Može li glazba biti korisna za zdravlje srca?
Glazba poboljšava raspoloženje mijenjanjem kemije mozga, a te promjene onda mogu biti korisne i za srce.
Glazba nema samo dobrobit aktiviranja slušnog sustava, nego i pokreće mnogobrojne regije u mozgu, pogotovo one za kretanje, pozornost, jezik, pamćenje i emocije.
“Ne postoji stimulans koji istovremeno utječe na tako široka područja mozga, kao što to čini glazba”, tvrdi Brian Harris, inače glazbeni terapeut s Harvarda. “Ova se globalna aktivacija događa dok slušamo glazbu, sviramo neki instrument ili pjevamo. Posve neformalno pod tušem ili pak u automobilu.”
Studije sugeriraju da ljudi ako slušaju glazbu, mogu dulje vježbati, poboljšavaju im se funkcije krvnih žila relaksiranjem arterija, a otkucaji srca i tlak se vraćaju u normalu puno brže poslije opterećenja. Također, smanjuje se anksioznost kod onih koji su preživjeli infarkt srca i isto tako pomaže pacijentima u oporavku od operacije srca pa manje osjećaju tjeskobu i bol.
Poput drugih ugodnih senzacija, slušanje ili stvaranje glazbe pomaže lučenju dopamina, neurotransmitera u mozgu koji daje motivaciju. Naime, procesuiranje zvuka počinje u moždanim stanicama, koje također kontroliraju otkucaje srca i disanje. Ta veza objašnjava zašto relaksirajuća glazba usporava otkucaje srca, disanje te tlak, a čini i da se lakše podnese bol, stres i tjeskoba.
Znanstvenici smatraju da glazba koju biraju pacijenti sami za sebe ima povoljniji učinak od one koju za njih izabere netko drugi. American Music Therapy Association tvrdi da glazba izaziva reakciju zahvaljujući poznavanju melodije, predvidivosti i osjećaju sigurnosti.
U studiji provedenoj za opuštanje arterija testirala se klasična i rock glazba, a poboljšanja su bila bolja kad su ljubitelji klasične glazbe slušali klasičnu glazbu, nego kad su slušali rock i obrnuto. Ljubitelji opere pronalaze veliko smirenje pri slušanju opera, ali kod onih koji to ne preferiraju, takva glazba može imati suprotan učinak.
Nema nedostataka kod slušanja glazbe u opuštanju ili u poboljšavanju vježbanja, dok god se decibeli drže pod kontrolom, piše Health Blog Harvard Medical School.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1838. - rođen Georges Bizet, francuski skladatelj i pijanist. Najviše je poznat po svojoj operi Carmen. Bizet je rođen u Parizu. Službeno ime mu je Alexandre-César-Léopold Bizet, ali je kršten kao Georges Bizet i uvijek je bio poznat po tom imenu. Kao čudo od djeteta, ušao je u Pariški glazbeni konzervatorij 14 dana prije svoga desetog rođendana.Bizetovo najpoznatije djelo je opera Carmen iz 1875. koja je bazirana na noveli istog imena iz 1846. koju je napisao Prosper Mérimée. Prema utjecaju Giuseppea Verdija, skladao je glavnu ulogu u mezzosopranu. Carmen nije odmah postigla uspjeh i Bizet je bio razočaran neuspjehom, ali je publika s vremenom prepoznala vrijednost te opere i učinila Carmen jednom od najpopularnijih opera u povijesti.No Bizet nije uspio uživati u slavi njegove opere Carmen. Samo nekoliko mjeseci nakon prvog izvođenja, na svoju šestu godišnjicu braka, u dobi od 36 godina, umro je od zatajenja srca.
