preskoči na sadržaj

Uh, taj pubertet

Pubertet je razdoblje značajnih hormonalnih promjena koje dovode do spolnog, fizičkog i psihičkog sazrijevanja. Jednostavnije rečeno, to je dio odrastanja kada se tijelo djeteta pretvara u tijelo odrasle osobe, sposobne za reprodukciju. Promjena je zaista mnogo, i ponekad se čini da je tijelo potpuno izvan kontrole. Učestale su promjene raspoloženja. Bude se romantični osjećaji, sve je veće zanimanje za suprotni spol, a tu je naravno i želja za osamljivanjem.


Stavovi o sebi, svojoj obitelji, prijateljima, cijelom svijetu, čine se nekako drugačiji. No, sve je to normalno i potpuno prirodno. Točan početak ovih promjena u svakoga može biti drugačiji, ali sigurno je da djevojčice ulaze u pubertet ranije nego dječaci. To je otprilike u dobi od osam do trinaest godina. Kod dječaka promjene nastupaju približno godinu dana kasnije.

Početak puberteta

Ove vrlo široke fiziološke varijacije koje se odnose na početak puberteta posljedica su različitih utjecaja. Ustanovljeno je da kod djece rođene bliže ekvatoru i one koja žive u urbanim područjima pubertet počinje ranije nego kod djece koja žive u sjevernim i ruralnim područjima. Pubertet počinje nešto ranije i kod djece umjereno povećane tjelesne težine. Također je dokazano da postoji kritičan postotak masnog tkiva (23,5%) koji je potreban da bi došlo do prve menstruacije, pa izrazito mršave djevojčice i one koje se bave intenzivnom tjelesnom aktivnošću dobiju prvu menstruaciju kasnije od gojaznijih. No, postoje varijacije i među djevojčicama koje žive u približno jednakim uvjetima. Te se razlike pripisuju nasljednim čimbenicima.

Glasnici koji najavljuju tijelu da pubertet počinje i koji su izravno odgovorni za sve promjene tijekom puberteta jesu hormoni. Njih izlučuju žlijezde na tri razine, a njihova su djelovanja u međusobnoj vezi. To su hipotalamus, hipofiza i spolne žlijezde (jajnici u djevojčica i testisi u dječaka). Hipotalamus je dio mozga koji izlučuje tzv. oslobađajuće hormone, znanstvenog naziva LHRH (hormone gonadotropine).

To su FSH (folikulostimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon), pod čijim utjecajem jajnici i testisi izlučuju spolne hormone: jajnici estrogen i progesteron , a testisi testosteron. Upravo spolni hormoni, vežući se za određene receptore u tkivima, diktiraju sve tjelesne promjene kroz koje organizam prolazi tijekom puberteta. Dakle, u određenom trenutku hormoni počinju organizmu slati poruke da je došlo vrijeme puberteta, i tijelo ulazi u proces promjena. Dugo se nije znalo što je ustvari poticaj za početak puberteta. Isprva se mislilo da u to doba spolne žlijezde jednostavno „dozriju“, a nakon što su otkriveni gonadotropini smatralo se da se zapravo radi o „dozrijevanju“ hipofize.

Promjene kod djevojaka

Prvi znak ulaska u pubertet kod djevojaka je povećanje grudi (oko desete godine). Rast dojki (odlaganjem masti) i sazrijevanje prsnih bradavica potiče estrogen, dok je progesteron više odgovoran za funkciju dojke kao organa koji izlučuje mlijeko. Djevojke mogu ispod svake bradavice napipati po jedan mali čvorić, koji se međusobno znaju razlikovati u veličini i ponekad su osjetljivi na dodir. Potom dolazi do pojave pubične dlakavosti i rasta dlaka pod pazuhom. Pubična i pazušna dlakavost može se javiti i prije povećanja grudi ili istodobno s njim, a rezultat su lučenja muških spolnih hormona iz nadbubrežne žlijezde. Naime, kora nadbubrežne žlijezde i djelomično jajnici izlučuju male količine muških spolnih hormona, dovoljne za razvoj tipične raspodjele dlakavosti, a da ipak ne izazovu stvaranje muških karakteristika na ženskom tijelu. Oni uzrokuju i pojačan rad žlijezda lojnica i znojnica.

Estrogen uzrokuje i znatno odlaganje masti u području stražnjice i butina, pa se bokovi zaoble i tijelo dobiva ženstvenije konture. Koža postaje mekana i glatka, a prokrvljenost je pojačana, što je razlog da ozlijeđena površina kože u žene snažnije krvari nego u muškarca. Pojava neugodnih mirisa i nastanak akni posljedica su pojačanog rada žlijezda znojnica i lojnica. Mirisne žlijezde, na primjer, počinju izlučivati tek u vrijeme puberteta. Njihov sekret primarno je bez mirisa, a miris karakterističan za svaku osobu nastaje kao posljedica razgradnje sekreta pod utjecajem bakterija koje žive na koži.

U žena su bolje razvijene nego u muškarca, a u početku menstrualnog ciklusa funkcija im je pojačana. Najviše ih ima pod pazusima, areoli dojke, na vjeđama, u nosu, uhu, te na spolovilu. Kako bi se spriječilo eventualno širenje neugodnih mirisa, izrazito je važno provođenje osobne higijene.

Unutrašnji spolni organi – maternica, rodnica i jajovodi – povećavaju se, a njihova sluznica se mijenja. Maternica je organ kruškolikog oblika (s vrhom prema dolje). Funkcija joj je da hrani i štiti plod nakon što dođe do začeća. Na gornjem je kraju preko jajovoda spojena s jajnicima, a prema dolje se nastavlja u rodnicu, koja je poput cijevi i završava otvorom na vanjskom spolovilu, uokvirenom malim i velikim usnama. U predvorju rodnice može se nalaziti djevičanski zalistak ili himen. Pri prvom seksualnom odnosu himen puca (defloracija) i više ne zaraste. Defloracija može biti bolna u manjoj ili većoj mjeri i pri tome djevojka često blago krvari.

Menstruacija

Prva menstruacija ili mjesečnica razmjeno je kasan događaj u pubertetu i uglavnom nastupa kad je već prošao najveći zamah rasta u visinu. Srednja dob nastupa prve menstruacije je oko trinaest godina. Prvoj menstruaciji obično prethodi bjelkast ili žućkast iscjedak iz rodnice koji predstavlja čišćenje organizma od odumrlih stanica. Djevojke se osjećaju napeto i razdražljivo, a u početku krvarenja mogu osjetiti nelagodu ili bol u trbuhu.

Menstruacija je periodično krvarenje kojim se svaki mjesec odljušti i izbaci površinski sloj sluznice maternice. Menstruacijski je ciklus razmak od jedne do druge menstruacije odnosno broji se od prvog dana menstruacije do zadnjeg dana prije sljedeće menstruacije. U početku ne mora biti redovit ali kad se ustali ciklički se ponavlja u ritmu od otprilike dvadeset osam dana. Međutim, i tu postoje varijacije pa se tolerira trajanje od dvadeset jednog dana do čak trideset pet. Krvarenje traje tri do sedam dana.

Važno je voditi kalendar i zapisivati prvi dan menstruacije da bi se imao uvid u redovitost ciklusa. Menstruacijskim se ciklusom maternica svaki mjesec priprema za trudnoću, a sve se odvija pod kontrolom estrogena i progesterona. Nakon što krvarenje prođe, estrogeni potiču zadebljanje sluznice maternice kako bi bila spremna za prihvat oplođen jajašca.

Svaki mjesec jedna jajna stanica biva izbačena iz jajnika, te jajovodom dospijeva u maternicu. Ovaj se proces naziva ovulacija. Traje jedan do tri dana, a uvijek se zbiva oko četrnaest dana prije sljedeće menstruacije, dakle negdje posred ciklusa. Jedino tada jajna stanica može biti oplođena tj. spojiti se s muškom spolnom stanicom (spermijem). Ako do toga dođe, oplođeno jajašce ugnijezdi se u sluznicu maternice, gdje se hrani i razvija do poroda. Ako do oplodnje ne dođe, ciklus se dalje nastavlja s periodičkim krvarenjem.

Povećanje visine

Zanimljivo je da djevojčice najveći dio konačne visine dostignu već do prve menstruacije, dakle negdje do trinaeste godine. Nakon toga narastu svega još nekoliko centimetara. Za razliku od njih dječaci počinju rasti kasnije, a najbrže rastu oko četrnaeste godine.

U narednih par godina mogu izrasti još i do trideset centimetara. Činjenica je da i estrogen i testosteron na sličan način pojačavaju izgradnju kostiju odlaganjem kalcija i fosfora u njih, a isto tako i rast u visinu. Razlika je u tome što pod utjecajem estrogena rast završava ranije, jer ranije dolazi do sraštanja završnih dijelova kosti, što onemogućava dalji rast u visinu. Također, u kontroli rasta u pubertetu sudjeluje i hormon rasta koji izlučuje hipofiza.

Estrogen i testosteron pojačavaju sintezu bjelančevina, što je neophodno za rast i razvoj pojedinih organa i cijelog organizma. Međutim, estrogen djeluje više ciljano na određene organe, kao što su maternica, dojke, kosti, masno tkivo, dok testosteron ima općenitiji učinak posvuda u tijelu.

Kod mladića je razvijenija mišićna masa, a kod djevojaka se više u potkožnom tkivu odlažu masti. Rezultat toga je mnogo niža specifična težina ženskog tijela nego muškog koje sadrži više bjelančevina, a manje masti. Povećanje intenziteta metabolizma, koje je pod kontrolom estrogena, također je manje i iznosi svega jednu trećinu onoga koji kontrolira testosteron.

Mladići

Pubertet u mladića počinje oko dvanaeste godine i prvi mu je znak povećanje testisa. Testisi su muške spolne žlijezde koje stvaraju spermije (muške spolne stanice) i izlučuju testosteron. Smješteni su u skrotumu (mošnjama) i obično je lijevi testis malo veći i smješten je niže od desnog. Tek u pubertetu testisi počinju stvarati spermije i to se nastavlja cijeli život. Osim testisa, povećava se i penis čija sposobnost erekcije postaje sve sličnija onoj u odraslog muškarca. Moguće su u početku noćne polucije, tzv. „mokri snovi“. Naime, u toku noći, u snu se određena količina sperme izlije iz penisa, što nije ništa zabrinjavajuće niti nenormalno.

Rast spolovila prati pojava pubične dlakavosti dlaka pod pazusima, na grudima i nogama, te rjeđe po drugim dijelovima tijela, npr. po leđima. Na licu isprva raste manja količina dlaka, i to samo iznad gornje usne i na bradi. Postepeno brada i brkovi poprimaju izgled kao u odraslog muškarca.

Koža cijelog tijela postaje deblja i potkožno tkivo očvršćuje. Pojačan je rad žlijezda lojnica i znojnica, pa treba voditi veću brigu o osobnoj higijeni. Kao i kod djevojaka, moguć je nastanak akni. Grkljan se povećava, što se na vratu uočava poput kvržice nazvane Adamova jabučica. Glasnice zadebljaju, zbog čega dolazi do produbljivanja glasa. Kod nekih mladića mutiranje se dogodi gotovo preko noći, dok kod drugih postoji period prilagođavanja kada glas može određeno vrijeme biti pomalo „raštiman“, pa čak i nešto viši dok se ne uravnoteži. Mišićna masa cijelog tijela se povećava, a ponekad i udvostruči. Ramena postaju šira, stopala se izdužuju.

Pubertet i emocije

Promjena razine hormona utječe i na psihički razvoj. Nije slučajnost da se lučenje oslobađajućih hormona odvija baš u hipotalamusu, jer upravo je to dio mozga koji nadzire čovjekovo emocionalno ponašanje i nagone.

Emotivno, pubertet je vrlo buran period života za oba spola. Prema nekim autorima to je vrijeme kada treba uspostaviti kontrolu svjesnog nad nagonskim, onoga što se smije nad onim što se želi. Mlada osoba preplavljena novim, nepoznatim osjećajima gubi sigurnost, a konstantna borba s vlastitim strahovima može izroditi i prve komplekse.

Učestale su nagle promjene raspoloženja, ponašanje varira od još uvijek djetinjastog do ponašanja odrasle osobe. Seksualna zrelost poticaj je mladoj osobi da se oslobodi veza s roditeljima kakve su one bile u djetinjstvu, te da oformi nove i zrelije osobe. Želja za samostalnošću i temperamentnije ponašanje često su uzrok konfliktnim situacijama. Ovo je i vrijeme protesta protiv roditelja, nastavnika, gotovo svakoga tko predstavlja neki autoritet.

Završetak puberteta

Teško je točno odrediti godinu u kojoj pubertet završava, jer ne samo da su velike varijacije između spolova nego i među pojedincima. Naravno, postoje neke granice trajanja, koje doduše imaju poprilično širok raspon. Računa se da pubertet kod djevojaka prosječno traje četiri godine (s rasponom od 1,5 do 8 godina), a kod mladića tri (s rasponom od 2 do 5 godina). Iako početak i trajanje puberteta prilično variraju, redoslijed kojim se promjene pri spolnom razvoju odvijaju uvijek je isti. Tako postoje mjerila spolne zrelosti (Marshallova i Tannerova) koja koreliraju sa starosnom dobi.

Radi se o tablicama koje u pet stadija prate razvoj izgleda i veličine dojki i pubične dlakavosti kod djevojaka, te razvoj izgleda i veličine genitalija i pubične dlakavosti kod mladića. Svaki stadij odgovara određenoj fazi puberteta. U petom stadiju, kada se razvije pubična dlakavost, te kad dojke poprime izgled i veličinu kao u odrasle žene, odnosno genitalije kao u odraslog muškarca, pubertet je završen.

Svatko proživi pubertet na svoj način. Netko je pretjerano samouvjeren, netko zbunjen i nesiguran, a gotovo svi žele odrasti što prije, žele što više slobode i mogućnosti samostalnog odlučivanja.

Članak je izvorno objavljen u 55. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 11. 3. 2009. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Nacionalni CERT e-learning akademija e-tečajevi za primjenu u nastavi Moodle E-knjige i časopisi Prometna učilica Nacionalni portal za učenje na daljinu Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Prezentacija o hinduizmu

Donosimo prezentaciju učenice šestog razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica, Romine Ibrahimović, koja je napravila prezentaciju s nekim informacijama o hinduizmu. Prezentacija je dostupna ovdje . 

Nastavni materijali

Voda

Prigodna prezentacija uz obilježavanje Svjetskog dana vode.

Audio&video

1871. - rođen Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski inženjer i jedan od...

Izbor iz HRT programa

Nedjelja, 20. 4. 2014.
HTV 1 | HTV 2 | HTV 3 | HTV 4 | HR1 | HR3   

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr