2011-01-11 14:18:00

Zaštićene životinjske vrste

Biološka raznolikost Hrvatske smatra se jednom od najbogatijih u Europi. Uzrok tome je specifičan geografski položaj Hrvatske na razmeđi četiri biogeografske regije od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti. Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti (vrsta i podvrsta).

Točan broj divljih svojti u Hrvatskoj se ne zna ali do sada je ukupno poznato gotovo 38 000 svojti. Međutim, pretpostavljeni broj svojti znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do preko 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. 

Zbog čovjekovog pokušaja ukroćivanja prirode smanjuje se životni prostor, gube se staništa životinja što najviše od svega utječe na izumiranje ugroženih životinjskih vrsta. Prirodna staništa postaju građevinska ili poljoprivredna zemljišta, krče se šume, odvodnjavaju močvare, a livade prekapaju radi naselja, rudnika, prometnica. Osim toga, na životinje nepovoljno utječe i intenzivna poljoprivreda i turizam, zagađenje voda, tla i zraka, krivolov. Prekomjerno iskorištavanje kroz komercijalno sakupljanje biljaka i gljiva, ribolov, lovstvo i šumarstvo dovodi u opasnost populacije brojnih divljih svojti. 

Unos stranih vrsta od kojih neke postaju invazivnima također predstavlja veliku prijetnju divljim svojtama. 

S ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja, doneseni su određeni zakoni i propisi. Neki propisi se odnose na zaštitu od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a neki na zaštitu protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. 

Pojedina divlja svojta može biti strogo zaštićena na cijelom području Republike Hrvatske ili na pojedinim njezinim dijelovima. Mjere zaštite za strogo zaštićene divlje svojte i mjere zaštite njihovih staništa Ministarstvo propisuje naredbom. 

U Hrvatskoj su zaštićene ukupno 304 vrste, od toga: 73 vrsta iz skupine sisavaca, 41 vrsta gmazova, 20 vrsta vodozemaca, 94 vrste slatkovodne ribe, 3 vrste morske ribe, 38 vrsta leptira i 35 vrsta vretenaca. Popis svih vrsta moguće je vidjeti na stranicama Agencije za zaštitu okoliša.

U svijetu i Hrvatskoj postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životinja (WSPA), a u Hrvatskoj na tom području radi udruga Prijatelji životinja, Udruga za zaštitu divljih životinja - AWAP i razne druge specificirane udruge.

Svim navedenim udrugama je cilj pružanje pomoći upravo divljim životinjama kao jednoj od najugroženijih kategorija životinja kroz zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja u svrhu zaštite rijetkih i ugroženih vrsta, okupljanje građana koji se bave zaštitom divljih životinja ili se za nju zauzimaju kao i podizanje svijesti javnosti o značaju biološke raznolikosti. Udruge također zaprimaju obavijesti od lokalnog stanovništva ili stručnih službi nacionalnih parkova, parkova prirode, veterinarskih ambulanti o ozlijeđenim divljim životinjama te skrbe o unesrećenim divljim životinjama u suradnji s nadležnim stručnim državnim institucijama. Organizatori su edukativnih susreta koji populariziraju zaštitu divljih životinja a brinu i o zbrinjavanju zaplijenjenih egzotičnih životinja i divljih životinja u nelegalnom prijelazu, nelegalnom posjedovanju ili neadekvatnom držanju te osiguravaju provedbu CITES konvencije. CITES konvencija (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore) je međunarodni ugovor između Vlada svijeta a njezin je cilj osigurati da međunarodna trgovina sa uzorcima divljih životinja i biljaka ne ugrozi njihov opstanak.


www.skole.hr