preskoči na sadržaj

Antropologija – znanost o čovjeku

Autor: Ljerka Čulina

Donosimo vam priču o antropologiji, znanosti koja proučava čovjeka. Koji je predmet njenog proučavanja, čime se bavi, na koji način se primjenjuje u praksi? Saznajte u tekstu koji slijedi.


Riječ „antropologija“ prvobitno dolazi iz Grčkog jeziku (anthropos, „ljudsko biće“, plus logos „znanost“). Antropologija je dakle znanost koja proučava čovjeka, njegovu povijest i geografsku raširenost, zakonitosti koje mu uvjetuju biološki i društveni razvoj, načela njihova međuodnosa te društvene i kulturne fenomene različitih ljudskih zajednica. Proučava i čovjeku slična bića točnije sve njegove evolutivne oblike.

U Sjedinjenim Američkim Državama i u Kanadi općenito se smatra da antropologija uključuje četiri polja ili poddiscipline (opisujući te discipline najbolje ćete upoznati čime se zapravo sve bavi antropologija):

  1. Biološku antropologiju
  2. Arheologiju
  3. Antropološku lingvistiku
  4. Kulturnu antropologiju.

Biološku antropologiju se ponekad naziva starijim terminom „fizička antropologija“ koji upućuje na to da se ona prvenstveno bavi anatomskim usporedbama između ljudske vrste i viših primata (kao što su čimpanze i gorile) te odnosima između modernih ljudskih bića i naših predaka.

Arheologija se bavi usporedbom anatomskih obilježja fosilnih nalaza ta odnosom takvih nalaza prema njihovim staništima i potraga za poveznicama sa strukturom prethistorijskog društva. Također uključuje potragu za odnosima između skupina i rekonstrukciju društvenog života čak i u novije vrijeme.

Lingvistika se odnosi na proučavanje jezika, ali osobito s obzirom na njegovu raznolikost.

Kulturna je antropologija najveća poddisciplina. Ona uključuje proučavanje kulturne raznolikosti, razotkrivanje društvene strukture te interpretaciju simbolizma.

Postoji još jedna poddisciplina - primijenjena antropologija. Ona uključuje primjenu ideja kulturne antropologije u medicini, potporu u izvanrednim situacijama, u razvoju lokalne zajednice te u mnoštvu drugih područja gdje je znanje o kulturi i društvu relevantno. U širem smislu primijenjena antropologija može uključiti aspekte biološke i lingvističke antropologije. Primjerice, biološka antropologija može pomoći da se otkrije identitet žrtava ubojstva. Antropološka lingvistika ima primjene u poučavanju gluhih i u govornoj terapiji. Arheološki nalazi o drevnim sustavima navodnjavanja mogu pomoći u gradnji modernih.

Crtica o povijesti antropologije

Zanimanje za čovjeka nalazimo još u antičkim vremenima i Biblija je bogata antropologijskim opažanjima različitih naroda i njihova ponašanja, kao i usporedbom mnogih religija i mitova, a antički mislioci i liječnici razmišljaju o utjecajima okoline na čovjeka (na primjer Hipokrat) ili ga opisuju u okviru životinjskog svijeta (napr. Sokrat, Platon i Aristotel).

Dakle, iako nema sumnje da su antropološke ideje nastale mnogo ranije većina bi se antropologa složila da se antropologija kao istaknuta grana učenosti pojavila negdje sredinom 19. st., kad se učvrstio javni interes za ljudsku evoluciju.

Djelom Podrijetlo vrsta prirodnom selekcijom (1859) Charles Darwin usmjeruje antropologiju prema problemima čovjekova podrijetla, a ne samo opisa suvremenih i „egzotičnih“ populacija svijeta. Stvaraju se temelji znanstvenog istraživanja u antropologiji metodama prirodnih znanosti.

I za kraj, ukoliko se jednog dana odlučite baviti antropologijom sljedeći linkovi bi vam mogli koristiti:

 

| 20. 3. 2012. u 13:41 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr