preskoči na sadržaj

Povijest odjeće (drugi dio)

Autor: Ljerka Čulina
U drugom dijelu šetnje kroz povijest odjeće predstaviti ćemo Vam odjeću 16., 17. i 18. stoljeća. Do sredine 16. st. Europom dominira sjevernjačka moda, a od sredine 16. st. španjolska moda preuzima dominantnu ulogu. Svijetle boje i lepršave linije izašle su iz mode, a na modnu pozornicu dolaze stroga ekstravagancija i tamne boje španjolskog dvora.

Iako su boje odjeće bile tamne, bio je ovo jedan od najrazmetljivijih perioda u povijesti odjeće, a sama odjeća je bila izuzetno neugodna za nošenje. Tako su muškarci nosili podstavljene trbuhe da bi stvorili dojam velikog trbuha, a kratke napuhnute hlače koje su nosili bile su napunjene konjskom dlakom i vunom. Godine 1555. pojavio se i ovratnik, šireći se ponekad i 23 cm oko vrata.

Žene su nosile steznika s ugrađenim šipkama od kosti, tvrđe prsluke koji su držali tijelo čvrstim i uspravnim te krinoline – nizove obruča koji su se nosili ispod suknje. Krinoline su nastale u Španjolskoj sredinom 16. st., a sastojale su se od jednostavnih podsuknja koje su pridržavali obruči načinjeni od kitove kosti, žice li trske, koji su se širili prema dolje, a davali su silueti zvonoliki izgled. Pretpostavlja se da su se krinoline počele nositi kad je jedna kraljica zaključila da ima preuske bokove te ih je odlučila naglasiti haljinom.

Složenu odjeću 16. st. izrađivali su zanatlije radeći sami ili u malim grupama, a zanimljiv je i činjenica da je sva odjeća bila ručno izrađena.

Velika novost 17. st. je novi materijal, pamuk, koji u Europu stiže 30-ih ili 40-ih godina 17. stoljeća. Pamuk su u Europu najvjerojatnije donijeli portugalski trgovci. Lagan, svijetlih boja, odmah je postao popularan te opasni takmac skupoj svili.


Ukočena španjolska moda koja je prevladavala u 16. st. u 17. st. počela je popuštati pred prirodnijim izgledom.

Modno njihalo 17. st. kretalo se od krajnje puritanske strogosti u Engleskoj i Nizozemskoj do pretjerane raskoši francuskog dvora. U Engleskoj su puritanci 1600-ih i 1650-ih odbili raskošnu modu i okrenuli se strogosti protestantske i nekonformističkih crkava.

Njihovu tipičnu odjeću, šešir koji završava u obliku šećerne trske, jednostavni bijeli ovratnik i ogrtač s kapuljačom – nosili su i pripadnici srednje klase u Nizozemskoj. Protestantski doseljenici su taj stil sa sobom prenijeli u Ameriku, gdje je bio moderan cijelo sljedeće stoljeće.

U prvoj polovici 17. stoljeća svijet prepoznaje kravatu. U tridesetogodišnjem  ratu (1618. – 1648.) koji je bjesnio Europom sudjelovali su i mnogi hrvatski vojnici. Na brzim konjima Hrvati su razvili neobičan način ratovanja. O podvizima hrvatske konjice uskoro se pročulo cijelom Europom pa je sam francuski car poželio imati takve konjanike u svojim redovima. U Parizu je pod nazivom «La royal Croate» osnovana posebna elitna vojnička postrojba u kojoj su služili Hrvati. Hrvati su bili prepoznatljiva po rupcu koji su nosili oko vrata, sveznog na poseban način. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, plemići od čipke ili muselina ili neke druge fine tkanine. Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja. Tako su Hrvati osvojili Europu, a kasnije i svijet uresom koji su oni sami zvali podgutnica ili podgutnjak, a svijet ga je nazvao prema imenu njihova naroda - kravata














Početkom 1660-ih francuski dvor nametnuo je obilno kićenje vrpcama, kovrčama, volanima i perjem – muškarci su često bili ekstravagantniji u odijevanju od žena. Iako je francuska moda stagnirala od 1647. do 1678. godine, kad je luksuz bio zabranjen kraljevskim dekretom, na što se nitko nije obazirao, ulice su vrlo brzo ponovno bile pune novih krojeva i stilova.

Mnogi vidovi francuskog života bili su pod izuzetnim utjecajem francuskog kralja Louisa XIV  (1638 – 1715) pa tako i svijet mode, a budući da je Francuska pod Luisom XVI postala snažna sila francuski stil počeo je dominirati Europom.

Louis XIV je uveo nošenje vlasulja na dvoru, da bi prikrio svoju ćelavost, a uskoro su široke vlasulje počele simbolizirati autoritet i dignitet i nijedan civilizirani gospodin nije mogao biti viđen bez nje. Glave su se ili brijale ili šišale vrlo kratko. Običan puk nije nosio vlasulje jer su bile skupe i smetale pri radu, pučani su umjesto toga puštali svoju vlastitu kosu. Iako ženske frizure nisu dosezale raskoš muških vlasulja, 1960-ih su se pojavile „fontages“ – složene konstrukcije od muslina, čipke i vrpci koje su se slagale oko žičanog okvira. Ove visoke vitičaste tvorevine sezale su i do 20 cm iznad glave, postupno smanjujući svoju visinu da bi u 18. st pristajale s malim, okruglim kapicama. Važno je spomenuti da se u 17. st. muška se odjeća razvila u ono što danas nazivom  odijelom.

U 18. st. su aristokracija i bogato građanstvo ostalih europskih država vjerno modom pratili ono što se nosi u Parizu. Djevojke su trošile, a često i potrošile svoje miraze na krpice i modne dodatke. Odijela siromašnijih bila su od grubih tkanina, jednostavna kroja, čije se linije nisu mijenjale gotovo od renesanse. U modi se aristokracija i bogati građanski sloj sve više približavao.

  Osamnaesto stoljeće obilovali je različitim stilovima haljina za žene. Prvi je bio „manuta“, haljina koja se pričvršćivala u struku na leđima, a sprijeda se nosila otvorena da bi se vidjela donja suknja koja je bila u istoj ili kontrastnoj boji. Ponekad se podstavljala da bi bolje grijala ili da bi dobila na volumenu. Od nje se razvila elegantna „sac“ ili vrećasta haljina s naborima na leđima koji su slobodno padali s ramena. Daljnji razvoj te haljine rezultirao je „poloniase“ stilom, gdje se gornja haljina omatala u tri vijenca da bi se vidjela ukrašena donja haljina – ovaj stil bio je omiljen stil francuske kraljice Marije Antoanete.

U 18. st. muško odijelo se sastojalo od kaputa koji je sprijeda imao nizove gumbi, koji su se obično ostavljali nezakopčanima. Prsluk je bio dugačak, a hlače široke i udobne. Kako su prsluci postajali sve kraći, a hlače sve vidljivije, kaputi su se rezali više ispod koljena. Tijekom 18. st. kaput je postajao uži i izgubio je teške nabore na leđima. Rukavi i hlače postaju uži, a prsluk kraći.

Bogati muškarci i žene 18. st. nosili su visoke bijele napudrane vlasulje koje su u modu došle oko 1710, a 1720-ih godina moderne postaju perike svezane u rep. Običan puk  nije nosio vlasulje zato što su bile skupe i nepraktične za posao.

U tom razdoblju bijela put smatrala se vrlo privlačnom kod muškaraca i kod žena, uz dodatak crvenila na usnama i obrazima. Također je bilo vrlo moderno nositi crne umjetne madeže koji su bili različitih oblika, uključujući oblik sunca, mjeseca i zvijezda. Budući da se pranje smatralo nezdravim, teški slojevi šminke i umjetnih madeža pomogli su ujedno da se prekriju slojevi prljavštine i znakovi kožnih bolesti. Oba spola koristila su parfema da bi se oslobodili neugodnog mirisa.


Literatura

L. Rowald-Warne, Odjeća, Knjiga trgovina d.o.o., Zagreb, 1996.

Drvo znanja-enciklopedijski časopis za mlade, br. 105, Moda - boje i oblici, 2007.

| 12. 5. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Vjesnici proljeća

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

1928. - Sir Alexander Fleming otkriva antibiotik penicilin

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr