U vrijeme kasnog ljeta medvjed unese u organizam 20.000 kalorija dnevno. To su služi kao priprema za hibernaciju. Početkom zimskog perioda medvjed je zaštićen slojem sala debelim 15 do 25 cm. Vrstama medvjeda koji borave u umjerenim i arktičkim područjima sezona parenja počinje u proljeće. Mladunče medvjeda izuzetno je...
Unutar porodice medvjeda razlikujemo sedam vrsta koje se odlikuju izraženim osobitostima, a nastanjuju raznolika područja. Iako se razlikuju u veličini, svi imaju zdepasto, teško tijelo s kratkim, snažnim nogama i malim repom. Stopala su im široka i velika, s pet dugih – poput britve oštrih pandži koje,...
Mikroorganizmi su oblik života koji je obično previše sitan da bi ga ljudsko oko moglo vidjeti. Najpoznatiji mikroorganizmi su praživotinje, bakterije i virusi. Neki mikroorganizmi su štetni, ali mnogi su i korisni. Bez mikroorganizama život kakav poznajemo ne bi mogao postojati.
Oči stvaraju osjetilo vida. One primaju zrake svjetlosti, sabiru ih i tako stvaraju sliku, pa tu sliku zatim pretvaraju u struju milijardi živčanih impulsa koji putuju u mozak. Te impulse zatim interpretiraju različiti dijelovi mozga, ali se oni napokon opet udružuju i stvaraju detaljnu, trodimenzionalnu sliku u boji – ono...
Liječenje ljekovitim biljkama u mnogim se društvima primjenjuje odavno. U liječenju travari uglavnom koriste cijelu biljku jer smatraju da najveće uspjehe postižu zajedničkim djelovanjem svih njezinih sastojaka. Mnogi lijekovi suvremene medicine dobivaju se iz biljaka koje koriste travari.
Ugledamo li tijekom dana krijesnicu, vjerojatno nam neće privući pozornost. No kada padne mrak, pogotovo tijekom mjeseca svibnja i lipnja, taj danju neugledan kukac pretvara se u pravu živu zvjezdicu! Nad poljima i livadama, u vrtu i kraj ceste svjetlucaju svojim žućkasto-zelenkastim svjetlom mnogobrojne krijesnice u svom valovitom...
Grčki fizičar i jedan od najvećih matematičara Starog vijeka - Arhimed rođen je u Sirakuzi oko 287. prije Krista. Njegov je otac bio astronom i matematičar koji je svog sina naučio svemu što je i sam znao. Arhimed je brzo usvojio očeva znanja koja su za njega bila tek početak naukovanja. Njegov duh tražio je još...
Svijet obiluje zanimljivim biljkama, a neke od njih vjerojatno rastu i u vašoj blizini. Kada jednom otkrijete mali dio njihova očaravajućeg života, nećete moći odoljeti daljnjem istraživanju. Mnoge vrtne biljke slične su građe: sastoje se od korijena, stabljike i listova. Neke rastu iz izdanaka ili gomolja, a neke iz...
Sunce je najbliža zvijezda Zemlji i nalazi se u centru sunčevog sustava. Ono izgleda poput goleme lopte usijanog plina koji u svemir izlijeva energiju u obliku svjetla i topline potrebne svim živim bićima na Zemlji. Sazdano je uglavnom od vodika (oko 73 posto) i helija (25 posto), no u njemu nalazimo i tragove oko 60 drugih...
Čimpanze su jedna od rijetkih vrsta životinja koje izrađuju i koriste oruđe. Tu vještinu, među ostalim, mogu zahvaliti i jasno odvojenim palčevima na prednjim i stražnjim udovima Njihovo tijelo je prilično krupno, noge snažne i zdepaste, a duge ruke im sežu do ispod koljena.
U katoličkom svijetu, ali i općenito u tzv. zapadnoj kulturi 6. prosinca slavi se Sveti Nikola. Djeca ga najčešće povezuju s darovima koje dobra djeca pronalaze u svojim čizmicama, a poznaju i Krampusa koji donosi šibe za zločestu djecu. No, tko je zapravo bio Sveti Nikola i od kuda dolazi legenda o darivanju djece?
