2013-09-30 11:56:20

Tjelovježba

Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.

Djeca većinom dovoljno vježbaju zato što u školi sudjeluju u mnogim sportovima i aktivnostima, a i kad se igraju mnogo trče i skaču. No odrasli su često nedovoljno tjelesno aktivni. Na posao i s posla se voze automobilom, autobusom ili tramvajem i najveći dio vremena provode sjedeći za stolom. Kad dođu s posla sjednu u naslonjač i večer provedu pred televizorom.

Većina ljudi zna da im tjelovježba čini dobro. Ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača našu sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Ona suzbija pretilost i ne samo što produžuje život nego i njegov aktivni dio, to jest vrijeme u kojem je život zadovoljstvo a ne bolno breme.

U posljednjih nekoliko tisuća godina u mnogim je dijelovima svijeta život postao neizmjerno lakši. Danas ljudi žive u udobnim stanovima, nose toplu odjeću, a mnoge poslove obavljaju uz pomoć strojeva.  No moderni život nosi i puno stresa, a tjelovježba smanjuje taj stresni pritisak. Ona skreće misli i zaokuplja ih nečim drugim, primjerice doživljajem vlastitog tijela i razvijanjem tjelesnih vještina, što pridonosi opuštanju.

Kad čovjekovo tijelo živi životom za koji nije stvoreno, počinju se javljati teškoće. Tako tijelo gomila masti i deblja se, pojavljuje se osjećaj zakočenosti i boli u zglobovima, žile se začepljuju, što na kraju skraćuje život i lišava ga radosti. To se zlo, na sreću, dade suzbiti ispravno izabranom tjelovježbom.

Programa tjelovježbe ima vjerojatno koliko i ljudi koji u njima žele sudjelovati.  Izbor vježbe ovisi o uzrastu, raspoloživom vremenu, prostoru, opremi i cijeni, ali i o osobnim sklonostima. Neki ljude vole vježbati sami, dok je drugima draže zajedničko vježbanje. Neki uživaju u takmičenjima, dok su drugi sretniji bez toga. I zato, kad biramo primjeren način postizanja i održavanja kondicije, moramo najprije promotriti i ocijeniti sebe, svoj način života i svoje potrebe.

Redovito trčanje, plivanje i vožnja biciklom kad god je to moguće, prikladni su načini vježbanja.  Tjelovježbu možemo podijeliti na sportove (sportske igre) te kondicijski trening. Oba tipa imaju svoje prednosti i mane, što ovisi o sklonostima čovjeka koji u njima sudjeluje.  Timski sportovi zahtijevaju suradnju i oslanjanje igrača jednih na druge te oni mogu biti važni za razvijanje društvenog života. 

U individualnim sportovima sudjeluje pojedinac koji se ponekad takmiči s drugim pojedincem ili se utrkuje s vremenom. Takvi su sportovi npr. atletika , tenis, golf ili plivanje. Njima se često bave ljudi koji se vole takmičiti.  Izbor prikladnog sporta ovisi dijelom i o tome koliko netko ima vremena da se njime bavi.

Tipični kondicijski trening u teretani ili gimnastičkoj dvorani još je jedan oblik vježbanja radi održavanja dobre kondicije. U nekim slučajevima to zna biti malo dosadno, no maštovite vježbe i gibanje uz glazbu mogu pripomoći da se rutina malo razbije. Tome pomaže i vježbanje s loptama, konopcima i drugim rekvizitima.

Općenito uzevši, sportovi i vježbe su korisni, ali oni ponekad sa sobom nose i opasnosti od povrede i nesreće. Kad procjenjujemo prikladnost nekog sporta ili vježbe, onda svakako moramo uzeti u obzir i visinu rizika.  Jedrenje na zmaju ili alpinističko penjanje nisu za svakoga. Rizici se, međutim, mogu smanjiti na tri glavna načina: izborom prikladne opreme, temeljitim uvježbavanjem i kvalitetnim vodstvom.


www.skole.hr