Bolje učimo ako pišemo rukom
Kad zapisujemo rukom, bolje učimo nego kad slova pišemo na tipkovnici. Pokazalo je to zajedničko istraživanje norveške znanstvenice Anne Mangen sa Sveučilišta Stavanger i francuskog neurofiziologa Jean-Luca Velayja sa Sveučilišta Marseille.
Njihovi eksperimenti otkrili su: ovisno o tome čitamo li slova koja smo napisali rukom ili smo ih natipkali, aktivni su različiti dijelovi mozga. Takozvana Broca regija u mozgu, koja je povezana s učenjem i čitanjem, mnogo je aktivnija kad nešto učimo zapisujući podatke rukom nego kad tipkamo slova.
Znanstvenici kažu da je razlog vjerojatno u tome što pri pisanju rukom mozak dobiva više povratnih informacija: izvodimo složenije i brojnije pokrete nego kad tipkamo, osjećamo dodir olovke i papira više nego dodir tipkovnice, a pisanje u pravilu traje dulje nego tipkanje. Ukratko, ono što napišemo rukom dublje se “urezuje” u pamćenje.
589. pr. Kr. - Babilon osvaja Kir Veliki, kralj Perzijskog carstva, pod čijom vladavinom, a kasnije i slavnog Darija Velikog, Babilon postaje centar znanja i znanstvenog napretka.
Babilon je bio antički grad na rijeci Eufrat u Mezopotamiji, današnjem Iraku. Grad se prvi put spominje još u 24. stoljeću prije Krista, a bio je prilično nevažan sve dok nije postao glavni grad Hamurabijeva carstva u 18. stoljeću pr. Kr. kada postaje glavnim gradom Babilonije. U narednim godinama rastao je u veličini i raskoši, ali je postao podložan Asiriji. Tek kad je 612. pr. Kr. pala Niniva, Babilon se oslobodio asirske vlasti i postao glavni grad novog Babilonskog Carstva.
