Kako kosa raste i umire?
Kosa raste iz svog korijena. Tu se stanice razmnožavaju potiskujući one ispred sebe od korijena prema površini vlasišta. Folikul je mali otvor na koži iz kojeg kosa raste. Svaki čovjek ima oko 20 milijuna folikula po cijelom tijelu (isto kao i majmun), ali su mnogi od njih svijetli i vrlo sitni, a zovu se velus dlake. Na glavi čovjek ima oko 100 000 do 120 000 dužih, debljih i grupiranih dlaka. Svakodnevno se izgubi oko 50 dlaka, ali nove neprestano rastu.
Kako kosa umire?
Kada kosa izađe na površinu vlasišta ona umire. Ako se ne šiša, kosa može narasti do jednog metra dužine. Za to je potrebno oko četiri godine. Potom nastupa faza odmora kada kosa opada. Nakon približno tri mjeseca korijen (tj. folikul) ponovno postaje aktivan i počinje rasti nova kosa.
U svakom trenutku je oko 90 - 95 posto kose na glavi u fazi rasta, a ostatak se odmara.
Trepavice i obrve
Osim kose i velus dlaka, na tijelu čovjek ima još i obrve. One smanjuju utjecaj sunčevih zraka i sprečavaju da znoj ili kiša dođu do oka. Trepavice su dugačke i tanke te štite oči od prašine koja lebdi u zraku, a dlake u nosu čiste zrak koji čovjek udiše.
Tekst je prenesen s internetskih stranica Hrvatske radiotelevizije.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.