Riječ akvarij nastala je iz latinske riječi "aqua", što znači "voda", kojoj je dodana riječ "-rium", što znači "mjesto" ili "objekt", "zgrada". Kultura držanja riba seže u davnu prošlost, a započinje, najvjerojatnije, poslije velikih poplava dok se...
Prema jednoj od brojnih definicija, biljke su organizmi vrlo složene građe, sastavljeni od brojnih stanica - temeljnih jedinica svakog živog bića. Zajedno sa životinjama biljke čine živi dio prirode ili biosferu. Biljaka ima više od 300,000 vrsta, uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati. Organizam biljke...
Animirani filmovi stvaraju iluziju kretanja nizanjem sličica od kojih je svaka malo drugačija. Te se sličice u pravilu izmjenjuju brzinom od 24 kadra u sekundi. Snima se kvadrat po kvadrat, odnosno crtež po crtež, a svaki crtež predstavlja pomno proračunatu fazu budućeg cjelovitog pokreta.
S obzirom da su od industrijske revolucije, koja je započela u 19. stoljeću, ljudi postali toliko zaokupljeni poboljšanjem svojih životnih uvjeta da često bezočno pustoše prirodne izvore ne mareći za posljedice, slobodno možemo reći da je danas naš planet Zemlja u velikoj opasnosti da postane sasvim zagađen.
Hobotnica je jedno od najosebujnijih i najbolje prilagođenih morskih stvorenja koje živi na morskom dnu, u plitkim priobalnim vodama i može ga se naći u svim dijelovima svijeta. Iako izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani sustav, zbog čega je hobotnica...
Psi su vjerojatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno služe sve do danas. Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat je toga životinja različitih oblika, veličina i sposobnosti. Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku koja je živjela prije nekoliko milijuna godina.
Bubanj je najstariji glazbeni instrument kod kojeg zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože. Prvi je bubanj nesumnjivo bio ljudsko tijelo po kojemu se u ritmu udaralo dlanom. Iza toga su vjerojatno uslijedili štapovi, odnosno batići kojima se udaralo o zemlju, a zatim u šuplje drvene posude s...
Prije pojave pisma ljudi su informacije pohranjivali u glavi. Pisanje je bilo izumljeno prvenstveno radi očuvanja informacija, kako bi se mogle prenijeti na druge ljude i tek je kasnije ono postalo sredstvom osobnog izražavanja.
Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i plijesni. Gljive (lat. Fungi ) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Hrane se živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje, a postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (steljka) koje nosi spore.
Građevine nastaju ostvarenjem građevinskih tehnika. One obično zauzimaju fiksno mjesto na zemlji pa na taj način nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji. Ljudi su izgradili mnoštvo građevinskih objekata u koje spadaju i zgrade čije veće ili manje skupine tvore sela, naselja i gradove.
Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put...
Vulkan je mjesto u Zemljinoj kori kroz koju u obliku lave prodire magma (vrelo, rastaljeno stijenje). Na nekim mjestima lava polagano probija iz tla dok se na drugima izlijeva u divljim erupcijama. Sam naziv "vulkan" potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana.
Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha stvaranje zvukova bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija zvuk se...
Danas su zbog promjena koje čovjek unosi u prirodni okoliš, diljem svijeta mnoge biljne i životinjske vrste izložene opasnosti od izumiranja. Stručnjaci procjenjuju da danas godišnje izumre i do 30.000 tih ugroženih vrsta – među kojima i mnoge još nam sasvim nepoznate.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
Kazalište je nastalo u staroj Grčkoj, iz rituala koji su se održavali u čast boga Dioniza. Slavili su ga pjevanim i recitiranim ditirambima i plesom i u tim svečanostima nalazimo početke tragedije i komedije. Prve su se drame razvile iz vjerskih rituala u kojima je kor (skup izvođača) recitirao priče o grčkim bogovima i...
Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu - karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive - kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina...
Glazba ili muzika je umjetnost proizvodnje i slaganja zvukova u smislenu cjelinu. Ljudi glazbu slušaju i stvaraju je sebi za zabavu, da obilježe neki događaj ili izraze misli i osjećaje. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i...
Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Sve je građeno od atoma. Oni su vrlo sitne čestice vidljive samo najmoćnijim mikroskopima. Grčki filozof Leukip (rođen oko 490. godine prije Krista) prvi je došao na zamisao o atomima. Njegove su ideje bile točne, ali ih je prihvatilo vrlo malo ljudi. Atomi su otkriveni tek prije dvjestotinjak godina.
Slikarstvo je umjetnost koja nanosi boje na različite površine. Ono bilježi događaje, reproducira izgled čovjeka, mjesta ili predmeta, a osim toga priča priče, urešava zidove i ilustrira tekstove. Slikarstvo izražava misli i osjećaje ili jednostavno stvara ljepotu.
Svijet u kojemu živimo treći je planet od Sunca. Njegov obilazak oko središnje zvijezde traje godinu dana, a okret oko vlastite osi jedan dan. Boja je Zemlje, gledane iz svemira, uglavnom modra, zato što je to boja njezinih mora i oceana koji prekrivaju više od 70 posto njezine površine. Planet Zemlja je...
Leptire nalazimo u gotovo svim dijelovima svijeta, izuzev Sjevernog i Južnog pola, a tijekom ljeta može ih se pronaći čak i na Arktiku. Leptiri su češći u tropskim krajevima nego u Sjevernoj Americi i Europi gdje nastanjuju najraznolikija staništa. Neki žive visoko u planinama, drugi na oceanskim otocima, a neki dio...
Mjesec je poslije Sunca najsvjetlija pojava na nebeskom svodu, a ujedno nam je i najbliže nebesko tijelo - od Zemlje udaljeno 384.000 kilometara. To, dakako, ne znači da je uvijek na istoj udaljenosti. Kao što Zemlja i drugi planeti Sunčeva sustava obilaze oko Sunca, tako Mjesec obilazi oko Zemlje. Njegova putanja ima oblik...
Iako su po svom postanku kopnene životinje, dupini se diče elegancijom i snagom riba, a stekli su i čitav niz prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i proganjanje plijena u vodi. Dupini su čuda evolucije. Tijelo dupina izgrađeno je na istim principima kao i tijelo ostalih sisavaca, pa i ljudi. Ipak ih je, nakon 50...
Ako pažljivo promatramo životinje, primijetit ćemo da neke od njih tijekom zime nekamo iščeznu. Neke ptice sele u južne krajeve, ali nestaju i mnogi sisavci kao npr. šišmiši. Oni ne sele nego spavaju zimski san odnosno hiberniraju. Zimski san je stanje smanjene metaboličke aktivnosti, slično vrlo dubokom...
Više od stotinu vrsta sova nastanjuje skoro sve dijelove svijeta i gotovo svaka od njih se odlikuje lako prepoznatljivim izgledom. Znanstvenici danas vjeruju kako je prva ptica nalik sovi živjela u kasnom mezozoiku, prije 248 do 65 milijuna godina. Međutim, sove su svoj izgled sličan današnjem dobile tek u razdoblju...
Učitelji plesa koji su izdašno zabavljali renesansne vladare nisu ni slutili da zapravo začinju umjetničku vrstu u kojoj će u idućim stoljećima diljem svijeta uživati milijuni ljudi. Balet je nastao u Italiji u 15. stoljeću kad su plemići počeli upošljavati profesionalne učitelje plesa da uprizore skupe hvalospjeve...
Mikroorganizmi se golim okom ne vide, no njima je ispunjen svijet. Iako vidljivi samo mikroskopom, bakterije, virusi, gljivice i sićušna jednostanična stvorenja - odigrali su ključnu ulogu u povijesti života na Zemlji. Bakterije su bile prvi oblik života koji se pojavio na našem planetu, a dogodilo se to prije 3,5 do...
Iako se nama Zemlja čini velikom, ona je zapravo sićušna u usporedbi s četiri divovska planeta što leže u vanjskom dijelu Sunčeva sustava. Ti su planeti - gledano od Sunca - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Jupiter je pravi div i promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog. On je dvaput masivniji od svih ostalih planeta...
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove...
Lonac u kojem nešto vri na štednjaku ugodna je pojava u svakoj kuhinji, osobito ako para koja diže poklopac širi ugodan miris. Ali, što u stvari diže taj poklopac? Prije više od 300 godina o tome je razmišljao engleski aristokrat pod imenom Edvard markiz od Worcestera i to za vrijeme dok je...
Dijamant je mineral sastavljen od čistog ugljika i najtvrđi materijal u prirodi, a što ga zajedno s visokom disperzijom svjetlosti čini vrlo pogodnim za izradu nakita. Dijamanti se mogu naći u unutrašnjosti zemlje na raznim dubinama gdje se kopaju poput svake druge rude.
Iako zvuči pomalo nevjerojatno, nedavna istraživanja pokazuju da su ljudi za žvakanjem guma i smola ludi već tisućama godina. Naime, nedavno je otkriveno da su i ljudi mlađeg kamenog doba poznavali gume za žvakanje, odnosno da su žvakali brezinu smolu i to prije više od 5000 godina. Teško da bismo to žvakanje mogli...
Veliki talijanski umjetnik Leonardo da Vinci bio je jedan od najvećih genija koji je ikad živio. Ono što je za njega najznačajnije jest njegova mnogostruka nadarenost. Većina genija se ističe samo na jednom području, na primjer u komponiranju glazbe ili u istraživanju tajna prirode. Leonardo da Vinci bio je slikar, kipar,...
Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Rođen je 1756. godine u Salzburgu gdje mu je otac službovao kao glazbenik na dvoru kneza-nadbiskupa. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne...
U prošlosti su ljudi životinje koristili isključivo u lovu ili kao hranu. S razvojem civilizacije, počeli su ih uvoditi u vlastite domove, uglavnom zato da im prave društvo. Kućni ljubimac je životinja koja živi zajedno s nama u našem domu. Upravo ovo, „u domu“, važan je dio definicije: neke druge...
Prema legendi koja je do danas sačuvana zahvaljujući spisima rimskog pisca Plinija Mlađeg, staklo je prvi puta otkriveno prilikom putovanja feničkih trgovaca. Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku. Zapalili su...
Iznenađujuće je koliko toga možete saznati osjetom dodira. Kada dodirom osjećate oblik i sastav predmeta, pružate mozgu više informacija nego što ih dobivate vidom, sluhom, njuhom ili okusom. Od pet osjeta ljudskog tijela, dodir je najvjerojatnije najteže razumjeti i opisati. On je, ustvari, složeni skup više...
Pripitomljeni konj je jedan od čovjekovih najbližih i najvrjednijih pomagača. Konj je kopitar, biljojedni sisavac latinskog naziva Equus caballus koji pripada porodici konja. Cijela ta porodica obuhvaća konje u užem smislu, magarce i zebre.
Ferdinand Magellan je bio portugalski pomorac i istraživač. Bio je prvi Europljanin koji je preplovio Tihi ocean, a njegova je ekspedicija danas poznata po tome što je bila prva koja je oplovila svijet.
Današnji se oblik sportskog penjanja razvio iz alpinizma, koji se pak razvio iz planinarstva. Ljudi su se počeli penjati po stijenama kada im je drveće postalo prenisko i u početku nije bilo važno kako su se penjali. Možda to ima neke korijene u činjenici da su im za petama mogli biti kakav sabljasti tigar ili slična zvijer....
Britanski mikrobiolog Alexander Fleming (1881-1955) potječe iz siromašne škotske farmerske obitelji. Radeći u londonskoj bolnici St. Mary's Hospital, Fleming je proučavao klice koje su bili uzročnici mnogih bolesti. Prije nego što je jednom otišao na praznike, u nekoliko zdjelica je na...
Prvu odjeću čovjek je izrađivao od kože životinja koje je ubijao za hranu. Čovjek je dugo hodao gologlav jer je imao gustu i dugu kosu pa nije bilo velike potrebe za zaštitu glave od raznih vremenskih nepogoda. Prva kapa najvjerojatnije je bila posve jednostavna zaštita od sunca. Tu je zaštitu u početku...
Povod nekim pomorskim putovanjima i istraživačkim pohodima bile su priče o zemljama gdje se čisto zlato moglo naći poput kamenčića u pijesku. Neke velike države organizirale su pomorska putovanja iz strateških razloga, jer su tražile baze za...
Vasco da Gama je bio portugalski istraživač i prvi Europljanin koji je plovio od Europe do Indije oko Afrike. Taj je pomorski pravac omogućio daljnja istraživanja i trgovinu koja je Lisabon učinila centrom europske trgovine mirodijama. Vasco da Gama se rodio oko 1469. godine u Sinesu u Portugalu.
Brod „Terra Nova“ (Nova Zemlja) bio je kitolovac, ali kad se posljednjih tjedana 1910. godine probijao na jug olujnim oceanom bio je krcat zalihama hrane i opremom za članove britanske antarktičke ekspedicije. Na brodu se nalazila ekipa učenjaka koji su bili na putu u nepoznate ledene predjele na jugu Zemljine kugle, u...
Ljudi su još u prapovijesno doba odlazili u špilje i koristili ih kao skrovišta. Danas će se samo rijetki odvažiti na takvu avanturu. Za speleologiju se kaže da je znanstvena i sportska djelatnost. Znanstvena jer se bavi...
U cijeloj povijesti književnosti nitko nije stvorio tako velik broj djela trajne vrijednosti ni postao tako slavan kao William Shakespeare. Njegove su drame prevođene na mnoge jezike i izvođene na pozornicama cijelog svijeta. Postoje mnoge proturječne priče o Shakespeareu, a većina se temelji na legendama. Gradić...
Dubrovnik je grad matematičara, što je i razumljivo jer su sve trgovačke svjetske sile uvelike bile sklone razvoju matematike. I prije Marina Getaldića Dubrovnik je dao poznate matematičare ali ih je on sve uvelike nadmašio. Rodio se 1568. godine u staroj obitelji koja se u dubrovačkim spisima spominje još od...
Ovo je priča o Howardu Carteru i njegovim istraživanjima koja su dovela do otkrića grobnice egipatskog kralja Tutankhamona. Taj je egipatski faraon umro mlad prije nešto više od tri tisuće godina i bio je pokopan u Dolini kraljeva u blizini rijeke Nil. Howard Carter se rodio 1874. godine i odrastao u Londonu. Već je...
Najčešće se vjeruje da su mamuti bili gorostasni dlakavi slonovi što su lutali pustim ledenim ravnicama Sibira. Prvi mamuti u najstarijim epohama ledenog doba bili su doista golema bića, visoki gotovo pet metara. Ali, mamuti koje smo upoznali preko slika pronađenim u spiljama mnogo su manji. To su životinje koje je...
Zamislite da letite putničkim zrakoplovom i da vas zatekne žestoka oluja s grmljavinom. Zrakoplov se trese po uznemirenu zraku. Razgranata munja propara tamno nebo. Čuje se jak prasak gromova. Iznenada zapazite da je munja udarila u jedno krilo zrakoplova… Zaista strašan doživljaj ali bez brige - nemate od čega...
Kristofor Kolumbo bio je navigator i istraživač. 1492. godine zaplovio je na zapad preko Atlantskog oceana u nadi da će otkriti nove putove prema Aziji, ali je doplovio na karipski otok. Time je postao jedan od prvih Europljana koji su stigli na američki kontinent.
Čini se da su ljudi vrlo rano uočili udobnost putovanja vodom nego kopnom. Isprva su promatrali predmete koji su plutali na vodi, npr. balvane što plove niz rijeku. Prvi koraci u razvoju čamaca vezani su uz snopove šuplje trske, kanue izdubljene u drvetu i čamce od šiblja presvučenog kožom.
Nitko ne zna sigurno tko je prvi došao na zamisao da se biljka čaj upotrijebi za kuhanje napitka. Prema jednoj kineskoj legendi, otkrio ga je kineski car – vješt gospodar i veliki učenjak - Shen Nung koji je živio prije pet tisuća godina. Taj je car bio vrlo oprezan pa zbog straha od pojave bolesti zahtijevao da...
.jpg)
Jeste li znali da je u originalnoj, kineskoj verziji bajke Pepeljugina cipela bila od – krzna? Nekada su naime krznene cipele bile nešto sasvim uobičajeno. Tako su prve čizme što ih je čovjek nosio bile vjerojatno načinjene od sirove životinjske kože s dlakavom stranom okrenutom prema unutra, da bi se njima...
Već je u davna vremena čovjeku mjerenje postalo neophodno. U vrijeme prvih razmjena robe i na početku razvoja poljoprivrede, javila se potreba za mjerenjem i razvojem jedinica kojima se može izmjeriti duljina, površina, volumen, kutovi i vrijeme. Upravo je vrijeme ono prvo što su ljudi mjerili. Naime, čim su se počeli...
Danas možemo samo pretpostavljati kako su ljudi nekad u davna vremena brojili i kako su nazivali brojeve prije nego što su naučili pisati. U prethistoriji se čovjek u brojanju vjerojatno oslanajao na svoje zapažanje, a neka papuanska plememena još se i danas kod brojenja služe prstima na rukama i na nogama. Takav...
James Cook je bio britanski moreplovac, kartograf i jedan od najvećih svjetskih istraživača. Ostvario je tri važna putovanja u Tihom oceanu i dva puta oplovio svijet.
Porijeklo kišobrana još uvijek nije dovoljno istraženo. Jedan dio znanstvenika tvrdi da je nastao korištenjem velikih listova kojima se pokrivala glava za vrijeme kiše ili jakog sunca, a drugi pak tvrde da je nastao pojavom šatora. Kako pokazuju arheološki nalazi, kišobran je u Kini...
Galileo Galilei bio je jedan od prvih modernih znanstvenika koji je uz pomoć svojega teleskopa ostvario uzbudljiva otkrića vezana uz zvijezde i planete. Također je otkrio način kretanja predmeta dok padaju na Zemlju. Bio je važan zbog načina na koji je radio. Pažljivo je promatrao svijet oko sebe i pisao zabilješke,...
Prvi i najsavršeniji sat što ga je čovjek ikad poznavao jest Sunce. Danju kada je vedro, Sunce obasjava predmete na Zemlji i baca sjenu koja se pravilno pokreće usporedno s kruženjem Zemlje oko njene osi. Još u staro doba ljudi su pomišljali na izradu sunčanih satova. Tako bi u zid zabili prut i zatim...
Teleskop je naprava kojom opažamo nebeske objekte slabijeg sjaja ili sitnijih detalja nego što to možemo golim okom. Nema potrebe objašnjavati kako se dogodilo da je teleskop uopće bio izmišljen (ionako je sastavljen od samo dvije leće što se drže na jednom pravcu) već je zanimljivo objasniti...
Iako se još rimski car Neron za vrućih ljetnih dana sladio mješavinom leda i voćnih sokova, prvi pravi recept za sladoled u Europu je stigao iz Kine negdje oko 1295. godine. Vjeruje se da ga je sa svojih putovanja donio Marko Polo, svjetski trgovac i putopisac. Boraveći u Kini, Polo je na ulicama Pekinga upoznao...
Umjetno svjetlo počelo se upotrebljavati još prije paleolitskih vremena. Tada je otkriveno da fitilj od vlakana, namočen u ulje ili mast, trajno gori. Svjetiljke iz kamenog doba trokutastog oblika s udubljenjem nalik na tanjurić (stijenj je ležao u udubljenju i malo virio iz njega) očiti su prethodnici svijeća, no ne zna se...
Znate li čemu služi mješavina pepela volovskih kopita, mirte, spaljenih ljuski i jaja i vulkanskog kamenja? Ukoliko pomiješate navedene sastojke i pretvorite ih u prah, dobit ćete pastu za zube koju su prije 4000 godina koristili stari Egipćani. S obzirom da u to vrijeme nisu postojale četkice za pranje zuba,...
Pračovjek nije znao uzgajati biljke. On je lutao stepama i beskrajnim šumama loveći životinje za hranu, dok su žene iskapale jestivo korijenje te skupljale sjemenke i bobice. Neke su sjemenke slučajno pale na tlo i iz njih su izašle nove biljke. Na taj je način pračovjek najvjerojatnije naučio kako treba sijati...
