2007-04-26 00:00:00

Atletika
Riječ atletika potječe od grčke riječi atleta što znači sport, borac, hrvač, jak čovjek. Atletika je sport, natjecanje u hodanju, trčanju, bacanju i skakanju, najstariji oblik natjecanja kod mnogih naroda, napose u staroj Grčkoj na olimpijskim igrama.


Zbog svoje sveobuhvatnosti atletika se naziva i kraljicom sportova. Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost.


Atletske discipline

Brojne su atletske discipline, a dijele se na:
Trkačke: kratke pruge ili sprint (100 m, 200 m i 400 m), srednje pruge (800 m, 1500 m, 3000 m), duge pruge (5000 m, 10000m i maraton), štafete (4x100 m i 4x400 m), preponske utrke (visoke prepone 60 m u dvorani, 100 m za žene i 110 m za muškarce, niske prepone 400 m i stipl 3000 m), brzo hodanje (10 km, 20 km i 50 km). Bacačke: koplje, disk, kugla, kladivo. Skakačke: skok u dalj, skok u vis, skok s motkom i troskok. Višeboj: sedmoboj za žene i desetoboj za muškarce


Povijest atletike

Do XV. starovjekovnih olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Zatim je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (cca 4420 m), održana je 720. prije Krista.

                             Stadion u Olimpiji

Kao sport razvila se osobito u Engleskoj 1840. kada su održana prva natjecanja. Godine 1865. osnovan je prvi atletski klub „Amateur Athletic Club“, a 1867. izgrađena je prva atletska staza. Od 1896. postaje glavni dio programa modernih olimpijskih igara. Godine 1912. osnovana je međunarodna atletska federacija (IAAF) i ustanovljeni prvi svjetski rekordi.

Atletika u Hrvatskoj

Atletika se u Hrvatskoj razvija potkraj 19. stoljeća. Naše prvo atletsko natjecanje održano je 29. i 30. lipnja 1878. na vježbalištu građanske streljane u Tuškancu u sklopu gimnastičkog natjecanja na kojem su sudjelovali vježbači iz Ljubljane, Varaždina i Zagreba.
Prva atletska staza u sagrađena je sredinom rujna 1907. u sklopu nogometnog igrališta u Koturaškoj cesti u Zagrebu. Staza je bila od šljake i duga 500 metara. Godine 1921. u Zagrebu je osnovan Jugoslavenski lako-atletski savez.

Jedan od najpoznatijih atletičara Boris Hanžeković, svestrani sportaš, rođen u Požegi 1916. godine bio je državni rekorder predratne Jugoslavije u trčanju na 100 m s preponama i u štafeti 4 x 100 m, a 1938. postao je rekorder Balkana na 110 m s preponama, postigavši balkanski rekord - 15 sekundi. Zbog suradnje s Narodno oslobodilačkim pokretom interniran je u logor Jasenovac gdje je i stradao. U čast Borisu Hanžekoviću i danas se međunarodno atletsko natjecanje u Zagrebu naziva “Hanžekovićev memorijal”. Zagrebački atletski Grand Prix miting, popularni «Hanžek» ušao je 2005. u odabrano društvo, među 24 mitinga koji tvore Svjetsku atletsku turneju (IAAF World Athletics Tour).

Ukoliko se odlučite početi trenirati atletiku na raspolaganju vam je mnoštvo klubova u Hrvatskoj, a njihove kontakt podatke možete pronaći na adresi http://www.has.hr/klubovi.htm.



www.skole.hr