Cikla je korjenasto povrće, a kao ljekovita biljka poznata je već više od dvije tisuće godina. Današnja pitoma cikla nastala je od divlje koja se još i danas može naći na obalama Sredozemnog i Crnog mora. Stari su narodi upotrebljavali samo mesnato debelo lišće cikle, dok je njezin korijen bio tvrd i neupotrebljiv. Stoljećima su povrtlari eksperimentirali dok nisu dobili današnju vrstu cikle, sa sočnim velikim crvenim korijenom, ali su pritom zanemarili list.
Korijen cikle bogate je crvene boje koja potječe od skupine crvenog pigmenta zvanog betacijanini. U kolonijalno doba sokom cikle bojili su glazuru na kolačima i pekli ružičaste palačinke.
Ljekovita vrijednost cikle poznata je već iz antičkih vremena. Upotrebljava se kao pomoć u liječenju malarije, akutnih fibroznih bolesti i gripe u početnom stadiju te za reguliranje krvnog tlaka, osobito niskog, a povoljno utječe na živce i rad mozga. Cikla je korisna i u liječenju slabokrvnosti, osobito u djece i mlađih osoba, a pospješuje i rad želuca, crijeva i žuči.
Ona je i vrlo važna namirnica u prehrani vegetarijanaca jer sadrži određenu količinu kobalta koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12. Vitamin B12 sudjeluje u stvaranju eritrocita u krvi, a pomanjkanje tog vitamina izaziva pernicioznu anemiju. Upravo zbog toga cikla je jedan od najboljih prirodnih lijekova za liječenje anemije i slabokrvnosti.
Cikla sadrži i jod. Prisutnost joda ciklu čini dragocjenom u borbi protiv ateroskleroze i kod usporavanja procesa starenja, pa se preporučuje i starijim osobama.
Zbog sadržaja selena cikla predstavlja namirnicu koja posjeduje svojstvo remineralizacije i uspješno se suprotstavlja prijevremenom starenju te sudjeluje u općem čišćenju organizma.
Sadrži i salicilnu kiselinu koja u organizmu djeluje protuupalno.
Ciklu je najbolje konzumirati sirovu, i to ribanu s malo limunova soka. Ako se želi poboljšati okus ovako pripremljenoj salati, uz ciklu je dobro upotrijebiti mrkvu i/ili jednu kiseliju jabuku, što daje punoću okusa.
Sok od cikle vrlo je ljekovit, a okus mu se može poboljšati dodatkom meda i limuna.
Ciklu se može konzumirati bilo u kojem obliku bez ikakvih nepovoljnih posljedica i ograničenja, lako je probavljiva i ne utječe negativno na sekreciju želuca.
Zahvaljujući prisutnosti antocijana koji cikli daju crvenu boju, utječe na obnavljanje krvi, suzbija rast stanica tumora i služi kao prirodno sredstvo za zaštitu i otklanjanje posljedica štetnog zračenja. Osim toga, betain i betanin iz cikle pomažu u učvršćenju krvnih žila, reguliranju krvnog tlaka, smanjuju kolesterol u krvi, potiču metabolizam i rad jetara, a jačaju i obrambeni sustav organizma.
Višestruko ljekovito djelovanje cikle na ljudski organizam u kombinaciji s vrlo pristupačnom cijenom predstavlja pravu blagodat za zdravlje dostupnu svima.
Ovisno o sorti, cikla je dostupna na tržnicama od lipnja do listopada.
Korijen cikle je okrugla ili ovalna oblika, male ili srednje veličine, treba biti tamnocrvene boje, neoštećene kože, čvrste strukture i tankog vrška. Što je promjer korijena veći, sredina mu je drvenastija i nema dobar okus. I listovi cikle su jestivi, pa je boljke kupovati one svježe, izrazito zelene boje, dužine oko 15 cm.
Kod spremanja cikle u hladnjak prije upotrebe je potrebno odrezati joj listove nekoliko centimetara iznad korijena, pa korijen čuvati u plastičnoj vrećici 7-10 dana. Oštećene listove treba ukloniti, a ostale spremiti u plastičnu vrećicu i čuvati u hladnjaku do dva dana.
Izvori:
1736. - rođen James Watt, engleski izumitelj. Godine 1765. izumio je parni stroj novog tipa koji je imao kondenzator i uređaj za isisvanje zraka i kondenziranje pare. Godine 1769. patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja imao centrifugalni regulator, što je zapravo bilo poboljšanje stroja kojeg je izradio Thomas Newcomen. Za Jamesa Watta je bilo značajno da je uspijevao naučna dostignuća pretvoriti u praktična rješenja. On nije bio samo strojarski inženjer, bavio se dosta i sa kemijom. Kao poslovan čovjek nije bio baš uspješan, mrzio je cjenkanje i dugotrajna pregovaranja i tek pred kraj svog radnog vijeka, uspio se riješiti financijskih problema. James Watt umro je 25. kolovoza 1819. godine.