Kako leti zračni brod?

Zračni brod je posebna vrsta zrakoplova koji se održava u zraku zbog aerostatičkog uzgona. Lakši je od zraka za razliku od drugih zrakoplova koji su teži od zraka i u zraku se održavaju na drugi način, uzgonom na krila. Za razliku od balona i mongolfijera, vretenasti oblik zračnih brodova omogućuje im da u letu iskoriste i aerodinamičko načelo uzgona, koji nastaje zbog činjenice da zrak struji brže iznad, nego ispod predmeta koji je u pokretu u zraku.

Zračni brod sastoji se obično od aerostata, spremnika plina koji omogućuje aerostatički uzgon, na čiju su krmu vezana kormila visine i smjera. Pogonski strojevi su smješteni u gondolama ispod aerostata, gdje se nalaze i gondole za teret i putnike. Pokreću ga četiri motora slična helikopterima.

Spremnik plina nije uvijek krut, postoje aerostati s krutim, polukrutim i mekanim sustavom spremnika plina. Spremnik je punjen ponajviše helijem. Prije se koristio i vodik, ali je njegova zapaljivost uzrokovala mnoge nesreće pa je time bila razlogom njegova odbacivanja.

Mongolfiere nije zračni brod, ali i mongolfieri su aerostati (zračni baloni, koji se održavaju u zraku jer su od njega lakši). Mongolfieri i baloni su aerostati bez pogonskih uređaja. Dakle, kreću se samo pomoću zračnih struja. Zračni brodovi imaju pogonske uređaje, propelere, uređaje za upravljanje i kontrolu leta.

Zračni brod Norge  poznat je zbog ekspedicije na Sjeverni pol. Norge je 1926. bio prvi zrakoplov koji je preletio Sjeverni pol (12. svibnja u 1 sat i 30 minuta po Greenwichu), s prijeđenih 5300 km iz Kraljevog zaljeva do Tellera na Beringovu moru. Norge je konstruirao i njime upravljao Umberto Nobile, a pothvat je poduzeo norveški istraživač Roald Amundsen. Taj istraživač je 1911. osvojio Južni pol i već 1925. pokušao, iako bez uspjeha, preletjeti Sjeverni pol s dva hidroplana.

Najpoznatiji zračni brodovi su bili cepelini, konstruirani u Njemačkoj 1914. godine i rabljeni u njemačkoj vojsci tijekom prvog svjetskog rata. Korišteni su za zračne napadaje i bombardiranja. Ime je cepelin dobio prema njemačkom graditelju Ferdinandu Zeppelinu.

I danas se (iako rijetko) koriste za prijevoz putnika i tereta jer pripadaju zrakoplovima s najvećom nosivošću, a posebno za velike i teške terete. Kako mogu stajati u mjestu, koriste se za nošenje kamera (za snimanje športskih događaja ili za nadgledanje nekog područja u slučaju nesreće ili požara), u reklamne svrhe i u komunikacijama.  Pokreću ga četiri motora slična helikopterima.

Tekst je prenesen s portala e-kako.