Postoje dva glavna razloga zbog kojih biljke trebaju vodu. Prvi razlog je taj što bez nje nema fotosinteze tj. kemijske reakciju između vode i ugljičnog dioksida (a uz pomoć svjetlosne energije) kroz koju nastaju ugljikohidrati, spojevi bogati energijom kojima se biljka hrani.
Drugi proces iznimno važan za život biljke, u kojem također ključnu ulogu igra voda, jest transpiracija. Transpiracija omogućava protok hranjivih tvari od korijena do viših dijelova biljke i izmjenu plinova s okolinom.
Za ovaj proces uglavnom su zaslužni mali otvori na lišću, luči kroz koje voda isparava u okolinu. Uslijed isparavanja kroz luči smanjuje se hidrostatski tlak u višim dijelovima biljke. Ova razlika u tlakovima omogućuje vodi koju je biljka iscrpla kroz korijen da s otopljenim hranjivim tvarima putuje prema lišću (i plinovi i tekućine gibaju se iz područja višeg u područje nižeg tlaka). Na ovaj način do hrane dolaze i viši dijelovi biljke.
Količina vode koju biljka gubi transpiracijom, a koju zatim mora nadoknaditi crpljenjem vode iz zemlje, ovisi o temperaturi, svjetlosti, vjetru, vlazi i veličini biljke. Ljeti svi ovi faktori doprinose povećanju njezine dnevne potrebe za vodom.
Odrasla kućna biljka transpiracijom dnevno može izgubiti količinu vode koja odgovara njezinoj vlastitoj težini. Ukoliko bi odrasli čovjek dnevno trebao istu količinu vode kao i biljka trebao bi svakog dana popiti otprilike 80 litara vode.
Osim što kroz otvorene luči voda isparava iz biljke, na taj način omogućujući cirkulaciju hranjivih tvari od korijena prema višim dijelovima biljke, kroz njih biljka "usisava" i ugljični dioksid koji je uz vodu i sunčevu svijetlost treća komponenta potrebna za fotosintezu.
Članak je izvorno objavljen na portalu e-Lumen.
1736. - rođen James Watt, engleski izumitelj. Godine 1765. izumio je parni stroj novog tipa koji je imao kondenzator i uređaj za isisvanje zraka i kondenziranje pare. Godine 1769. patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja imao centrifugalni regulator, što je zapravo bilo poboljšanje stroja kojeg je izradio Thomas Newcomen. Za Jamesa Watta je bilo značajno da je uspijevao naučna dostignuća pretvoriti u praktična rješenja. On nije bio samo strojarski inženjer, bavio se dosta i sa kemijom. Kao poslovan čovjek nije bio baš uspješan, mrzio je cjenkanje i dugotrajna pregovaranja i tek pred kraj svog radnog vijeka, uspio se riješiti financijskih problema. James Watt umro je 25. kolovoza 1819. godine.