Avokado – zeleni kralj zdrave prehrane
Iako još uvijek zvuči vrlo egzotično, avokado je već neko vrijeme na listi namirnica u hrvatskim kuhinjama. Zbog svojeg nutritivnog sastava, smatra se jednom od najhranjivijih namirnica na svijetu. Avokado je tropsko voće koje raste u Srednjoj Americi i Meksiku. Određeni tragovi upućuju da se uzgaja još od 8000. g. pr. Kr. Od 16. stoljeća prisutan je i u Europi. Može uspijevati i u mediteranskoj klimi, za sve koji su zainteresirani da ga sami uzgoje.
Najčešći problem s kojim se susreću kupci avokada njegova je cijena. Osoba koja se odluči za kupovinu, mora znati izabrati dobar plod. Avokado je najbolji za jelo samo kratko vrijeme, između nezrelog i gotovo trulog stadija. Potrebno je prepoznati dobar avokado u trgovini, a najjednostavniji je način ako se isproba koliko je tvrd i u kakvom je stanju ostatak peteljke ploda. Ako je avokado pretvrd, još nije dobar za konzumaciju. Najbolji je kada pod pritiskom prsta ima konzistenciju poput plastelina. Kada se provjerava ostatak peteljke, ako je ona suha i jednostavno se uklanja, a ispod je nje vidljivo meso avokada, tada je avokado spreman za jelo.
Avokado se smatra jednom od najhranjivijih namirnica na svijetu zbog svog iznimnog nutritivnog sastava. Fantastičan je izvor mononezasićenih masnih kiselina koje se nalaze i u maslinovom ulju i orašastim plodovima i koje su odlične za zdravlje srca te pogoduju održanju optimalne tjelesne težine. Bogat je izvor karotenoida luteina koji pomaže zdravlju očiju i smanjuje mogućnost pojave katarakte. Iako je banana sinonim za bogat izvor kalija, avokado sadrži 35 % više kalija u odnosu na bananu. Svaki avokado sadrži i preko 20 vrsta različitih vitamina (pogotovo su značajni vitamini skupine B i vitamin E) i minerala koji omogućuju obranu od leukemije, srčanih bolesti i znakova preranog starenja. Antioksidansi iz avokada pomažu neutralizirati slobodne radikale koji su važni za poboljšanje vida i sprečavanje očnih problema kao što su astigmatizam, mrene i glaukom.
Vijest i fotografija preneseni su s mrežnih stranica Biologija.com.hr.
1929. - Crni četvrtak (engl. Black Thursday) označava 24. listopad 1929. godine kada je nastupila prava panika na njujorškoj burzi, nakon nekoliko dana bezuspješnih pokušaja da se spriječi njezin krah. Bio je to simbolički početak razdoblja velike ekonomske krize u svjetskoj ekonomiji 1930-ih godina. Velika ekonomska kriza ili Velika depresija nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929. a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom. U SAD-u, gdje je sve počelo, nakon sloma čitave ekonomije, svaki četvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 milijuna ljudi bilo nezaposleno. Prosječne nadnice su pale za 60%, a prihod od poljoprivrede za 50%. Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet.
