preskoči na sadržaj

Zimski sportovi (prvi dio)

Sportom se nazivaju tjelesne aktivnosti koje čovjek izvodi iz raznih razloga - radi natjecanja, održavanja zdravlja ili zabave. Riječ sport nekad je označavala svaku igru i zabavu a danas se pod pojmom sport podrazumijevaju sportske discipline temeljene na određenim pravilima.


Zimski sportovi su sportovi koji se prakticiraju u zimskim uvjetima, na niskoj temperaturi, te uz prisutnost snijega ili leda. Većina zimskih sportova je na programu Zimskih olimpijskih igara o kojima donosimo više informacija u nastavku.

Zimske olimpijske igre

Olimpijske igre veličanstveno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Olimpijske igre ili Olimpijada su natjecanja između sportaša u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu. Olimpijske igre okupljaju sportaše koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor.

Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine kako bi se mogli natjecati i sportaši u zimskim sportovima. Više o Olimpijskim igrama moguće je vidjeti na http://www.skole.hr/veliki-odmor/sport?news_id=2964

Alpsko skijanje

Skijanje je način kretanja po snijegu uporabom skija koje su skijaškim vezovima pričvršćene za noge skijaša. Skijanje je nastalo kao način transporta i jedan od najstarijih načina putovanja koje čovjek poznaje. Najstarije skije za koje se zna bile su duge i savijene, često napravljene od životinjskih kostiju, dok su za stopala pričvršćivane remenjem.

Alpsko skijanje je dobilo ime po Alpama, planinskom gorju u Europi gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Natječu se posebno žene, a posebno muškarci. Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska).

Osnovna skijaška oprema su skije opremljene skijaškim vezovima, skijaški štap, pancerice ili skijaške cipele te specijalizirana skijaška oprema - kao što su skijaško odijelo, kaciga, naočale, rukavice. Ta dodatna oprema se dosta razlikuje ovisno o skijaškoj disciplini, vremenskim uvjetima a u novije vrijeme i o modnim trendovima, pogotovo kod rekreativaca. A zbog refleksije sunčevih zraka od snijeg, potrebne su i kreme sa UV zaštitom. 

Od 1936. godine alpsko skijanje se pojavilo na Zimskim olimpijskim igrama.

Svi rekreativci u Hrvatskoj  imaju priliku za skijanje na jednoj od hrvatskih skijaških staza: Begovo Razdolje, Bjelolasica, Čelimbaša-Mrkopalj, Petehovac, Platak, Plitvička jezera, Rudnik, Sljeme i Velebno. 

Informacije o skijalištima u Hrvatskoj, skijaškim klubovima te natjecanjima u alpskom skijanju moguće je vidjeti na stranicama Hrvatskog skijaškog saveza na http://www.croski.hr/

Biatlon

Biatlon je sport nastao kao mješavina cross-country skijaškog trčanja i streljaštva, a ustvari je vojna disciplina.

Oprema za biatlon su standardne skije za skijaško trčanje, puška i meta. Discipline u biatlonu su pojedinačno natjecanje, sprint,potjera, masovni start, štafeta te mješovita štafeta.

Na utrci ima 4 gađanja s udaljenosti od 50 metara - 2 gađanja u stojećem položaju i 2 u ležećem, a svaki promašaj kažnjava se kaznenim sekundama. Ovaj sport je naročito popularan u svojoj domovini - Norveškoj, ali i Njemačkoj te Rusiji. Svake se godine, osim u olimpijskim godinama, održavaju Svjetska prvenstva u biatlonu, kao i Svjetski kup.

Biatlon je na Zimskim olimpijskim Igrama prvi put predstavljen 1924. godine, ali olimpijski status je stekao 1960. godine za muškarce, a za žene 1992. godine. 

Više o biatlonu, o postojećim klubovima i natjecanjima u Hrvatskoj moguće je vidjeti na stranicama Hrvatskog biatlonskog saveza na http://www.biatlon.hr/

Bob

Bob je zimski sport u kojem se natjecatelji pokušavaju u što kraćem vremenu spustiti po zaleđenoj stazi u posebnim aerodinamičnim sanjkama koje se također nazivaju bob.  

Postoje dvije discipline boba: četverosjed i dvosjed. Dok se muškarci natječu u obje discipline, žene se natječu samo u dvosjedu. Za svaku disciplinu su strogo propisane dimenzije boba:

  • maksimalna dužina boba od 3,8 m (četverosjed) odnosno 2,7 m (dvosjed),
  • maksimalna težina uključujući posadu 630 kg (četverosjed) odnosno 390 kg (dvosjed) i 340 kg (ženski dvosjed).

Da bi postigli dozvoljenu maksimalnu težinu posada smije u bob dodati odgovarajući broj metalnih utega. Razlog je taj što teži bob postiže veću brzinu spuštajući se stazom. 

Posada se sastoji od pilota, kočničara i u slučaju četverosjeda još dva člana posade.

Za uspješan nastup potrebna je snaga i brzina posade prilikom inicijalnog guranja boba, i kasnije sposobnost pilota koji treba na stazi pronaći optimalnu putanju i u što kraćem vremenu proći stazu, pazeći pri tome da se ne dogodi prevrtanje ili izlijetanje sa staze. Kočničar zaustavlja bob nakon prolaska kroz cilj, dok kočenje na samoj stazi nije dozvoljeno.

Bob je sport koji svoje početke bilježi u Engleskoj oko 1860-e godine a standardni je sport na Zimskim olimpijskim igrama od 1924. godine.

Brzo klizanje

Brzo klizanje je sport u kojem je cilj u što kraćem vremenu prijeći zadanu udaljenost kližući na ledu. Izvodi se na kružnoj stazi duljine 400 metara koja ima dvije staze - vanjsku i unutarnju. Zavoji su radijusa 25 do 26 metara na unutarnjoj stazi, a širina svake staze je 4 do 5 metara. 

Natječu se istovremeno dva natjecatelja - jedan u unutarnjoj te jedan u vanjskoj stazi. Klizači nose na ramenu traku čija boja označava stazu u kojoj je klizač startao (bijelu za unutarnju i crvenu za vanjsku stazu). S obzirom da je unutarnja staza kraća, natjecatelji tijekom trke, ovisno o duljini staze, moraju više puta zamijeniti staze u kojim kližu, da bi se izjednačile udaljenosti.

Uobičajene dionice za službena natjecanja su 500, 1000, 1500, 3000 za žene te  5000 i 10000 metara za muškarce.

Postoji i ekipno natjecanje, u kojem se natječu dvije momčadi - po tri klizača iz jedne momčadi. Momčadi kližu samo u unutarnjim stazama a startaju sa suprotnih strana i to po 8 krugova muškarci odnosno 6 krugova žene.

Brzo klizanje je olimpijski sport, bio je u programu svih Zimskih olimpijskih igara do sada. Za organizaciju Svjetskog prvenstva u brzom klizanju odgovorna je Međunarodna klizačka organizacija International Skating Union (ISU) a prvo je organizirano 1893. godine.

Više informacija o povijesti klizanja, klizačkim klubovima i natjecanjima u Hrvatskoj moguće je vidjeti na stranicama Hrvatskog klizačkog saveza na http://www.croskate.hr/

Brzo klizanje na kratkim stazama

Brzo klizanje na kratkim stazama, poznat i pod engleskim nazivom short track speed skating, je jedna varijanta brzog klizanja kod kojeg se klizači na ledu natječu na zatvorenim klizalištima, duljine jednog kruga staze 111 metara - na klizalištima dimenzija međunarodnog hokejaškog igrališta (30 x 60 metara). Kako su zavoji u relativno kratkom krugu vrlo malog radijusa, klizači u ovoj disciplini moraju imati odličnu tehniku posebno u zavojima. Zbog brzine i zavoja padovi u ovom sportu nisu rijetkost, te je stoga uobičajeno oko staze postaviti spužve koje umanjuju rizik od ozljede prilikom sudara s ogradom.

Natječe se između četiri do šest natjecatelja na dionicama dužine 500, 1000, 1500 i 3000 metara. Postoji i natjecanje u štafetama u kojima se iz jedne momčadi natječu 4 natjecatelja na dionici od 3000 metara za žene te 5000 metara za muškarce. Postignuta vremena bilježe se samo u svrhu postizanja najboljih vremena (lokalnih, nacionalnih i svjetskih). 

Klizači se u istom danu natječu u seriji eliminacijskih utrka, četvrtfinala, polufinala i finala a ponekad i superfinala.

Oprema koja je potrebna klizačima su kacige, rukavice, štitnici za koljena, vrat i goljenice, a posebnost je ta da se cipele klizaljki lijevaju prema obliku stopala pojedinog klizača i pojačane su u gležnjevima kao protumjera centrifugalnoj sili u naglim zavojima. Noževi klizaljki pomaknuti su iz središnjeg položaja da bi pružili bolji oslonac. Na lijevoj klizaljki nož je pomaknut prema van - u lijevo, a na desnoj prema unutra - također u lijevo. 

Brzo klizanje na kratkoj stazi se prvi puta službeno pojavilo na Zimskoj olimpijadi 1992. godine (a prije toga na Olimpijadi 1988. kao pokazni sport). 

Više o brzom klizanju na kratkoj stazi moguće je vidjeti na stranicama Hrvatskog klizačkog saveza na http://www.croskate.hr/

Curling

Curling je sport najsličniji kuglanju u kojemu sudjeluju četveročlane ekipe, koje uz pomoć četki i metli nastoje po osam kamenih kugli smjestiti što bliže središtu označenom krugovima na ledenoj površini. Tim sačinjavaju bacač, kapetan (nadzornik) i dva čistača. Igra je zanimljiva, a zbog svoje kompliciranosti i raznih strategija igranja nazvana je i šah na ledu.

Oprema koja se koristi u ovom sportu sastoji se od posebnih tenisica, četke ili metle i curling kugle. Metle služe da se pomete led ispred nadolazeće kugle, a agresivno čišćenje leda dovodi do toga da se led instantno topi pa se time smanjuje trenje između leda i kugle i ona bolje kliže po ledenoj površini. 

Nakon što svaka momčad baci osam kugli, tim sa bližim kuglama središtu mete osvaja bodove. Kugle izvan mete se ne računaju i za njih se ne dobiva ništa. Potrebna je velika vještina da bi se točno pogodilo središte mete, a tu su važna i dva čistača koji moraju pripremiti led nadolazećoj kugli.

Zanimljivo je da je ovaj sport mješoviti, što znači da u jednom timu mogu biti i žene i muškarci. 

Naziv igre nastao je prema zvuku bačenog kamenja - the roaring game. Kamena kugla kojom se igra curling načinjena je od granita i teži otprilike 20 kilograma.

Autor prvih pisanih tragova o curlingu škot je John McQuhin koji je u veljači 1540. godine zabilježio jedan ondašnji „dvoboj na ledu“. Prva pravila curlinga objavio je The Duddingston Club 1813. godine. Svjetska prvenstva u muškoj konkurenciji igraju se od 1959., a u ženskoj od 1979. godine. 

Na Zimskim olimpijskim igrama pojavio se u programu 1924. godine ali nije prihvaćen. Nakon toga je prikazan 1932., 1988. i 1992. Godine, a olimpijskim sportovima je službeno priključen 1998. godine od kada se održavaju turniri za muškarce i žene u curlingu.

Informacije o klubovima, natjecanjima i o samoj igri moguće je vidjeti na stranicama Hrvatskog curling saveza http://www.curling.hr/

Hokej na ledu

Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova, ekipni sport koji se igra na umjetnim ili prirodnim ledenim površinama na igralištu propisanih dimenzija, a igraju dvije momčadi sa šest igrača na klizaljkama. Cilj je igre pogoditi u protivnički gol pločicom od tvrde vulkanizirane gume. Igrači pločicom upravljaju dugačkom palicom koja je na donjem kraju zakrivljena i plosnatija, a dopušteno im je pločicom (puckom) upravljati i bilo kojim dijelom tijela, ovisno o pravilima.

Hokejaška momčad uključuje vratara kojemu je zadaća spriječiti da pločica uđe u gol, te pet igrača od kojih tri igraju u napadu, a dva u obrani. Napad ima centar, lijevo krilo i desno krilo. Igrači se mogu izmijeniti u svakom dijelu igre i bez zaustavljanja igre, a zamjena se može obaviti pojedinačno ili se može zamijeniti cijela postava.

Ograda sprječava da pločica izleti izvan igrališta, pa se igra često odvija u dužim periodima bez prekida. Kretanje pločice određeno je pravilima zaleđa (offside) i zabranjenog ispucavanja (icing).

Svaka liga ima svoja pravila o broju igrača u selekciji, koji se kreće od 18 do 23, od čega su dva igrača vratari. Hokej na ledu igra se po više različitih tipova pravila, a najvažnija su pravila IIHF-a i NHL-a.

Osnovna hokejaška oprema: kaciga, golmanska kaciga, ovratnik, plastron, laktobran, rukavice, bloker, hvatač, suspenzor, hlače, šiceri, betoni, štucne, klizaljke i palica.

Dodatna oprema:  torba, ribana, zaštita za zubalo, halteri, tregeri, ljepljiva traka ili gumice.

Po današnjim podacima udruženja Society for International Hockey Research prva igra hokeja je održana u Halifaxu 1859. godine i zabilježena je u članku u Boston Evening Gazette iz iste godine, a prvi put na Zimskim olimpijskim igrama hokej na ledu je prisutan od 1924. godine.

Na stranicama Hrvatskog hokejskog saveza dostupne su dodatne informacije o povijesti, natjecanjima i kubovima.

 

| 31. 1. 2011. u 12:47 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Bijela vrana

Jesu li djeca doista 'mala' ili odrasli samo ne shvaćaju ozbiljno? U razgovorima s neobičnom djecom, „bijelim vranama“, Mladen Kušec u svojim emisijama...

1797. - rođen Heinrich Heine, najveći liričar njemačkog romantizma....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr