preskoči na sadržaj

Etika - filozofska disciplina

Autor: Ljerka Čulina

U svakodnevnom govoru često upotrebljavamo riječi morala kao napr. dobro, loše, odgovornost, krivnja, savjest… Danas se vrlo često koristi i riječ etika. No, što zapravo znače te riječi koje tako često koristimo? Značenje riječi etika krije se u samom korijenu riječi. Grčka riječ ethos znači običaj, karakter, boravište, zavičaj, ponašanje i vladanje.


Praxu ljudskog ponašanja - a kasnije još i nauku ili znanost o ponašanju - stari su Grci nazivali ethike tehne. S vremenom se je ta sintagma skratila izostavljanjem riječi tehne (vještina, znanje, znanost ) pa je ostalo samo ethike.

Rimljani su latinizirali taj termin (ethica) i njihovim smo posredstvom i mi došli u posjed riječi etika. Istim se izrazom služi i većina europskih naroda (etica, ethique, ethics, Ethik i sl. ). Ciceron je pak riječ ethos preveo na latinski kao mores (običaji u množini). Otud je došla riječ moral u mnogim europskim jezicima pa tako i u hrvatskom jeziku.

Kada smo otkrili koje se značenje krije u korijenu riječi etika, saznajmo što je zapravo etika.
Etika je znanost o ljudskom djelovanju, znanost o onome kako ljudi u konkretnom životu djeluju. Predmet etike je ljudska praksa, ljudsko djelovanje u vidu uvjeta moralnosti.

Etika traga za ispravnom odlukom i za ispravnim djelovanjem, a ispravna odluka je odluka koja se može opravdati i iza koje odgovorno stojimo. Ljudski život je isprepleten odlukama, a odluke su neizbježne. Možemo birati između različitih djelovanja i ponašanja, ali ne možemo birati trebamo li uopće birati.

Etiku možemo definirati i kao učenje o moralu, filozofsku disciplinu koja se bavi moralnošću ljudskih čina. Što je moral? Moral (ćudoređe) je u najširem smislu skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke društvene zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose.

Što trebam činiti? – moralno pitanje
Zašto trebam nešto činiti? – etičko pitanje

Etika dakle nastoji objasniti moralni aspekt ljudskog ponašanja. No, da bi se moralno živjelo nije potrebno biti filozof etičar, dovoljno je znati što je dobro i zlo u konkretnom slučaju. Nameće se pitanje, zašto se onda uopće baviti etičkim pitanjima? Kako bismo dobili odgovor na pitanje zašto je nešto dobro ili zlo. Širenje znanja pak može pomoći u moralnom životu, u boljem razumijevanju što je dobro i zašto je nešto dobro. Često smo i u dvojbi što učiniti, i kojih načela se pridržavati? Kroz proučavanje etičkih pitanja pak pokušavamo kritičkim razmišljanjem zauzeti vlastite stavove.

Konkretne teme kojima se etika bavi pod vidom moralnost su: ljudska prava, društveni i politički odnosi, ekologija, eugenika, sloboda, utjecaji medija...

I za kraj ćemo vam predstaviti značenje nekoliko etičkih pojmova…

Dobro

Dobro je najveća moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara biti čovjeka. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet dobrog života. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe.

Ljudska prava

"Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" - tako počinje član 1 "Opće deklaracije o ljudskim pravima".

To znači da svi mi od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ona su neotuđiva, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.

Jedan od definicija ljudskih prava glasi: ljudskim pravima smatraju se zajamčena prava pojedinca na zaštitu od države, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao čovjeka, prava koja u svakom slučaju ostaju održiva i država ih ne može ograničavati.

Savjest

Sama pojava, doživljaj savjesti svakom je čovjeku poznata već od djetinjstva i to iz vlastitog unutarnjeg iskustva. Jedva da bi netko mogao ozbiljno tvrditi da ne zna, ili bolje da uopće ne osjeća što bi to bila savjest. Pred takvim bi se čovjekom sigurno osjećali zbunjeno ako ne i prestrašeno.

Moralna savjest je sud koji čovjeka obavještava o dobru i o zlu njegovih djela; kaže mu je li neko njegovo djelovanje (misao, mašta, želja, čin), pod etičkim ili moralnim vidikom ispravno ili nije pa stoga je li mu dužnost dotično djelo učiniti ili ne. Svaki naš čin ima predznak: pozitivan ili negativan, nema »indiferentnih čina«.

Vrlina

Vrlina je postojano i čvrsto raspoloženje za činiti dobro. Vrline uključuju čvrste stavove i vladaju čovjekovim strastima i omogućuju čovjeku vladanje nad samim sobom. Aristotel je napr. smatrao da je vrlina zapravo sredina između dvije krajnosti. Tako je velikodušnost sredina između dvije krajnosti,  rasipnost i škrtost

Zlo

Zlo je pojam koji označava ono što moral odbacuje kao neprihvatljivo. Njegova je suprotnost moralno dobro.

| 15. 10. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Vjesnici proljeća

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

Audio&video

1787. - u Philadelphiji potpisan ustav SAD-a , najstariji savezni ustav...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr