Kad zapisujemo rukom, bolje učimo nego kad slova pišemo na tipkovnici. Pokazalo je to zajedničko istraživanje norveške znanstvenice Anne Mangen sa Sveučilišta Stavanger i francuskog neurofiziologa Jean-Luca Velayja sa Sveučilišta Marseille.
Njihovi eksperimenti otkrili su: ovisno o tome čitamo li slova koja smo napisali rukom ili smo ih natipkali, aktivni su različiti dijelovi mozga. Takozvana Broca regija u mozgu, koja je povezana s učenjem i čitanjem, mnogo je aktivnija kad nešto učimo zapisujući podatke rukom nego kad tipkamo slova.
Znanstvenici kažu da je razlog vjerojatno u tome što pri pisanju rukom mozak dobiva više povratnih informacija: izvodimo složenije i brojnije pokrete nego kad tipkamo, osjećamo dodir olovke i papira više nego dodir tipkovnice, a pisanje u pravilu traje dulje nego tipkanje. Ukratko, ono što napišemo rukom dublje se “urezuje” u pamćenje.
37. - rođen Neron, rimski car kojeg je godine 50. usvojio car Klaudije oženivši se njegovom majkom Agripinom. Kad je 54. godine naslijedio cara Klaudija, kojeg je Agripina otrovala, Neron je isprva vladao pravedno i mudro, vođen savjetima majke i svoga učitelja, slavnog rimskog filozofa i pisca Seneke, no ubrzo je odbacio njihovo tutorstvo i počeo živjeti raskošno i vladati okrutno. Dao je otrovati mlađeg polubrata Britanika, a 59. godine dao je ubiti i svoju majku - Agripinu. Kad je smaknuo još nekoliko rođaka, došao je red i na njegovu ženu Oktaviju, koju je ubio kako bi se mogao ponovno oženiti. Neron je umislio da je odličan pjevač i glumac te je nastupao na pjevačkim natjecanjima i glumačkim priredbama u Italiji i Grčkoj. Volio je helensku kulturu i govorio dobro grčki; dao je i autonomiju Grčkoj koja je tada bila pod rimskom vlašću. Godine 58., kad su se protiv njega pobunile rimske legije u Španjolskoj i Galiji, današnjoj Francuskoj, Neron je počinio samoubojstvo.