Skvoš - zabavan i koristan
Skvoš je igra u dvoje u zatvorenom igralištu, s reketom dugačke drške i mekanom lopticom od kaučuka. Prema mišljenju stručnjaka, igranje skvoša jedan je od najzdravijih i najbržih načina rekreacije.
Povijest kaže kako je skvoš nastao u londonskoj školi Harrow 1830. godine, a svjetsku popularnost stekao je tek krajem dvadesetog stoljeća. Sport je dobio ime po zvuku koji nastaje pri nabijanju gumene loptice u zid. Ova iznimno brza i dinamična rekreacija zahtijeva napor svih mišića te pomaže u razvoju motoričkih funkcija i koncentracije.
Igra se u dvoje na zatvorenom igralištu s reketom dugačke drške i mekanom lopticom od kaučuka. Iz dana u dan stječe sve više poklonika, a koliko je taj sport popularan govori i činjenica da na svijetu postoji oko 460.000 terena za skvoš i više od 15 milijuna igrača. Skvoš se igra na 3 dobivene igre (seta). Set u pravilu osvaja igrač koji prvi osvaja 11 bodova. Iznimka nastupa u slučaju rezultata 10:10. Tada igru osvaja igrač koji prvi povede s dva poena razlike.
Postoje 4 kategorija loptica, ovisno o brzini kojom odskakuju. Loptice su crne boje, a kategorija loptice označava se točkicom. Žuta točkica označava vrlo sporu, a bijela ili zelena sporu lopticu. Crvena boja označava lopticu srednje brzine, a plava vrlo brzu lopticu.
Više informacija o skvošu potražite ovdje.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.
