Dolina gejzira na poluotoku Kamčatki
Otkrivena tek nedavno (1941. godine), Dolina gejzira na poluotoku Kamčatki jedno je od najvećih polja gejzira na Zemlji i najveće u Euroaziji. Cijela je ova dolina još jedno spektakularno čudo prirode zbog čega je, kao dio vulkana Kamčatke, proglašena Svjetskom kulturnom baštinom.
U dolini se nalazi 90 gejzira, uglavnom smještenih na lijevoj strani šest kilometara dugog toka rijeke Gejsernaje. Sve gejzire hrane podzemne vode koje se nalaze i do 500 metara ispod površine, a njihove temperature dosežu i do 250 °C.
20 Velikih i 60 malih gejzira periodično izbacuju vodu (ponekad paru) u zrak kao male prirodne fontane, a temperatura ove vode u prosjeku iznosi oko 95° C. Pored prirodnih fontana, dolina je poznata i po egzotičnoj paleti boja koju stvara vulkanska glina. Željezni oksidi ovdje daju glini žutu, crvenu pa čak i spektar narančaste boje.
Zbog vulkanske topline, dolina ima jedinstvenu floru i faunu. Vruće izvore naseljavaju mikroorganizami i alge, a područje također privlači i mnogo veće životinje, a česti su gosti – medvjedi.
Vijest i fotografija preneseni su s mrežnih stranica pixelizam.com.
879. - na današnji dan 879. godine papa obavještava kneza Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Hrvati su se tijekom seobe dijelili na nekoliko plemena. Kad su došli u novu domovinu bili su mnogobošci, no u dodiru s kršćanskim starosjediocima prihvatili su kršćanstvo. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime je knez Trpimir, osnivač dinastije Trpimirović.
