

Slika 1. Mjere zaštite i načini postupanja u primjeru epidemije ospica.

Slika 2. Određivanje lokacije širenja epidemije pomoću karte.

Sljedeći zadatak (Slika 1.) odnosi se na virus HIV-a. Učenici su unutar grupe dobili zadatak da u prostorijama mjesnog odbora jednog udaljenog hrvatskog otoka provedu program za prevenciju HIV-a/ AIDS-a. Pomoću karte odredili su geografske koordinate otoka, napravili planer putovanja odnosno izračunali najisplatljiviju moguću rutu kako doći do lokacije gdje će održati radionicu o AIDS-u. Zadatak je svih učenika bio da osmisle koncept radionice (način prijenosa znanja, vrstu aktivnosti) i ispostave zablude vezane uz AIDS te informiraju građane o načinima prijenosa navedene bolesti.

Zadnja dva zadatka (Slika 3.) odnose se na razvoj vještina i stavova povezanih s postavljanjem pitanja o živome svijetu te primjenu osnovnih principa znanstvenoga istraživanja pri donošenju zaključaka temeljem prikupljenih dokaza. Učenici su na temelju priložene tablice trebali izračunati prosječan broj oboljelih od ospica u RH u vremenskom periodu od 4 godine te izraditi graf koji prikazuje broj oboljelih od ospica u RH u periodu od 4 godine. Učenici su se dotaknuli tematike znanosti i društvene odgovornosti na primjeru necijepljenja djece te utjecaja medija u oblikovanju ljudskih stavova prema cijepljenju kao načinu prevencije brojnih bolesti.

Slika 3. Prirodoznanstveni pristup u obradi nastavnih sadržaja.

 

Zašto je voda najvažniji hravatski resurs 21. stoljeća?

Nakon obrade sadržaja iz nastavne cjeline Voda za život, učenici su dobili zadatak da timskim radom istraže sljedeću tvrdnju: "Pomanjkanje pitke vode moglo bi dovesti do još jedne podjele na bogate i siromašne, a ratove za naftu mogli bi zamijeniti ratovi za pitku vodu".

Svaka grupa dobila je članak, nakon čega je uslijedilo kritičko čitanje i rasprava na zadanu temu. Uz brojne ekološke probleme onečišćenja vode u današnjem svijetu, dotakli smo se i društvene tematike vezane uz vodu i gospodarenje vodenim resursima te komunikacijom pokušali pronaći odgovore na sljedeća pitanja:

Hoće li se RH zbog bogatstva vodom u bliskoj budućnost naći u središtu pozornosti svjetskih velesila ?

Kakvu će ulogu u tom procesu imati hrvatska diplomacija ?

Na koji način država može učinkovito upravljati vodenim ekosustavima ?

Kakva je uloga i koje su mogućnosti lokalnih ekoloških kampanja u rješavanju problematike onečišćenja voda ?

 

K

Što mislimo da znamo?

W

Što želimo znati?

L

Što smo naučili?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

           

Otkrića na području stanične biologije i njihova primjena u medicini - imunologija

Nakon što smo obradil eukariotsku stanicu, opisali njene karakteristike i način funkcioniranja pojedinih staničnih organela i njen evolucijski razvoj, usmjerili smo se na najnovija istraživanja na području stanične biologije. Naime, učenici su dobili znanstveni članak koji govori o najnovijim otkrićima na području istraživanja mehanizama stanice i imunološkog sustava u obrani organizma od malignih bolesti. Cilj zadatka bio je razviti svijest kod učenika o važnosti bioloških istraživanja i njihovog utjecaja na život čovjeka.

Također, na primjeru djelovanja limfocita i našeg imunološkog sustava objasnili smo mogućnosti aplikacije stanične biologije u suvremenoj medicini i fiziologiji. Dotaknuli smo se tematike podjele Nobelove nagrade na području medicine i fiziologije u protekle dvije godine koje su dodijeljene upravo znanstvenicima koji su istraživali mehanizme eukariotske stanice. Znanje se konstruiralo kroz diskusiju između nastavnika i učenika te između samih učenika.

Evaluacija nastavnih sadržaja i pristupa

Učenici su na kraju svakog nastavnog sata iznijeli komentare nastavniku o nastavnim sadržajima i pristupima te ih dodatno argumentirali. Ocijenili su nastavne sadržaje i pristupe kao zanimljive, interaktivne i primjenjive u praksi. Unutar svake pojedine grupe učenici su napravili samoevaluaciju rada.

Interdisciplinarnost u nastavi biologije u 2. razredu gimnazije po programu Škola za život – primjeri iz prakse

 

 

 


www.skole.hr