preskoči na sadržaj

Božanstva starih Slavena

Autor: Jasminka Maravić
Stari Slaveni bili su politeisti, vjerovali u više božanstava.
Vjerovali su da sve na ovome svijetu potječe od nekog višeg bića.

Slaveni su vjerovali kako dobre stvari kao što su sunce, dan, blaga kiša, proljeće, drveće, plodovi prirode, zdravlje i dr. potječu od Bijel-boga, a zle poput noći, hladnoće, oluje, munje, groma, bolesti, smrti i dr. od Crnog-boga.

Božanstva:

Nad zemaljskim životom brinula se Vesna, božica mladosti i proljeća.

 
Vesna

Nasuprot Vesni Morana je bila boginja tame i smrti gdje je i otpremala ljude.


Vesna, Živa i Morana

Božica života bila je Živjena ili Živa. Često je prikazivana sasvim gola s raspuštenom kosom ukrašenom vijencem od klasja i cvijeća.

Živa
 
Dazbog, Dazhbog ili Dazhdbog bio je jedan od glavnih bogova Slavenske mitologije, bio je bog sunca.


Dazbog


                   
              
Svarog - bog vatre                                      Svarožić - Svarogov sin

Svibor je u staroslavenskoj mitologiji bio bog svjetlosti, znanja, plodnosti i ratne pobjede. Nazivan je još i Svebor, Svevid, Sutvid, Svetovit, Svantovit... Spominju ga stari pisci Prokopije, Helmold, Adam Bremenski, Saxo Grammaticus. Prema tim izvorima bio je vrhovno božanstvo, "jaki vitez" od kojega su postali drugi bogovi. Pričalo se da svake noći zajedno sa svojih 300 naoružanih konjanika, pod krasnim stijegovima, napada neprijatelje.
Bog gostoljublja, branitelj i zaštitnik putnika i gostiju bio je Radogost (Radhost). Na brdu Radost između Slovačke i Moravske bio mu je podignut sjajan hram
Gromovnik Perun bio je zaštitnik poljodjelstva, prava i pravice. Pod njegovim su kipovima (najčešče u gajevima ili obalnim uvalama) gorile vječne vatre od hrastova drva. Ako bi se ta vatra ugasila svećenici zaduženi za nju, svoju bi nemarnost platili glavom. Kao bog pravde Perun je volio istinu a lažljivce je pretvarao u kamen.


 
Svibor, Radogost i Perun

Gospodar zraka, vode i zemlje bio je Triglav. Prikazivan je sa tri koprenom prekrivene glave na jednom vratu.
Božica ljepote i raskoši a ujedno i najljepše žensko biće bila je Lada. Tijelo joj je bilo bjelje od snijega a kosa zlatna. Na glavi je nosila vijenac od crvenih ruža. Iza nje stoje tri krasne djevojke Milosnice a sa strane dva sina; Leljo i Gunđa. Najveći hramovi ove božice bili su u Brnu i u njih su hodočastili većinom mladi ljudi.
Božica pravednosti i osvete zvala se Nemesa.
Bog jakosti, hrabrosti i junaštva bio je Silnobog. Prikazivali su ga kao snažna ratnika sa kopljem u ruci i lavovom glavom pod nogama.
Bog rata i boja Davor ili Rugovit, bio je snažan i velik, isklesan od drveta. Imao je sedam glava, za pojasom je nosio sedam mačeva.
Božica zime bila je Zermagla, kojoj je dah bio studen, odjeća od mraza, plašt od snijega a kruna od ledenih kapljica.
Božica protivnica zime bila je Zimstrla. Često družila sa Pagodom, bogom lijepog vremena.
Bog jela i pića bio je Semenik ili Karas. Prikazivan je debeo i gol kako leži na stolu ukrašen krunom od hmelja.
Bog mrtvih bio je Pikutik. Svojim je odabranicima nosio zlati i bogatstva za života, a kada umru morali su mu dati svoju dušu.

Fotografije su preuzete sa stranice Slovak-American International Cultural Foundation http://www.bolchazy.com/gallery/slavicmyth/mslideindex.html.
 
| 15. 3. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1834. - rođen Baltazar Bogišić, hrvatski znanstvenik, pravni i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr