preskoči na sadržaj

Školjke daju odgovore

U Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu prije 4 godine pokrenuli su projekt koji omogućava putovanje u prošlost izučavanjem rasta školjkaša - sklero kronologija.


Znanost teško izgovorivog imena proizašla je iz jedne druge, gotovo jednako teško izgovorive - dendrokronologije koja se bavi izučavanjem godova na stablima - jednostavno rečeno, sklerokronologija bavi se izučavanjem prstena rasta na školjkama kojima se, za početak, može utvrditi njihov životni vijek.

„Najstarija školjka koju smo analizirali s područja Jadrana je vrsta Ricimer Yes čija jedinka može živjeti i preko 9 desetljeća znači preko 90 godina. To su najstarije jedinke koje smo analizirali“, rekla je dr. sc. Melita Peharda Uljević, znanstvena savjetnica na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split.

Osim starosti, može se analizirati i kemijski sastav vode, salinitet, ali i utvrditi koja je bila temperatura mora u određenom razdoblju. Mjerenjem prstena rasta i geokemijskom analizom uzoraka ljušture i proučavanjem izotopa kisika i ugljika može se otići u prošlost i vidjeti kakve su se sve promjene u okolišu događale.

„Naša istraživanja u protekle 4 godine su pokrivena iz troškova School projekta koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost“, istaknula je Peharda Uljević. „Analizirajući školjke koje žive nekoliko desetljeća dobivate podatke o tome kakvi su uvjeti bili od kada ste skupili školjku, do prije par godina, do prije 10 godina ili do prije 60 godina. Možete zaključiti što se događalo. Školjke su nam jako bitan arhiv promjena u okolišu“, naglasila je.

Prstac je dokazao koliko je važna zaštita te vrste školjaka koja je dovedena do ruba istrebljenja.

Različite vrste školjaka vole različite uvjete u okolišu, dok jedne rastu za vrijeme ljeta, drugima više odgovaraju hladni uvjeti poput ove Jakobove kapice koja, za razliku od prstaca, raste i velikom brzinom. 

Odnedavno se u Institutu za oceanografiju i ribarstvo provode slična istraživanja i na ribama. „Sva istraživanja koja su provedena na školjkašima, na ljušturama školjkaša, mogu se provesti isto tako i na tvrdim strukturama koje se nalaze u tijelu riba“, rekla je.

Otoliti su specifični zato što su iznimno maleni, a za geokemijska je istraživanja potrebno izvući puno materijala. Također, iznimno su krhki što dodatno komplicira cijeli postupak. No, zato istraživači iz njih dobivaju mnogobrojne podatke.

„Otoliti vam daju cijelu priču o povijesti života riba od trenutka kada je se ta riba rodila do trenutka kada smo je ulovili. Znači ne samo koliko raste, kojom brzinom i koliko ima godina, nego i o svim njenim iskustvima koja je iskusila tijekom tog svog života. Ona ima otisak okoliša u kojem je živjela“, naglašava Peharda Uljević.

Salinitet, kemijski sastav, veličina i starost ribe, sve to govori o stanju okoliša, ali daje i podatke važne za ribarstvo.

Kako bi se došlo do podataka o stanju morskog okoliša iz što dalje prošlosti, istražuju se i fosili čija se starost datira uz pomoć radioaktivnih izotopa ugljika. Englezi su na taj način otišli najdalje u prošlost.

„Napravili su kronologiju, znači konstruirali su vremenski niz podataka školjkaša koji se proteže na 1300 godina u prošlost što je poprilično impresivno“, istaknula je Peharda Uljević.

U splitskom Institutu istražuju i školjke koje dobivaju od kolega iz drugih instituta pa imaju i oni priliku istraživati ljušture stare više stotina godina.

O svemu ovome, nedavno je u Splitu raspravljalo više od 150 znanstvenika iz 26 zemalja svijeta, još jedna potvrda našim znanstvenicama koje će iduću priliku da svoja iskustva podijele s kolegama iz svijeta imati za tri godine u Japanu.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije.

| 2. 7. 2019. u 10:28 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

37. - rođen Neron, rimski car kojeg je godine 50. usvojio car Klaudije...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr