Šparoge
Šparoge potječu iz mediternskih krajeva, no ubrzo su se počele kultivirati u cijelom svijetu. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani, te nakog što su u Srednjem vijeku pale u zaborav, ponovo otkriće i popularizaciju doživljavaju u 18. stoljeću za vladavine kralja Luisa XIV.
Nekad su se šparoge smatrale delicijom i mogle su se pronaći samo na bogataškim stolovima, no danas su dostupne svima i mogu se kupiti i na tržnici i u trgovačkim centrima.
Danas se šparoge uzgajaju u većini zemelja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, zatim Perua, Meksika i Sjedinjenih država.
Osim što su pune vitamina i minerala, šparoge su niskokalorične čistačice organizma koje pogoduju probavi, štite srce i krvne žile. Bile deblje ili tanje, tamnije ili svjetlije šparoge imaju puno željeza i antioksidansa a dobar su diuretik.
Proljeće je vrijeme kada jedemo šparoge, samoniklu biljku koji mnogi Istrani i Primorci rado beru i od nje rade ukusna jela.
589. pr. Kr. - Babilon osvaja Kir Veliki, kralj Perzijskog carstva, pod čijom vladavinom, a kasnije i slavnog Darija Velikog, Babilon postaje centar znanja i znanstvenog napretka.
Babilon je bio antički grad na rijeci Eufrat u Mezopotamiji, današnjem Iraku. Grad se prvi put spominje još u 24. stoljeću prije Krista, a bio je prilično nevažan sve dok nije postao glavni grad Hamurabijeva carstva u 18. stoljeću pr. Kr. kada postaje glavnim gradom Babilonije. U narednim godinama rastao je u veličini i raskoši, ali je postao podložan Asiriji. Tek kad je 612. pr. Kr. pala Niniva, Babilon se oslobodio asirske vlasti i postao glavni grad novog Babilonskog Carstva.
