preskoči na sadržaj

Kanada

Autor: Jeronim Dorotić

Putovanje najvećim državama svijeta nastavljamo upoznavajući se s nepreglednim prostranstvima Kanade. Osim što je površinom druga najveća država, Kanada je također jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, koja se ističe svojim bogatim prirodnim bogatstvima i multikulturnim karakterom. Ukoliko vas osim općih podataka zanima i još pokoja zanimljivost koju krije ova velika zemlja, tada nam se pridružite i u ovom članku otkrijte više o aktualnim 21. Zimskim olimpijskim igrama, slapovima Niagare i "zlatnoj groznici".   


Kanada

Opći podaci

Površinom druga najveća zemlja na svijetu (9.984.670 km2), Kanada, smještena je duž čitavog sjevernog dijela kontinenta Sjeverne Amerike. Preciznije, Kanada se proteže od Tihog oceana na zapadu do Atlantskog oceana na istoku, te na sjeverozapadu i jugu graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama, a na krajnjem sjeveru s Grenlandom. Iako je druga najveća zemlja svijeta, Kanada je po broju stanovnika tek na 37. mjestu s više od 33 milijuna stanovnika, koji uglavnom obitavaju u južnim dijelovima zemlje, uz granicu sa SAD-om. Loši klimatski uvjeti na sjevernom i zapadnom dijelu Kanade uzrok su slabe naseljenosti na tim prostorima.

Mapa KanadeOsim glavnog grada Ottawe, važniji kanadski gradovi su još Toronto, koji predstavlja glavno gospodarsko središte zemlje, zatim Montreal, Vancouver, Calgary i Edmonton. Kao relativno mlada država, koja se mirnim putem osamostalila od britanske krune 1867. g., Kanada je izrazito multietnička država s engleskim i francuskim kao službenim jezicima. Osim još malobrojnih autohtonih indijanskih i eskimskih plemena, te najbrojnijih Kanađana, u Kanadi još žive Englezi, Francuzi, Škoti, Irci, Nijemci, Talijani, Kinezi, Ukrajinci i ostale manje brojne etničke skupine iz cijeloga svijeta. Danas je Kanada parlamentarna demokracija, ali i ustavna monarhija na čelu s britanskom kraljicom Elizabetom II., te se kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji od 10 pokrajina i 3 teritorija.

vrh

Prirodna obilježja

Jezero MoraineVelika prostranstva Kanade određena su različitim prirodnim obilježjima. Uz zapadnu obalu zemlje nalazi se lanac mladih planina Kordiljera visokih do 4000 metara, koji se prema istoku stapaju s plodnim ravnicama bogatim rudama, naftom i plinom. Na središnjem i istočnom dijelu Kanade prostire se Kanadski štit, koji se može opisati kao veliko područje kojim dominira Hudsonov zaljev i veliki broj ledenjačkih jezera od kojih su najveća Velika jezera. Također, ovo slabo naseljŠuma javora u Kanadieno područje zauzima gotovo pola površine države. Od sjeveroistoka prema sjeverozapadnom dijelu Kanade dominira rijeka sv. Lovre koja povezuje Velika jezera i Atlantski ocean. Zahvaljujući dobrim klimatskim uvjetima, na području nizine rijeke sTotem kanadskih indijanacav. Lovre Kanada broji najviše gradova u kojima živi najveći broj njenog stanovništva. Na jugoistočnom dijelu Kanade proteže se krajnje sjeverni dio gorja Apalači. Važno je još dodati da se na kanadskom dijelu polarnog kruga nalaze arktički otoci koji su većim dijelom godine pokriveni snijegom, te na njima žive tek rijetki Eskimi. Klima u Kanadi se može podijeliti na polarnu klimu koja vlada na krajnjim sjeveru zemlje, zatim na snježno-šumsku klimu koja dominira većim dijelom zemlje koji se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, te na najpovoljnije klimatsko područje uz pacifičko primorje, Velika jezera i nizinu rijeke sv. Lovre.

vrh

Povijesne crtice

Kanadski domorodacJoš prije više od 20.000 godina, prve ljudske zajednice na području današnje Kanade činili su Indijanci i Eskimi. Prvi kontakt Europljana s Kanadom bilježi se već krajem 10. stoljeća, kada na istočnim obalama zemlje Vikinzi osnivaju naselje koje se nije uspjelo dalje razviti. Tek tijekom 15. i 16. stoljeća engleski i francuski istraživači počinju istraživati atlantsku obalu Kanade, nakon čega slijedi osnivanje prvih europskih naselja i kolonija. U 17. stoljeću kao glavna gospodarska grana razvija se trgovina krznom, zbog koje je došlo do čestih međusobnih sukoba između kolonista, prvenstveno Francuza, Engleza i Nizozemaca, ali i Indijanaca. francuski pomorac Jaques CartierU sukobima Francuza i Britanaca tijekom 18. stoljeća Francuska gubi većinu teritorija u Kanadi. Tijekom druge polovice istog stoljeća dolazi do Američkog rata za neovisnost, nakon kojeg se veliki broj poraženih Britanaca sklanja u Kanadu. Krajem 18. stoljeća Kanada se dijelila na francusko govorno područje nazvano Donja Kanada, i englesko govorno područje nazvano Gornja Kanada. Početkom 19. stoljeća obje Kanade su bile na strani Britanskog carstva u ratu protiv SAD-a. Zbog uspješne zajednQuebecičke obrane, ovaj rat je pridonio izgrađivanju mira i jedinstva među Kanađanima koji su ostali dijelom britanske krune. Tek 1867. g. Kanada postaje federalna unija sa statusom dominiona u koju se uskoro uključuju i ostali britanski teritoriji u Sjevernoj Americi. Početkom 20. stoljeća dolazi do velikog priljeva novih useljenika u zemlju, koje je privukao veliki stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Velika Britanija i Toronto panoramaKanada zajedno sudjeluju u prvom i drugom Svjetskom ratu, nakon čega 1949. g. Kanada konačno definira svoje sadašnje granice i postaje osnivačkom članicom NATO saveza. Nakon izražavanja jakih separatističkih težnji tijekom druge polovice 20. stoljeća, Quebec kao kanadska pokrajina pod francuskim kulturološkim utjecajem, dobiva 1995. godine poseban kulturni i društveni status. Kanada je danas jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, koja temelji svoje uspješno gospodarstvo na prirodnim bogatstvima i trgovini, zbog čega je i članica industrijski najmoćnijih zemalja svijeta unutar grupe G8.

vrh

Zanimljivosti

Od brojnih zanimljivosti koje se vežu uz ovu veliku zemlju, izdvajamo aktualne 21. Zimske olimpijske igre, slapove Niagare, te priču o "zlatnoj groznici".

21. Zimske olimpijske igre

Logo 21. Zimskih olimpijskih igaraZimske olimpijske igre održane su po prvi puta 1924. g. u francuskom gradu Chamonixu, te od tog vremena nisu bile održane jedinMaskote 21. Zimskih olimpijskih igarao za vrijeme Drugog svjetskog rata (1940. i 1944. g.). Nakon rata tradicija Igara se nastavila uspješno odvijati svake četiri godine u različitim državama svijeta, sve do današnjih dana kada nam se približava otvaranje 21. Zimskih olimpijskih igara u kanadskom gradu Vancouveru. Iako na Zimskoj olimpijadi obično nastupa manje zemalja nego na Ljetnim olimpijskim igrama, zbog velike atraktivnosti koju pružaju zimska sportska nadmetanja, Zimske olimpijske igre sve više plijene pozornost šire publike i sportaša iz drugih disciplina. Na Zimskoj olimpijadi sportaši se mogu natjecati u 15 sljedećih sportskih disciplina: alpsko skijanje, biatlon, bob, skijaško trčanje, curling, umjetničko klizanje, slobodno skijanje, hokej na ledu, sanjkanje (eng. luge), nordijska kombinacija, brzo klizanje na kratkim stazama, skeleton (natjecanje u posebnoj vrsti saonica), skijaški skokovi, snowboarding i brzo klizanje.

Kao što je već spVancouver panoramaomenuto, 21. Zimske olimpijske igre održati će se u Vancouveru, smještenom u pokrajini Britanskoj Kolumbiji, i trajat će od 12. do 28. veljače 2010. godine. Zanimljivo je istaknuti da će ova Olimpijada biti treća po redu koja se održava u Kanadi, a u borbi za domaćinstvo Vancouver je pobijedio gradove Pjeongchang iz Južne Koreje i austrijski Salzburg. Pošto ovakvo veliko sportsko zbivanje iziskuje mnogo truda da biSkije sa znakom 21. Zimskih olimpijskih igara se moglo kvalitetno realizirati, očekuje se da će na Olimpijadi pomagati oko 25.000 volontera, a za obnovu i izgradnju potrebnih sportskih sadržaja (npr. dvorana i staza za skijanje) i potrebne infrastrukture (npr. prometnica i naselja za sportaše), utrošit će se gotovo 2 milijarde američkih dolara. Također, za 17 dana koliko će trajati natjecanje, na njemu će sudjelovati oko 5.500 sportaša i službeniLogo 21. Zimskih olimpijskih igara izrađen od snijegaka iz oko 80 zemalja svijeta, što će prenositi oko 10.000 predstavnika medija, za oko 3 milijarde televizijskih gledatelja. Među državama koje su se prijavile za natjecanje nalazi se i Hrvatska. U tom kontekstu valja istaknuti da će u Vancouveru nastupiti 18 hrvatskih sportaša, i to deset u disciplini alpskog skijanja, dvoje u bitalonu, dvoje u nordijskom skijanju te četvero u bobu. Pošto smo svakim danom sve bliže početku otvaranja igara, vjerujemo da i vi naši dragi čitatelji, nestrpljivo očekujete natjecanja naših, ali i ostalih sportaša na 21. Zimskoj olimpijadi, što će nam sigurno svima ugrijati i uljepšati preostale zimske dane.    

vrh

Slapovi Niagare

Niagarini slapoviSmješteni na istočnoj granici između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, Niagarini slapovi jedni su od najpoznatijih slapova na svijetu. Tri odvojena široka slapa koji se nalaze na rijeci Niagari, dijele se na dvije glavne cjeline koje odvaja otok Goat. Točnije, na kanadskoj strani nalaze se najposjećeniji slapovi koji su zbog svog potkovastog oblika dobili ime Horseshoe Falls (visoki 53m, a široki oko 790m); dok se na susjednoj američkoj strani nalaze American Falls (visoki do 30m, a široki oko 320m) i jedan manji slap po imenu Bridal Veil Falls. Slapovi s obje strane granice predstavljaju jedinstveni prirodni fenomen, koji ne samo da predstavlja turističku atrakciju, već i vrijedan izvor hidro-električne energije. Niagarini slapovi su nastali otapanjem glečera za vrijeme posljednjeg ledenog doba, kada je voda iz novo oformljenih Velikih jezera probijala svoj put prema Atlantskom oceanu. Pretpostavlja se da su prvi Europljani otkrili slapove početkom 17. stoljeća.

Hidrocentrala na rijeci NiagariTijekom 18. stoljeća slapovi su postali turističkom atrakcijom, no ubrzo se uočava njihova energetsko-industrijska vrijednost, što je posebno došlo do izražaja tijekom 19. i 20. stoljeća kada se ovdje grade hidroelektrane. Ravnoteža između turističkog i energetskog potencijala rijeke Niagare i njenih slapova s vremenom je uspostavljena na način da je za vrijeme ljeta korištenje hidroelektrana ograničeno. Važno je još istaknuti da su se uz slapove na obalama rijeke Niagare razvila dvaIzletnički brod u blizini Niagarinih slapova pobratimska grada istog imena, Niagara Falls, koja su povezana s tri mosta, te nude veliki broj turističkih i ugostiteljskih usluga. Vezano uz turističku ponudu, slapovi se mogu razgledati iz zraka putem helikoptera, ali i izletničkim brodovima koji vode znatiželjne putnike gotovo do samih slapova. Unatoč komercijalizaciji, Niagarini slapovi kao nekada, pa tako i danas, i dalje ostaju izvorom inspiracije za ljubitelje prirode, umjetnike, zaljubljene ili samo obične znatiželjnike.

vrh

"Zlatna groznica" u Kanadi

Trgač za zlatom u vrijeme «Zlatna groznica» je termin koji se koristi za period potrage za zlatom koja se krajem 19. stoljeća odvijala na području Aljaske (SAD-a), i Kanade. "Zlatnu groznicu" izdvajamo kao zanimljivost vezanu uz kanadsku povijest, pošto se svojim većim dijelom odvijala upravo na području kanadskog teritorija Yukon, uz rijeku KloMapa ndike, te u blizini gradića Dawson City. Vijest o zlatu otkrivenom 1896. g. na području teritorija Yukon, proširila se u vrlo kratkom vremenu, nakon čega su se u potragu za zlatom uključili ljudi iz raznih zemalja i svih profila zanimanja; od obrtnika do doktora i učitelja. Često bi ruta za tragače započinjala u gradovima Skagway ili Dyea na Aljasci, nakon čega bi se tragači zaputili raznim putevima kroz divljinu prema Dawson Cityu, blizu kojeg su bila smještena nalazišta zlata. Važno je napomenuti da je putovanje prema nalazištima bilo posebno naporno i za mnoge kobno, jer su tragači u nemilosrdnim prirodnim i klimatskim uvjetima morali sa sobom nositi tešku opremu i namirnice, te po potrebi graditi plovila.

Kamp tragača za zlatom, Yukon teritorijPretpostavlja se da je u potrazi za zlatom 1898. g. sudjelovalo oko 100.000 ljudi, od kojih je tek oko 30.000 dospjelo do Dawson Citya. Već početkom 20. stoljeća groznica je počela jenjavati. U konačnici, zKorice knjige a vrijeme "zlatne groznice" na području uz rijeku Klondike pronađeno je oko 390 tona zlata, a s vremenom se pokazalo da je upravo "zlatna groznica" uvelike doprinijela gospodarskom razvitku Aljaske i zapadne Kanade. Ovo zanimljivo razdoblje kanadske povijesti zabilježili su kasnije i mnogi umjetnici u svojim djelima od kojih izdvajamo nijemi film Charlia Chaplina "Zlatna groznica" iz 1925. godine, te romane "Zov divljine" i "Bijeli očnjak" poznatog američkog pisca Jacka Londona, koji je i sam bio sudionik "zlatne groznice".

vrh

Korištena literatura:

Natek, K. i Natek, M. (2000). Države svijeta 2000 (prijevod sa slovenskog Opačić, V. et all). Mozaik knjiga, Zagreb; 528-536.

Izvori:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ca.html
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/povijest.htm
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/klima.htm
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/reljef.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kanada
http://en.wikipedia.org/wiki/Kanada
http://www.infoplease.com/ipa/A0107386.html
http://www.members.shaw.ca/kcic1/canada.html
http://www.freespiritgallery.ca/totempoles.htm
http://www.filibustercartoons.com/New%20Canada%20Guide/index.php?page=natives
http://www.hoo.hr/downloads/HOO_press_info_vancouver2010.pdf
http://www.vancouver2010.com/
http://en.wikipedia.org/wiki/2010_Winter_Olympics
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zimske_olimpijske_igre
http://www.niagarafallslive.com/facts_about_niagara_falls.htm
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/slapovi_niagare.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Niagara_Falls
http://nyfalls.com/niagara/niagara-falls-faq12.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Klondike_Gold_Rush
http://library.thinkquest.org/5181/GoldFact.htm
http://www.sheppardsoftware.com/canadaweb/factfile/Unique-facts-Canada7.htm
http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0004349
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jack_London

Fotografije u tekstu su preuzete s:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/maps/maptemplate_ca.html
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/flags/flagtemplate_ca.html
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/reljef.htm
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/klima.htm
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/toronto.htm
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/photo_gallery/ca/photo_gallery_B1_ca_15.html
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/photo_gallery/ca/photo_gallery_B1_ca_5.html
http://croatian.cri.cn/381/2009/02/13/21s12077.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Vancouver_2010_logo.svg
http://govancouver.about.com/od/2010vancouverolympics/ig/2010-VANCOUVER-OLYMPICS/snow-sculpture-2010.htm
http://govancouver.about.com/od/2010vancouverolympics/ig/2010-VANCOUVER-OLYMPICS/Mascot-and-red-mittens.-1ci.htm
http://free-zg.t-com.hr/Kanada/vancouver.htm
http://dullmen.wordpress.com/category/webcams/
http://www.niagara-falls.world-guides.com/niagara_falls_maps.html
http://www.itsnature.org/natural-wonders/niagara-falls/
http://nyfalls.com/niagara/niagara-falls-faq12.html
http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0004349
http://www.sheppardsoftware.com/canadaweb/factfile/Unique-facts-Canada7.htm
http://library.thinkquest.org/5181/
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Klondike_mining_camp.jpg
http://www.voanews.com/croatian/archive/2003-07/a-2003-07-23-12-1.cfm

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 28. 1. 2010. u 23:24 sati | RSS | print | pošalji link |


E-knjige i časopisi Prometna učilica Nacionalni portal za učenje na daljinu Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Nacionalni CERT e-learning akademija e-tečajevi za primjenu u nastavi Moodle

Učenički radovi

Prezentacija o hinduizmu

Donosimo prezentaciju učenice šestog razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica, Romine Ibrahimović, koja je napravila prezentaciju s nekim informacijama o hinduizmu. Prezentacija je dostupna ovdje . 

Nastavni materijali

Voda

Prigodna prezentacija uz obilježavanje Svjetskog dana vode.

Audio&video

1500. - portugalski moreplovac Pedro Alvares Cabral na današnji...

Izbor iz HRT programa

Ponedjeljak, 21. 4. 2014.
HTV 1 | HTV 2 | HTV 3 | HTV 4 | HR1 | HR3   

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr