preskoči na sadržaj

Tehnike pamćenja starih Grka

Tijekom obrazovanja susrećemo se s brojnim informacijama koje često nisu povezane ili su vam sasvim apstraktne, što otežava učenje. Mnemotehnike su mentalne strategije koje su koristili stari Grci a koje bi trebale olakšati učenje i omogućiti pamćenje velikog broja informacija.


Mnemotehnike odnosno specifične mentalne strategije za poboljšavanje pamćenja imaju svrhu olakšati usvajanje informacija koje bismo inače zaboravili. Nastale su još u staroj Grčkoj, a koristili su ih i rimski senatori kako bi impresionirali puk.

Princip na kojem funkcioniraju mnemotehnike je jednostavan. Ukoliko želimo zapamtiti novu informaciju dovedite je u vezu s nečim poznatim kako bi se probudila vaša predodžba. Cilj je asocijativnim putem nove podatke pohraniti u dugoročno pamćenje te ih zapamtiti na takav način da ih možete koristiti.

Kad čujemo ili pročitamo neku riječ ili misao mozak automatski stvara auditivnu, kinestetičku ili pak slikovnu predodžbu o tom pojmu. S obzirom na način na koji naš mozak stvara predodžbu i obrađuje podatke moguće je izabrati odgovarajuću mnemotehniku.

Generalno gledano razlikuju se ukupno tri kategorije mnemotehnika, a to su verbalne, slikovne i mješovite.  U nastavku pročitajte više o verbalnim mnemotehnikama.

Skraćivanje

Najjednostavniji oblik verbalne mnemotehnike je skraćivanje. Njime smanjujemo broj informacija koje trebamo zapamtiti tako da stvaramo lako pamtljive akronime kako bismo usvojili duže riječi ili njihovu kombinaciju.

Idealan primjer za ovaj oblik pamćenja je način na koji su učenici u bivšoj Jugoslaviji pamtili imena susjednih država. Učili su da je njihova država okružena BRIGAMA, odnosno da su im susjedi Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Albanija, Mađarska i Austrija.

Korištenje akronima stvorenog od početnih slova susjednih država uvelike olakšava pamćenje sedam susjednih država bivše Jugoslavije. Na ovaj način možemo pamtiti i druge stvari sve dok uspijevamo sažeti nepoznatu informaciju u nešto lako pamtljivo.

Elaborirano kodiranje

Elaborirano kodiranje koristimo tako što nepoznatim informacijama dodamo one poznate i zajedno s njima stvorimo lako pamtljivu cjelinu. Ovaj oblik verbalne mnemotehnike olakšava i pamćenje raznih formula iz prirodnih znanosti.

Ukoliko želimo zapamtiti npr. raspored boja u spektru, ova će nam tehnika poslužiti bolje od skraćivanja. Ljubičasta. modra, zelena, žuta, narančasta, crvena su boje koje moramo memorirati, a ako bismo pokušali stvoriti akronim ne bi nam mnogo pomogao, jer bismo dobili „LJMZŽNC“. No kada bismo to kodirali mogli bismo načiniti smislenu rečenicu. Ljepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli bila bi rečenica koja bi nas trebala asocirati na raspored boja u spektru.

Na sličan način se može zapamtiti i formula za brzinu. Ona inače glasi v= t*a, a mi je možemo formulirati ka Vidim Tamo Avion.

Rečenični mnemonici

Ova mnemotehnika funkcionira na način da od pojmova koje želimo upamtiti stvorimo smislenu priču. Za objašnjenje ovog principa zgodan je primjer iz kemije gdje je kod miješanja vode i kemikalije vrlo bitno što se ulijeva u što. Naime, vrlo je opasno lijevati Vodu U Kiselinu.

Iskoristimo li prva slova ove sintagme dobijemo riječ VUK. Vuk kao opasna životinja nas može asocirati na opasnost koju u sebi krije lijevanje vode u kiselinu.

Rima i ritam

Unošenje ritma i rime u proces učenja uvelike olakšava usvajanje znanja što se posebno dobro očituje kod nižih uzrasta. Profesori su to relativno često koristili kako bi osnovcima olakšali pamćenje nekih matematičkih postulata, pa nam je svima poznata poneka rima iz te domene.

'Kvadrat nad hipotenuzom, to znade svako dijete, jednak je zbroju kvadrata nad obje katete' i 'Ja znam, jer sam lumen, gustoća je masa kroz volumen' dobri su primjeri ove mnemotehnike.

Ipak, ritam i rima često nisu upotrebljivi ili vam pak mogu oduzeti mnogo vremena.

 

Članak je izvorno objavljen na portalu Srednja.hr.

| 29. 7. 2015. u 12:03 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr