Što znači "Sizifov posao"?
Kada se za nešto kaže da je "Sizifov posao" misli se na neki težak i često besmislen posao. Prema grčkoj mitologiji, Sizif je bio osnivač i kralj Efira (Korinta). Slovi kao najlukaviji i najmudriji čovjek na svijetu, koji je nekoliko puta nadmudrio i same bogove a bio je i pohlepan i sklon prijevari te je ubijao putnike i goste.
Zaveo je svoju nećakinju, preuzeo bratovo prijestolje i izdao Zeusovu tajnu - da je silovao Eginu, kći riječnog boga Ezopa ili u drugoj inačici mita - Eola. Zeus ga je htio kazniti pa je naredio Hadu (bogu podzemnog svijeta) da ga okuje u paklu. Sizif se lukavo izvukao tako što je ondje pitao Tanatosa (boga smrti) da prvo on isproba lance da vidi kako rade a kad se Tanatos naivno okovao, Sizif ga je tako ostavio te prijetio Hadu.
Ipak, bogovi su ga za sve njegove prijevare kaznili. Morao je gurati veliku stijenu do vrha brijega, ali prije nego što bi stigao do vrha, kamen bi se otkotrljao te je iznova započinjao taj uzaludni posao. Stoga je poznata metafora "Sizifov posao" za uzaludan posao ili besmislene radnje.
Postoje i neka druga učenja o Sizifu. Prema solarnoj teoriji, Sizif je Sunčev disk koji se svakoga dana diže na istoku, a potom pada na zapadu. Drugo učenje tvrdi da je Sizif personifikacija čovjekove borbe u potrazi za znanjem.
1756. - rođen Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski kompozitor, središnja ličnost bečke klasike, stvorio više od 600, pretežno opsežnijih, kompozicija sintetizirajući raznovrsne stilove. Čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte, rođen je 27. siječnja 1756. u Salzburgu. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. Nekoliko godina poslije, po sjećanju i po sluhu, bez greške će reproducirati skladbu Allegria čije su se note krile za isključivu upotrebu vatikanskog zbora, a koja se pjeva čak u devet glasova. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastiena, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa. Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. Da bi preživio Mozart je morao davati poduke iz glasovira i skladati po narudžbi mecena. Međutim, unatoč stalnim teškoćama Mozart je stvarao s nevjerojatnom lakoćom. Tako je predigru operi Don Giovanni, po narudžbi direktora opere u Pragu, napisao je za jedan dan, a cijelu operu za dva mjeseca. Zato je Mozartova ostavština golema: 19 opera, stotinjak violinskih, klavirskih sonata, gudačkih kvarteta i kvinteta, 25 klavirskih koncerata, osam violinskih koncerata te 49 simfonija. Iako već shrvan bolešću, 1791. Mozart je skladao svoja najveća djela - operu Čarobna frula i veličanstveni Rekvijem, koji ne uspijeva dovršiti. Umro je 5. prosinca 1791. u 35. godini života, u dobi kada većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost.
