preskoči na sadržaj

Atletika

Autor: Jasminka Maravić
Riječ atletika potječe od grčke riječi atleta što znači sport, borac, hrvač, jak čovjek. Atletika je sport, natjecanje u hodanju, trčanju, bacanju i skakanju, najstariji oblik natjecanja kod mnogih naroda, napose u staroj Grčkoj na olimpijskim igrama.



Zbog svoje sveobuhvatnosti atletika se naziva i kraljicom sportova. Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost.


Atletske discipline

Brojne su atletske discipline, a dijele se na:
  • Trkačke: kratke pruge ili sprint (100 m, 200 m i 400 m), srednje pruge (800 m, 1500 m, 3000 m), duge pruge (5000 m, 10000m i maraton), štafete (4x100 m i 4x400 m), preponske utrke (visoke prepone 60 m u dvorani, 100 m za žene i 110 m za muškarce, niske prepone 400 m i stipl 3000 m), brzo hodanje (10 km, 20 km i 50 km).
  • Bacačke: koplje, disk, kugla, kladivo.
  • Skakačke: skok u dalj, skok u vis, skok s motkom i troskok.
  • Višeboj: sedmoboj za žene i desetoboj za muškarce


Povijest atletike

Do XV. starovjekovnih olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Zatim je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (cca 4420 m), održana je 720. prije Krista.

                             Stadion u Olimpiji

Kao sport razvila se osobito u Engleskoj 1840. kada su održana prva natjecanja. Godine 1865. osnovan je prvi atletski klub „Amateur Athletic Club“, a 1867. izgrađena je prva atletska staza. Od 1896. postaje glavni dio programa modernih olimpijskih igara. Godine 1912. osnovana je međunarodna atletska federacija (IAAF) i ustanovljeni prvi svjetski rekordi.

Atletika u Hrvatskoj

Atletika se u Hrvatskoj razvija potkraj 19. stoljeća. Naše prvo atletsko natjecanje održano je 29. i 30. lipnja 1878. na vježbalištu građanske streljane u Tuškancu u sklopu gimnastičkog natjecanja na kojem su sudjelovali vježbači iz Ljubljane, Varaždina i Zagreba.
Prva atletska staza u sagrađena je sredinom rujna 1907. u sklopu nogometnog igrališta u Koturaškoj cesti u Zagrebu. Staza je bila od šljake i duga 500 metara. Godine 1921. u Zagrebu je osnovan Jugoslavenski lako-atletski savez.

Jedan od najpoznatijih atletičara Boris Hanžeković, svestrani sportaš, rođen u Požegi 1916. godine bio je državni rekorder predratne Jugoslavije u trčanju na 100 m s preponama i u štafeti 4 x 100 m, a 1938. postao je rekorder Balkana na 110 m s preponama, postigavši balkanski rekord - 15 sekundi. Zbog suradnje s Narodno oslobodilačkim pokretom interniran je u logor Jasenovac gdje je i stradao. U čast Borisu Hanžekoviću i danas se međunarodno atletsko natjecanje u Zagrebu naziva “Hanžekovićev memorijal”. Zagrebački atletski Grand Prix miting, popularni «Hanžek» ušao je 2005. u odabrano društvo, među 24 mitinga koji tvore Svjetsku atletsku turneju (IAAF World Athletics Tour).

Ukoliko se odlučite početi trenirati atletiku na raspolaganju vam je mnoštvo klubova u Hrvatskoj, a njihove kontakt podatke možete pronaći na adresi http://www.has.hr/klubovi.htm.


| 26. 4. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Bijela vrana

Jesu li djeca doista 'mala' ili odrasli samo ne shvaćaju ozbiljno? U razgovorima s neobičnom djecom, „bijelim vranama“, Mladen Kušec u svojim emisijama...

1797. - rođen Heinrich Heine, najveći liričar njemačkog romantizma....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr