Skvoš - zabavan i koristan
Skvoš je igra u dvoje u zatvorenom igralištu, s reketom dugačke drške i mekanom lopticom od kaučuka. Prema mišljenju stručnjaka, igranje skvoša jedan je od najzdravijih i najbržih načina rekreacije.
Povijest kaže kako je skvoš nastao u londonskoj školi Harrow 1830. godine, a svjetsku popularnost stekao je tek krajem dvadesetog stoljeća. Sport je dobio ime po zvuku koji nastaje pri nabijanju gumene loptice u zid. Ova iznimno brza i dinamična rekreacija zahtijeva napor svih mišića te pomaže u razvoju motoričkih funkcija i koncentracije.
Igra se u dvoje na zatvorenom igralištu s reketom dugačke drške i mekanom lopticom od kaučuka. Iz dana u dan stječe sve više poklonika, a koliko je taj sport popularan govori i činjenica da na svijetu postoji oko 460.000 terena za skvoš i više od 15 milijuna igrača. Skvoš se igra na 3 dobivene igre (seta). Set u pravilu osvaja igrač koji prvi osvaja 11 bodova. Iznimka nastupa u slučaju rezultata 10:10. Tada igru osvaja igrač koji prvi povede s dva poena razlike.
Postoje 4 kategorija loptica, ovisno o brzini kojom odskakuju. Loptice su crne boje, a kategorija loptice označava se točkicom. Žuta točkica označava vrlo sporu, a bijela ili zelena sporu lopticu. Crvena boja označava lopticu srednje brzine, a plava vrlo brzu lopticu.
Više informacija o skvošu potražite ovdje.
1609. - rođen Juraj Habdelić, hrvatski književnik, jezikoslovac i isusovac, jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu i teologiju u Trnavi te je službovao kao nastavnik u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. Habdelić je pisao kajkavskim i pokazao se odličnim znalcem narodnoga govora. Istodobno je bio protivnikom običnih, profanih stvari, u koje je ubrajao i narodne pjesme. Bez osobita lingvističkoga znanja, a pišući za školske potrebe, sastavio je hrvatsko-latinski rječnik. Iako bismo Habdelićeva prozna djela teško svrstali u ono što danas podrazumijevamo pod pojmom književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. Njegova djela su zapravo djela moralno-didaktičke problematike. Juraj Habdelić umro je na današnji dan 1678. godine.
